FaavaeinaTala

Faifaatoaga Taua i Siamani: 1524-1525

Mo le tele o seneturi, sa le taua faifaatoaga i Siamani o se mea masani. sa leai se nuu aia tatau ma le mafai ona faailoa atu lo latou faamalieina e ala i so o se auala talafeagai. O le Reichstag ma isi faalapotopotoga a le Malo o le Agaga Emepaea o Roma i ai mo na o tagata o le vasega i luga.

O le mea lea, pe a le tupulaga e sosoo ai o faifaatoaga amata ona mafatia lafoga fia aai pe tele, sa tuua ai o ia i se mea e fai ae e fetagofi i auupega. O tu masani ona iu i le faatoilaloina o le le faamalieina. Ae pe a faatusa atu i isi le taua faifaatoaga i Siamani 1524-1525 gg. faaautu i se lautele fouvale fua. Ina ia ma fiafia talafaasolopito i aso nei e pei o le mea na tupu e sili ona lelei faamaumauina o lona vaitaimi.

O le mafuaaga o le taua

I le amataga o le XVI senituri i Siamani sa i ai le tele o atinae taua na taitai i le isi fouvale faifaatoaga. ua avea atili faalagolago le faitau aofai o tagata i nuu i tua i luga o latou matai. Ona o le taua soo ma atunuu tuaoi, o le malo faateleina o le aofaiga o lafoga, o lē na mai le tagata faifaatoaga.

e masani nei mafuaaga mo le tuputupu ae o feteenaiga lautele. Ae peitai, i le senituri XVI sa i ai se gaoioiga ekalesia faatosina reformist i Siamani. Ana musumusuga autu o le failauga Martin Luther, ina ua mavae lea na igoa ia Luteru - o se tasi o faatonuga autu o Porotesano. Lagolagoina o le suiga lagolagoina le teʻena o le Ekalesia Katoliko Roma mai le faatauina atu o indulgences, tupe maua i totonu o le lafu mamoe, ma isi sa lauiloa ai Porotesano i totonu o tagata i nuu i tua aoao.

aʻoaʻoga sese Reformation

I le Ogatotonu Ages, amata masani faifaatoaga taua i Siamani ona o le foliga mai o heresies. E masani lava, gaoioiga e agai fanaticize po o le tagata valea. Ae peitai, o loo maua Porotesano se siʻuleo e le gata i le matitiva, ae faapea foi i totonu o le faitau aofai o tagata burgher o aai. E ui lava i le fermentation o le mafaufau, o le totonugalemu malo mana te lei manao e iloa le Luteru, taitai o malo valaauina i latou heretics ma outlaws. Le Ekalesia Roma o se tasi o le poutu lea o le mana o le Agaga Emepaea o Roma. O lenei finauga, i se taimi sa e tuputupu ae i se taua moni.

Amataga o uprisings faifaatoaga

A o tuputupu ae o tupe maua o lafoga lea na aofia ai i le coffers o le Ekalesia Katoliko, na malaga ositaulaga reformist i le aai i Siamani i se lauga e tatau ona sili atu ona tauagafau i le ekalesia i la latou talosaga, ma e tatau ona toe foi o ia e tu ma aganuu faaKerisiano, pe a le matitiva soo o Keriso.

amata le taua faifaatoaga maalofia i Siamani i le 1524. O le uluai faatinoga gau mai i le vaipanoa o Nuremberg. Ita tele le nuu faaauupegaina i latou lava ma ave le tulafono atoa i lalo o lea na latou malilie e faia ai o latou meaai e tutusa uma lava ma fafaga ie matitiva. Latou mumusu foi e galulue i le fanua o le ekalesia (o se tasi o tiute tauave ua faaee atu e ala i le tulaga). O le vaega itiiti muamua o tagata faifaatoaga faigofie faataapeapeina ina ua taunuu i ai le autau. Ae peitai, o sauaga e faasaga i tuaoi tau atu i le mea moni e faapea faalauteleina atili le fouvale ona o le gaoioiga faatamala o le pulega.

"Toasefululua Mataupu Faavae"

Ni polokalame faaupufai tuufaatasia e ala i le fouvale i le taimi o le taua, na avea ai meaai mo o manatu i totonu o le vaega faaupufai tauagavale-apaau e tulai mai i le senituri XIX. O le mea lea, o le "Toasefululua Mataupu Faavae" ma isi sa suesueina ma le faaeteete o pepa aloaia o lena vaitau ma iloiloina, e aofia ai le Marxists. O le suesuega e sili ona maoae o le taua o le tusi Vilgelma Tsimmermana "History o le Taua faifaatoaga i Siamani" faapea foi ma galuega faapena Fridriha Engelsa.

