Tala Fou ma le SosaieteAganuu

Feso'ota'iga vavalalata fa'atasi - o se saienisi fa'aonapo nei

O le faaupuga "feso'ota'iga vavalalata fa'asalalauga" e fa'aalia ai fesootaiga i le va o tagata e a'afia i aganu'u eseese. O se tulafono faafoe, e faafesootai le tagata lava ia po o fesootaiga vaega tele, ae masani lava ona mafai ona e feiloai ai ma ituaiga o le faaalatua e pei o le, mo se faataitaiga, Fesootaiga.

O feso'otaiga vavalalata o se manatu lea e su'esu'eina i le taimi e tasi e le tele o saienisi, mo se fa'ata'ita'iga, mafaufauga fa'apitoa, aganuu, sociology, ethnology, linguistics, anthropology. O a'oa'oga ta'itasi e fa'aaoga ai lona lava talitonuga o le su'esu'eina o lenei lālā o le poto.

Fuaiupu 1. Fesootaiga aganuu ma lona tulaga i isi ituaiga fesootaiga.

Fa'alagolago i le numera o tagata o lo'o auai i le talanoaga, i se tulaga lautele, o fesootaiga e mafai ona vaevaeina i:

  • Fa'asalalauga. I lenei tulaga, o le talanoaga o le mea ua taʻua o vaega laiti, f.t.t., o se aiga po o uo vavalalata. Ole numera o tagata auai e la'ititi, ma o le sootaga i le va oi latou e sa'o. O le natura o ia feso'ota'iga e mafua ona o le fa'ateleina po'o le fa'apuupuuina o le mamao.
  • Intragroup po'o le vaeluaga. O le mamao ua matua faateleina, aua O le numera o tagata auai i le talanoaga o loo faatupulaia foi.
  • Tomai. Feso'ota'iga na'o mataupu tau pisinisi.
  • Mulimuli ane, satauro-aganuu, lea e aofia ai le tuusao na o fesootaiga (interpersonal, intragroup, intergroup, tomai faapitoa) i le va o tagata o tagata eseese eseese, ae faapea foi tusitusiga.

Vaega 2. Fesootaiga Vavalalata. Talafaasolopito o foliga vaaia.

Muamua, o lenei manatu na amataina i le tautalaga i le 1950. O se tagata lauiloa Americanththropologist, Edward T. Hall, sa auai i le fetuutuunaiga o tagata failautusi ma ituaiga ituaiga o pisinisi mai Amerika i isi atunuu o le lalolagi.

O le taimi lena e fuafua ai e le saienitisi le fa'aofiina o lenei vaitaimi. E ui o lona mafaufau na va'aia ma taula'i ma e masani lava ona fa'avae i luga o fa'ata'ita'iga aganu'u eseese (aga masani masani, fa'ata'ita'iga, tulafono, mea fa'apitoa o se tasi itumalo po'o se atunu'u).

I le taimi nei, o le malamalama i le aganuu o se faiga o le malamalama i le ala, olaga ma tulaga faatauaina o se tasi o atunuu i se tulaga aoao, ma se isi vaega o le va fealoai, e manumalo. Mo se fa'ata'ita'iga, o le aganuu o le fa'alapotopotoga, o le taulaga, o le auga tupulaga Le lava lea e tasi o aso nei mataupu o le aganuu ua manatu i ai o maoae, talu ai, e tusa ma saienitisi, e mafai foi evolve ma fetuunai e faalagolago i le tulaga lautele faapitoa.

I aso nei, e mafai ona talanoa e uiga i le fatuga o se fa'asinomaga faasaienisi faapitoa, lea o le a taua o "Fesootaiga Vavalalata." I le faia ai, o le a avea lenei saienisi ma mea taua mo le faaitiitia o faigata e tulai mai i le faagasologa o fesootaiga i le va o sui o aganuu eseese, faapea foi i mataupu pe a talafeagai e faaitiitia ai le ono mafai ona tulai mai ni faafitauli. O le taua o lenei tulaga faasaienisi ua faatupulaia e fesootai ma le alualu i luma o le faagasologa: lalolagi atoa ma femalagaaiga malosi.

Fuaiupu 3. Linguistics ma Feso'ota'iga Vavave.

O malaga i tulimanu uma o le lalolagi ua faigofie ma faigofie. E le o se mea faalilolilo i soo se tasi o lo'o tatou nonofo i totonu o se lalolagi e ta'ua o le lalolagi atoa, ae le o lona uiga o tagata uma i le lalolagi e tatau ona amio i le auala lava e tasi. E tofu atunuu ta'itasi ma ana tu masani, faailoga, talitonuga ma aganu'u. O nisi taimi e foliga mai e ese ma e le mafaamatalaina, ma o nisi taimi e matua feteenai lava ma tulafono masani ua faaaogaina i lo tatou atunuu.

O le a ou tuuina atu ni faataitaiga

  • Fa'afetai

E tatau faapefea ona e amio pe ae feiloai ma se tagata mo le taimi muamua? Tagata Amerika po'o tagata Kanata e lulu lima ma va'ava'ai sao i mata o le isi. I se taimi pe a o'o i so'o se itu o Asia soo se fa'afeso'ota'iga faaletino e le taliaina.

O le Iapani, pe a malosi, e tatau ona ifo i le tagata tetee, ma o le aufana e tatau ona maualalo ifo nai lo le tagata fa'aaloalogia. O le au Thais e fa'afeiloa'i e le tasi le isi, o lo'o pipi'i o latou lima i luma o le fatafata ma fa'afefe o latou ulu i luma, pei o tatalo. I atunuu uma e lua, o le va'aia o mata e fa'asaina.

  • Laei

O le tele o atunuu ei ai tulafono fa'apitoa i tulaga o laei. I totonu o nu'u Mulana ma Asia e le tatau ona aveese le tino, aemaise tamaitai. Latou, e tusa ai ma agaifanua i le lotoifale, na o ni lavalava e iai ni manoa umi ma pito i lalo o tulivae.

  • Fa'atauga tau pisinisi

Matou te iloa uma lava e fefa'ataua'i pisinisi a tagata masani pisinisi. Ae ui i lea, e toalaiti tagata latou te iloa o feso'ota'iga vavalalata e ofoina atu se tulafono atoa e faatatau i lenei elemene o le pisinisi. Muamua, i luga o lau pepa pisinisi, o lou igoa ma le igoa o le kamupani o lo'o e fai ma sui e tatau ona tusia. Lona lua, o le itu pito i tua o le pepa o pisinisi e aofia ai le tusia o mea uma o lo'o i luga i le gagana, gagana sili ona leaga i le Igilisi. Lona tolu, a'o le'i alu i se malaga i fafo atu e taumafai e a'oa'o le tele o fa'amatalaga e uiga i tulafono mo le fa'apipi'iina o lenei pepa pisinisi. E te ofo lava o lo'o i ai? Ma le leai! Mo se fa'ata'ita'iga, i Iapani e leai se tasi na te sainia se konekarate ma oe pe afai e te le tu'uina atu lau kata ma lima uma ma e te le fa'aaluina se taimi e tasi e su'esu'e ai lau kata pisinisi.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.