FaavaeinaTala

Taʻitaʻi toa National Juan Perón: talaaga, gaoioiga ma mea moni manaia

na fanau mai ai le ulu i le lumanai o le Juan Perón Atenitina i le aso 8 o Oketopa, 1895 i Buenos Ayrose i se aiga ma se tupe maua averesi. I lona talavou, na ia ulufale atu i le aoga militeli. E faafetai atu i le autau amata lana galuega faaupufai Perón.

uluai tausaga

Juan Perón o se ala matuitui lava i le mamalu. I le 1936-1938 gg. O ia o se attaché militeli i le Amepasa o Atenitina i Chile. Ona oo mai lea i le malaga atu i Italia. E amata ona suesue Perón faasaienisi militeli i le mauga. faaaluina Argentinian se semesa i le Iunivesite o Turin. toe foi Perón Juan Domingo i lona nuu i le 1941.

A ua oo i Atenitina a faigata o le tamaoaiga matuia. E pule o feeseeseaiga faaagafesootai, ua leiloa sosaiete le levers mana. Lalo o nei tulaga avea latalata manū militeli. Iuni 4, 1943 fagua le tagata o ua Buenos Aires aoaoina na siomia ai le fitafita vaegaau o le nofoa o le malo ma le peresitene muamua sola Castillo Ramon i se itu e le mailoa.

I le ala i le mana

Perón o se tasi o le faatulagaina o se laki militeli i le 1943. O le taimi na uma ona a kolonele, ae leʻi eseese lauiloa i totonu o le 'au. Ina ua uma le faatoilaloina o le malo talu ai na avea Juan Perón Minisita o Leipa. I lona le meli, ia galulue faatasi ai ma le malosi ma le ua uma ona oi ai nei iuni tau fefaatauaiga ma fatu tagata fou i le vaega o fea latou te le oi ai. O lenei alii o le initiator o le tulafono i le "galuega talafeagai" ma isi suiga fou lauiloa.

Poutu autu o le lagolago mo Perón sa radicals, Leipa ma le Ekalesia. Vaega foi o ia sympathized ma le nationalists. I le faaiuga o le 1945, ulufale Juan Domingo Perón le tuuga peresitene. Lona manumalo fesoasoani faiga faavae lautele inept o le tetee atu i lona mana. Perón ia susulu speeches pupula e aunoa ma se peleue, lea na ia uunaia e fausia fesoasoani ie matitiva ma le malosi faalavelave i le tamaoaiga o le malo. Ia aofia le faamoemoega mo se fou Atenitina - o se atunuu e leʻi mafatia i le Taua II ma avea ma se malutaga mo le tele o tagata faigaluega o Europa.

O le taitai fou o le atunuu

Le tofiga o le Peresitene Juan Perón oo Iuni 4, 1946, ma i le 1952 na ia toe filifilia mo se vaitaimi e lua. ua fausia matele le peresitene fou i le lotomalie ma le faiga o le tamaoaiga. Ina ua amata le nationalization o pisinisi i fafo-umia. I lena taimi, o loo auina atu i fafo malosi Atenitina oloa (mafuli cereals ma oilseeds) i le taua-faatamaiaina Europa.

E pei ona folafola Juan Perón, o se toa o le atunuu, ua faia e le taʻitaʻi tele ina ia mautinoa ua amata ona faalavelave i le tulaga i le tamaoaiga i lea ua i luma o si a matafaioi lona lua o le taaloga. ua ave muamua o le mana uma le pulea o railways uma, penisini ma le eletise. Matua faateleina le numera o auauna faalemalo. Amata kemupeni mo le faatonutonuina o le tau (faasalaina faipisinisi tau tulaʻi subsidized vaega tagata e toatasi). ala o le tamaoaiga ma faaupufai a Atenitina ao Perón na valaauina "Peronism".

faamoemoega faataunuuina

O le taimi i le mana, talitonu Perón ua lata le Iunaite Setete ma le Soviet Union le a tatala ai se taua o le lalolagi lona tolu. O a toe feteenaiga aumaia faamanuiaga Atenitina, manaoga mo oloa ua na o matua. I le 1950 na amata le Taua a Korea, ma Perón i lana tusiga na lomia faasalalau i le nusipepa "Faʻatemokarasi", na ia valoia o le a ia ola ai i le lalolagi. na sese le Peresitene.