"Toasefululua Mataupu Faavae" malilie le fouvale 19 Mati, 1525 i le aai o Memmingen i Swabia. I totonu o lenei itulagi, sa i ai le tele o vaega eseese Porotesano. Latou filifili e faamaopoopo a latou amioga ma tusi i luga o se pepa aloaia o le a avea lo latou mana iugafono.

manaoga o le tagata faifaatoaga

O le faavae mo le mataupu sa tagi tele o le nuu i luga o le tuutuuga e le mafai ona tatalia le ola. Uma o latou ua tuufaatasia ma reformulated i agafesootai manaoga (lafoga lavea, ma isi). Pepa aloaia faifaatoaga Taua i Siamani malie le mea moni o lo latou foafoaga na a lima ma Porotesano tau lotu na avea ma tusitala o mataupu e faasino i le masini ekalesia. Mo se faataitaiga, sa tatau ai ina ia tuuina atu i le nuu o le aia tatau e filifili ai le tele o lona ositaulaga. I le faaopoopo atu, o le fouvale manao talai atu le gata i le mea ua taʻua o latou taitai o le ekalesia le talalelei mama, o lona uiga, latou te lē o ese mai ia i latou theses na faamaninoina mai i le Feagaiga.

O lenei faataitaiga e faaalia ai e le sa Reformation ma le Taua faifaatoaga i Siamani ofoofogia fesootai. e mafai ona tusia mau faalelotu i theses uma tuuina atu i le "Mataupu Faavae o Toasefululua". Faifaatoaga ua le maua le faamasinotonu i feeseeseaiga i le malo, ua latou le talosaga i le Tusi Paia o le tulafono mo na o Kerisiano uma.

squad Black Florian Geyer

A o le au faitaulaga o tagata faifaatoaga aoaoina, fitafita ma ni tagata oe sa i aafiaga militeli, na avea ai le fouvale ma liliu atu i le avea ma o latou taitai. O se tasi o nei taitai o le Florian Geyer. O se Knight Siamani na taitaiina o le 'au, i le faia i Swabia.

O le faafetai i nei tagata ua le gata o lo o umia le taua tele faifaatoaga i Siamani, ae faapea foi faaosoina e le aunoa e ala i tupe. Guyer mai se aiga tamalii ma maua se tofi tele. Faatasi ai ma lona lava tupe ia faatauina meafaigaluega ma tagata aoaoina i le faatufugaga o taua. I totonu oi latou sa fatuina faavaeina, valaauina squad Black. Na faatuina i Rotenburg i le 1525. Ona le detachment i lalo o le taitaiga o le alu Guyer e Swabia, lea e toatele ai faaleagaina olo o le alii feudal ma monasteries Katoliko. o se ta ogaoga lenei i le talaaga o le alii sili i le lotoifale, e le mafaufau i le matitiva pea o se faamataʻu matuia. O lenei o le alii faapotopoto se autau moni ma auina atu ai i le itu o Ingolstadt. O lea na fausia faifaatoaga taua i Siamani. Faapuupuu, mamafa fefe le alii feudal. E mafai ona latou maua se tetee vave i le itumalo, ae o le emeperoa o le a maua e faaalu le tele o taimi e auina atu ai o latou lava 'au mai le laumua.

O le faatoilaloina o le tagata faifaatoaga Swabian

feagai Army Swabian alii sili ma Florian Geyer i lalo o le pa o Ingolstadt ia Me 1525. I tagata faifaatoaga o le pau le fausaga saunia-taua avea squad Black, ae sa le lava le tetee tele autau tomai faapitoa o alii feudal. na faatoilaloina le fouvale, ma ua maliu le Florian Geyer ni nai vaiaso mulimuli ane i totonu o se lalafi.

O lenei Knight o se tasi o toa o le atunuu, lea na tulai mai ai le taua faifaatoaga i Siamani. avea le aso o lona maliu o se aso o le faanoanoa mo tagata uma Porotesano. Ae peitai, e ui lava i le faatoilaloina o le militias Swabian, o le toatele o le fouvale sa i le isi itulagi, o lea e faaauau ai pea le taua faifaatoaga. taulai Siamani e ala i le faamasaatoto ma reprisals mo se isi tausaga. na fasiotia fouvale e aunoa ma le alofa mutimutivale. Vagana fouvale, sa tuuaia latou o aʻoaʻoga sese, lea e atili aggravated lo latou tulaga. na uma le taua faifaatoaga i Siamani se tali e faamalieina i le pule faataga.

Tomas Myuntser

E ala i le taumafanafana o le le mautonu ogatotonu siitia atu i Thuringia. ua iu pea faifaatoaga Taua i Siamani i le toilalo ona o le mea moni e faapea o le motu o tagata o le nuu sa leai se tasi e taitai. Fragmentation ma le leai o faamaopoopoga sa na o i lima 'au malo punitive. I le taimi lea, sa taitai le tagata faifaatoaga oe matele e foliga mai i faitaulaga sili ona reformist oee talai atu le aoaoga Martina Lyutera.

