Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

Fiva i fanau: pe faapefea ona faaalia oa faailoga e fesoasoani ili e le atuatuvale i le taimi?

Fiva - o se tulaga lea e tatau ona totogi i taumafaina o atigi faiai inflamed manu ninii patino. e mafai ona tuuina manu ninii e siama, ma siama ma nisi fungi, po o isi microorganisms. Na pau lava le tulaga - e mafai ona latou ati le puipuiga o le tele o faaputuga o sela, lea ua siomia ai le tino o le faiʻai.

o fiva sili ona masani ona aafia ai fanau, ao latou lei i ai puipuiga mausali le puipuiga e faasaga i le tele o microorganisms, ona o ia o faatasi ma i latou na te le iloa. Ma ina ia "potopoto" e tatau ona e maua so o se ituaiga o siama (e le tatau fiva) po o se tui. O le mea lea, soo se matua tatau ona i ai le faamatalaga, fiva i tamaiti pe faapefea ona faailoa mai.

O ai e sili ona aafia i le faamai?

Ina ia avea ma maʻi o le fiva, e manaomia le tele o tulaga:

  • Ua lava microbe faigata e mafai ona ati i le faiai. I le ala, e mafai ona avea nei manu ninii siama, misela, rubella ma mumps, ma e oo lava tanesusu ma siama herpes faaaoga e le neura o se sini e sili ona fiafia.
  • tino vaivai. Mo tamaiti e lava oi latou o laiti, latou faiga sao ua na o le malosi, ae afai latou te pea maʻi i se mea i le aso muamua, overcooled po o sa tatau ona latou tuuina atu i le sauniuniga hormonal (mo se faataitaiga, mo le togafitia o eczema, allergies ogaoga po o faamai rheumatic), lea le avanoa e le masani ai le malulu po o le manava tatā amataga enteroviral mafai ona faigata e faateleina fiva.
  • Prematurity.
  • faamai Congenital o le neura autu mafua mai i le siama po o le onana intrauterine (ona i).
  • manua faiai matautia.

E faapefea ona fiva i fanau?

Afai o le tamaitiiti mafai ona e talanoa, na ia faailoa mai o ia na a tiga le ulu. I lenei tulaga, e mafai ona faaali a tamatamai lima i luga o lona muaulu ma le malumalu, ma e faamaoti ai se nofoaga undefined, e faaalia ai tiga o le ulu atoa. O lenei tiga e faigofie e tuuina atu ai, o loo taoto i lalo, ua faaleleia atili i le malamalama pupula ma le leo tele.

I le faaopoopo atu, o le tamaitiiti ei ai se vevela tino faateleina (e masani lava - e numera maualuga), e avea tuai, drowsy. O le a fanau e pei o fiva foliga mai, e mafai ona tutusa le ala ogaoga o siama viral respiratory matuitui (aemaise fulū). O le mea lea e taua tele i le tuufaatasiga o faailoga e pei o le ulu tiga e faasaga i le vevela maualuga, lea mou puupuu pe a aveina tiga vailaau, faatasi ai ma le vaivai, drowsiness, valaau se fomai. Ma afai e faaatoatoa lenei foi MATAUPU loo lisiina i lalo, e sili ona lelei ina ia le faatali mo ni faafitauli, ma taʻua o le "taavale a le falemai."

O isi faailoga e faailoa ai o fiva:

  • faafaufau, faasuati, e le mafai ona fesootai ma le mauaina o oloa e maualalo le tulaga lelei; Latou faaali mai faafuasei, faasuati - "puna", ina ua uma ona maua e faigofie, e pei o le manava tatā e le o tuuina atu faatasi ma faasuati;
  • matuā lē fiafia lava e vaavaai i se malamalama pupula;
  • mafuaaga paʻi masani faaletonu;
  • faoa i fanau matutua nai lo le 6 tausaga e faasaga i le tulaga o so o se vevela faateleina e oo atu i le 6 tausaga - pe afai latou.

E oo lava fiva i tamaiti le auala e faaali mai? Mageso. E le maua pea se sootaga manino i le va o nei ofoofogia lua. Ae pe afai o le mageso o le pogisa ma e le mou ese pe a fetaomi atu i ai se ipu malamalama (e mafai ona avea se tioata), ei ai se maualuga avanoa ai o - meningococcal (seasea - po o le pneumococcal mafua mai i Haemophilus influenzae) siama, lea e aunoa ma le ola e lamatia fiva. e mafai ona faigata foi i le fiva ma i latou o faamai o loo faaalia mageso: rubella, misela, moa pox, mūmū fiva. Lea o so o se mageso i se tamaitiiti - o se mafuaaga e taʻua o le fomai.

A o faaalia e ala i fiva?

E faalagolago i le auala e mafua mai i se microbe ma le auala teena le tino siama. O le averesi, e oo atu mai le lua i le fitu aso talu siama i le faaaliga muamua o viral faamaʻi ma siama autu (meningococcal, Haemophilus influenzae) fiva. fiva maualuga, lea o le a aofia ai se failelegau o ala o faasalalauga otitis, sinusitis, po o isi faamai siama faagasolo mai i le tasi le vaiaso e lua.

Fiva i tamaiti: E faapefea ona faaalia i le tausaga o le tausaga e tasi

O se mea se tasi pe afai o se tamaitiiti e mafai ona faapea o ia o popole i ai, ma lava se isi pe afai e laiti tele.

e tatau ona puipuia e matua nei faailoga:

  • fiva maualuga;
  • umi tagiauē faataluã, o le tagi pepe faigata, pe afai e taumafai e lima;
  • fontanelle avea vevesi, bulging i luga o le ulu;
  • tamaitiiti e se tulaga faamalosia i le moega: o loo taoto i lona itu, ma lafo i tua o lona ulu;
  • teena pepe po o le suia i le susu o le susu;
  • faasuati "aunoa ma se mafuaaga" (o lona uiga, e le mafai ona se mea fafagaina le tamaitiiti);
  • tete;
  • e mafai ona mageso, ma e masani o le tasi e le mou atu pe a fetaomi atu i ai ma le tioata po o faaloaloa paʻu i lalo i ai, talu mai i lenei fiva tausaga e seasea viral; sili ona faamaʻi e mafua mai i mennigokokkom, pneumococcus, H.influenza, a itiiti - streptococcus po staphylococcus.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.