O le faafitauli e le mafai ona tuuina atu ai faiga faavae tau tamaoaiga faigata o Perón fua e faavavau. sa lelei Autarky na o se fuataga tau soloaiga. O lenei manaomia se mea fou Atenitina. faamoemoe lona lua Perón, e faaopoopo i le Taua II, o le manu mai o le bourgeoisie atunuu mamana. Ina ia mafai ona e faia pisinisi fou ma galuega e le manaomia ai saofaga a le setete. faaali O bourgeoisie malosi i Atenitina. sa faaeteete Entrepreneurs, sa latou fefefe e teu faafaigaluega i le tuuina fou ma taumafai e tumau i le vaega masani o le tamaoaiga o le atunuu.

vaitaimi e lua

O le toilalo faamoemoe Perón i maketi tulaga tau atu i le mea moni e faapea lona atoa muamua vaitaimi atunuu na aai i luga o le tupe faaolaina ma maua mo mamafa mo ia tausaga mavae le taua. Ua mavae lona toe filifilia i se ulu o se vaitaimi fou e ono tausaga o le tulaga filifili e suia le faiga faavae. I lena taimi, o le faailoga muamua o le faigata o le tamaoaiga, mo se faataitaiga, ua avea peso devalued. I le faaopoopo atu, i 1951-1952 gg. tafi lamala o le atunuu, ma faaleagaina ai le tele o le faatoaga sana.

I le taimi o lana uluai vaitaimi o le peresitene Juan Domingo Perón - faamoemoe Atenitina mo le toatele o le faitau aofai o tagata ma le taitai o le atunuu - na le faatuai e avea o se pule e pule o tau ma tetee. O le laasaga muamua i lenei itu i le 1948 o le faamasinoga o le faamasino Faamasinoga Sili, lea moliaga faaupufai. Ona amatalia Perón le toefuataiga o le faavae. O le tulafono autu fou o le atunuu, na maliu i le 1949, sa faatagaina e le peresitene o le e ona reelected mo se vaitaimi e lua.

faiga faavae i fafo

I le malae faava o malo , Peresitene o Atenitina na saeia le va o le superpowers e lua - o le US ma le USSR. I aso nei, o loo talitonu o le muamua o le po nei gaoioiga e le ogatasi o le "auala lona tolu", lea e filifilia Juan Perón. Talaaga o le taitai o le atunuu, e pei ona taua i luga, ua fesootai ma Europa. Sa manao o ia e talanoa i luga o tuutuuga tutusa ma le Iunaite Setete (i le tausaga postwar vave, Atenitina o se tasi o le aupito tele le tamaoaiga i le lalolagi). O se taunuuga, taumamao faalauaitele Perón o ia lava mai le superpowers lua.

leʻi auai Atenitina le Tupe Faava o Malo o Tupe ma isi faalapotopotoga faapena. I le taimi lava e tasi, palota i taimi uma e toetoe lava ona diplomats i le UN e faapea foi i le Iunaite Setete. I le tele o auala, o le "auala lona tolu" Sa na o le mau upu, ae le o se faiga faavae atoa-fledged.

Amata mai o le iʻuga

I le 1953, i le taimi o se tasi o ona foliga lautele Perón i Buenos Aires, sa i ai le tele o pā. I le tali atu i le osofaiga amata osofaiga leoleo. ave le mana avanoa e taʻe i lalo i luga o le faafeagai (faautauta, sosialisi ma isi vaega). E leʻi umi, o le atunuu amata a taia o tagata faigaluega. taumafai Peronists e gloss i luga o le mea moni o le vevesi. leʻi ia nusipepa e pulea e tautalaga e uiga i le faia o nofoaga riots le atunuu.

O le feeseeseaiga i le ekalesia

I le faaiuga o le 1954 atonu faia Perón lona sese autu. Ia faia se lauga lea na ia tuuaia e ua avea e faapea o le Ekalesia Atenitina Katoliko a hotbed o le tetee aafiaga, e tatau ona combated. Tatou te amata i le muamua sauaga faalelotu.