Faifaatoaga Taua i Siamani, faauluulu i se tasi oi latou - Tomas Myuntser. I le faaiuga o le 1525 o ia i Myulgauzene. O le aai malo i le itu i matu o Thuringia. o le mea lenei o le taitai faaleagaga o le amata ona ia talai fouvale faaaliga o Lutheranism. E faapei se polokalama komunisi loma. O le mataupu faavae o le "aveesea ma vaevae" iinei ua faatinoina ma le faaeteete tele.

Muehlhause avea le ogatotonu o le fouvale

vaega faaauupegaina o tagata masani faoa faamalosi monasteries, ekalesia ma isi meatotino a le Ekalesia Katoliko. I le faaopoopo atu, i luma o le toe faafoi tagata faifaatoaga burghers, o le na, o le mea moni, sa tu i le latou itu. O le faamasino aai ua i ai se mana fou, ona sa i ai le nai le nuu e sili ona masani nai lo aristocrats faaaunuua.

Munzer lava leʻi nisi tulaga aloaia ae sa avea o ia o le tamā faaleagaga o le fouvale, ma e toetoe lava o latou peteriaka. Ana lauga tusi faitau afe o lagolagoina i le vaega o le taulaga. O le uunaiga autu i tua o lona le mau upu, o le manatu e faapea o le mana o le tupu, e lagolagoina e le Ekalesia, mired i le agasala, o aneti-Kerisiano.

Le taua i le Thuringia

Muenzer mai speeches faateleina faaosoina e le taua faifaatoaga i Siamani. O le auai i le fouvale, peitai, sa le fitafita i le galuega ma e masani sa leaga faaauupegaina. E mafai ona mafuaaga faafitauli i le lumanai. E ui i lea potopoto autau 8000th Muenzer, ma na ia alu atu i le itu i saute, i Franconia, lea na ia faatalitali mo lagolagoina fou.

alii sili o Siamani mo le tausaga ua saunia foi mo le taua i le tagata faifaatoaga. Latou aoina ma saunia e se autau tomai faapitoa, lea i le tautotogo o le 1525 alu e punitia Munzer, ina ia aua nei tuuina atu ia te ia e fesootai ma lagolagoina i le itumalo i saute. Me autau 15 feiloai i ai. envoys malo, ina ia aloese mai le faamasaaina o le toto, na ofo le fouvale e tuuina atu Munzer. Sosoo ai ma le toilalo faamoemoeina, ina ua uma lea sa ufitia siomia fanua Frankenhausen le aai i le toto o le 6,000 tagata faifaatoaga oti: latou leaga faaauupegaina ma aoaoina e tau. Ona o lenei mea, na avea lamagofie le fouvale mo le kavari, ma tagata i lima.

na fasiotia sili faifaatoaga mulimuli ane i le taimi o osofaiga i le salafa o Thuringia. E ui sa i ai se taua, na mafai Munzer e sao ai, ae sa i tele mo le umi. E tracked i lalo ma tuu i filifili. Me 27, 1525 na fasiotia ai o se failauga i nofoaga Mühlhausen, lea seia oo ai lea o le ogatotonu o le fouvale.

oti aafiaga

I le na o le lua tausaga o le fouvale i itu eseese o le Agaga Emepaea o Roma i le finauga ma le pulega e aofia ai e uiga i le 300 afe le au faifaatoaga, e ese mai i ni vaega laiti o fitafita, o le na alu atu i le nuu. Pe tusa o le na fasiotia insurgent lona tolu uma i le taua po o le na fasiotia i le taimi o le faiga faavae reactionary o le setete. O nei fuainumera fautua atu le taua faifaatoaga i Siamani 1524-1525 gg. o le faitio le nuu fua-tele tele i lona pulega i le talafaasolopito o Europa e oo atu i le Fouvalega Farani.

aafiaga

E ui lava i le mea moni e faapea sa taofia le tautala, ma fasiotia pe tuliesea le taitai mai le atunuu, o le aafiaga o le tele o vaitausaga o le toe taʻua malo. Muamua, o le taumafaiga ogaoga muamua Porotesano e puipuia o latou fiafia i ai ma manatu. E oo lava ina ua mavae ona faataapeapeina le tagata faifaatoaga, sa tumau pea aoaoga faavae lauiloa Lutheranism i burghers, ma i totonu o le matitiva. Mulimuli ane sa siitia Porotesano tagavai i le alii sili ma fitafita laiti, oe na tetee i le emeperoa Katoliko i le tausaga e sosoo ai.

30 tausaga talu ona sainia tagata faifaatoaga 'Taua Filemu o Augsburg, o teisi faigofie tulaga Luteru. Ua i le senituri xvii, sa i ai se toatele-fua tolusefulu tausaga 'Taua, sa tosina atu toetoe lava o atunuu Europa uma. I le maea, o le Porotesano mulimuli faamautuina le aia tatau e faia la latou lotu i le malo. na tupu faifaatoaga Taua i Siamani i 1524-1525 gg., Pe sa vaivai tele pea Luteru e faatoilalo le malo tutotonu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.