I le taimi muamua, ua taumafai le o le ekalesia e tali atu i osofaiga faasaga i Perón. Ae peitai, ina ua mavae lona le tautala i le fetaomi liliu le tauiviga mafaatusalia aneti-faafailautusi. O se taunuuga, na amata moni lava i le ekalesia ina ia tuufaatasia le tetee. solo faalelotu filemu liliu i se faatinoga faaupufai pisapisao. O le pulega amata ona tulafono aneti-faafailautusi (soloia o lesona faamalosia i aoga Katoliko, ma isi. D.).

manū

A o ita filifili lana afioga militeli e fai atu. Latou te leʻi fiafia i le faiga faavae, lea na faia e Juan Domingo Perón. Talaaga o le Peresitene, e tusa lava pe lauiloa ai i luma o le sa i ai, e le mafai ona alofaga i lana mea sese fou. O le taumafaiga muamua na tupu ia Iuni 16, 1955. faaleagaina i pomu vaalele Neivi a le Plaza de Mayo, lea na faapea e Perón. O le faatulagaina o le osofaiga sa sese. Le faitau selau o le sala tagata na fasiotia e le faipuluga. I lena aso, ua oo i Buenos Aires a galu fou o pogroms faalelotu.

16 o Setema, na faatuina se fouvalega i Cordoba. Fefe (po te le fia faamasaatoto) ave sulufaiga Perón i le Amepasa o Paraguay. E foliga mai e pulega indestructible solo i totonu o ni nai aso. Na mea na tutupu na valaauina i Atenitina "faasaʻolotoina Fouvalega". Peresitene Aoao Eduardo Lonardi.

Toe foi atu i le mana

Ina ua mavae le laki, na mafai Perón e agai i fafo. Ia faamautu i Sepania, lea na ia ola ai mo le toeitiiti lava lua tausaga. I lenei taimi, Atenitina ei ai le tele o taimi suia ai le ala faaupufai. O se tasi o le Malo e suia ai le isi, ae o le taimi nei ola nostalgic tausaga uma i totonu o le toʻatele mo le aso o lona matua peronovskim. mafatia le atunuu mai gaoioiga guerrilla, ma e oo lava i luga o le toetoe o le faamalepeina.

Sui mai fafo, Perón i le 1970 uluai faavaeina le "Hustisialistsky faasaʻolotoina Luma" - gaoioiga, lea e auai i le moni Peronists ma nationalists, conservatives ma le lagolagoina o le sosialisiga. I le isi faiga palota peresitene i le 1973 a leva toa o le atunuu, manumalo a manumalo mafuiʻe. Sa ia toe foi i le fale i le aso i luma - ina ua uma ona pulea lona lagolagoina e le malo, ma mou atu le matautia o le faʻasalaga po o sauaga faaupufai. Juan Perón, o se talaaga puupuu e iloa ai le tele o femilosaʻiga maoae, na maliu i le aso 1 o Iulai, 1974-th. sa le tumau lona vaitaimi lona tolu e oo lava i le tausaga.

olaga ma mea moni manaia

I le 40s lē itiiti lauiloa i totonu o le tagata, pe a faatusatusa atu i le taitai o le atunuu, na ia faaaogaina lona toalua Eva (po Evita). Sa ia taitaia le vaega Peronist a Tamaitai. I le 1949, o le fafine Atenitina maua le aia tatau e palota ai. iloa Juan ma Evita Perón le auala e faalauiloa le speeches mu na taitai lagolagoina Peronism i le fiafia moni e toetoe lava faalelotu. faia moni Faavae Faameaalofa Muamua Lady galuega tauave a le Matagaluega o Agafesootai. maliu Eva Perón i le 1952 i le tausaga 33. o le kanesa o le mafuaaga o lona maliu o le tō.

Eva o le toalua lona lua o Perón. Lona faletua muamua, na maliu Aurelia i le 1938. O le taimi lona tolu taaalo Perón faaipoipoga 1961. avea emigrants filifilia Isabel. Pe o le faiga faavae tuai toe 1973 tamoe mo peresitene, alu lona faletua i le palota o se sui peresitene. Ina ua mavae le maliu o Perón ia ave le pou avanoa. nofo ai le fafine i le mana mo le umi. Itiiti ifo i le lua tausaga mulimuli ane, 24 o Mati, 1976 na faia e le autau o se isi laki militeli e fuli Isabel. Sili auina atu o ia i Sepania. O loo i ai le 85 tausaga le matua fafine soifua i lenei aso.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.