Soifua maloloina, Faamai ma Tulaga
Ituaiga o siama. O a siama i tagata?
Siama e mafai ona mafua ai faamai o le a eseese e faalagolago i le ituaiga o siama ma le uiga o le aano o le tino aafia. O a siama i tagata? I latou o se tele, ma io latou olaga atoa, o tagata e auala i le fesootai atu i le tele o sui pipisi. faamai e mafua mai i latou e faasolo mai le matua faigofie ona felauai i le e oti. Le tele o taimi, i le lalolagi o loo i ai siama lea e taitai atu colds, fulū, pipisi intestinal ma hepatitis.
Siama ma colds
malulu masani (e pei o le aiga taʻua faamaʻi pipisi, e pei o le fulū, SARS, laryngitis, pharyngitis) e tumau pea o se tasi o le gasegase o le tagata sili ona taatele. I le US na tausaga taitasi, toeitiiti a piliona o tulaga o SARS. siama Viral o le membranes mucous o le fuaitau nasal e tau atu i se isu tafe, mata vai, sneezing ma faai tiga. Le faamai faaauau pea mai le tasi i le lua vaiaso. Se tulaga faafuainumera, e silia ma le 200 leo iloa e mafai ona taitai atu ai i colds. A ituaiga o siama o le faatupu faamai mai fafo taatele o SARS? o le a eseese rhinovirus lenei, adenovirus, coronavirus, coxsackievirus, echovirus, enterovirus, orthomyxovirus, paramyxovirus, ma siama syncytial respiratory.
Le siama fulū
mafua fulū tolu ituaiga o microorganisms. Ituaiga A ma tau atu i le B pipisi vaitau uiga mo le vaitaimi e amata i le tautoulu tuai ma faaiuga amataga o le tautotogo. C siama siama e pei o le itiiti masani ma sili ona masani ona mafua ai faamai i se faiga agamalu. auga fulū masani e aofia ai tiga o le tino, fiva, vaivai, ulu tiga, tiga faai, tale matutu, ma mamafa naʻuā nasal. Vaccinations faasaga i fulū o auala o puipuiga e faasaga i ituaiga siama viral A ma le B.
siama enteric
O a siama i le faiga digestive ma le mea o latou foliga uiga? Microorganisms o lenei ituaiga ati le manava ma pepa solo intestinal, na mafua ai gastroenteritis viral. O le auga masani e aofia ai le tiga lona manava, cramps, manavatatā, faafaufau ma faasuati. I fanau laiti, e aofia ai pepe, e masani ona auauna gastroenteritis mafuaaga e pei rotavirus. O lenei siama faaalia e pei o le fiva, faasuati ma manavatatā vai. e lē itiiti ifo Norovirus faatupu faamai mai fafo masani o le faamaʻi pipisi e aafia ai uma tamaiti ma tagata matutua. Ae peitai, i le gasegase o le tupulaga laiti ua toetoe lava taatele le faailoga o faamaʻi e pei o le manava tatā, ao matutua faasuati faatauanau taatele. Faatasi ai ma isi lauiloa enteric siama e mafai ona taʻua o adenovirus leo Sapoviruses ma astroviruses.
hepatitis siama
sui pipisi o lenei ituaiga aafia ai le ate, triggering Fula. Saienisi silafia lima siama eseese e mafua ai hepatitis; na igoa ia faavae i luga o le mataitusi o le alafapeta mai A e E. Afai e te fiafia i ai, o le a o le hepatitis siama i le lalolagi atiina ae, e tusa ma suesuega faafuainumera i atunuu ma lelei ona atiina ae tetele ma vailaau pulea e ituaiga A, B ma C. O le hepatitis ulufale se siama i le tino e ala i faʻamalūga o meaai po o le vai faaleagaina ma feces. O ia o se mea na tupu puupuu o hepatitis. e mafai ona mafua leo o ituaiga B siama ate matuitui po o le faaumiumi. Microorganisms maua i le toto ma semen. O le tulaga sili ona soo o le hepatitis siama B e aofia ai gaoioiga tau faiga aiga, faasoa atu le nila lava lea e tasi i le faaaogaina o vailaau nakoti, le auina atu o HIV mai le tina i le tamaitiiti i le taimi o maitaga ma le fanautama. faasalalauina ituaiga siama C e ala i le fesootaiga ma le toto o le onosai. Reusable Tui e tagata e faaaoga fualaau faasaina eseese - o le ala o faasalalauga e sili ona taatele. Le C hepatitis, e masani lava ona avea faaumiumi, Ae peitai, lava togafitiga i le tele o tulaga e faaitiitia ai le faamaʻi.
isi siama
O a siama se tagata e ese le taua i luga? Afai e tusi lolomi a tumu lisi o igoa o le a maua e lolomiina ai se lisi o ni voluma. Gata i lea, uma saienitisi tausaga iloa ituaiga fou o i taimi mailoa. O nisi pese ua seāseā ona maua, ae e matuai matautia ona oi latou e ono lamatia. Lenei, mo se faataitaiga, Ebola siama po vālevale. e fai lava si masani microorganisms le isi ma o le mafuaaga autu aofaiga tele o faamai. O i latou e naunau i mea o ituaiga o siama o se tagata, e tatala so o se faasinomaga faafomai lauiloa. O lea la, o se faataitaiga lelei o le ituaiga taatele o le pipisi o herpes siama e mafua ai faigofie (puta), herpes labialis, herpes genital, mononucleosis pipisi, varicella, herpes zoster ma le tele o isi maʻi. Tagata papillomavirus e le na o le faaali mai o warts masani i luga o le paʻu, ae o le atinae foi o le kanesa cervical.
Lea siama e Talu ai nei tagata? Faamai pipisi o le ituaiga aupito fou - HIV, syndrome matuitui respiratory ogaoga (SARS) ma syndrome respiratory Sasae Tutotonu (a MERS coronavirus) - tumau pea o se faafitauli matuia, talu mai i aso e leai se togafitiga moni lelei o nei faamai.
diagnostics
Auga o siama viral ua mafuli e faavae i luga o le suesuega faafomai autu ma auiliiliga talafaasolopito faafomai. Mo se faataitaiga, o se maʻi, e pei o le fulū, e faigofie lava ona iloa, o le toatele o tagata e matuai masani lava i ona ala. O le mauaina o nisi siama, peitai, e mafai ona manaomia suesuega diagnostic faaopoopo.
Variants o tofotofoga diagnostic mo siama viral
Talu mai le tali i le fesili, o le a o siama i tagata, e aofia ai le faitau afe o tali, o nisi taimi e le lava le na o le suesueina o le onosai ma suesue lona talafaasolopito. I tulaga faapea, fomai faatonuina se tasi pe sili atu o le suesuega lenei:
- toto tofotofoga e siaki mo le afioaga o ni polotini e tetee faasaga i siama po antigens mo le mauaina tonu;
- galueaina o vaega toto, tino vai ma isi mea e toe maua mai le eria ua aafia;
- pā lumbar mo le auiliiliga o le suāvai cerebrospinal;
- auala tali filifili polymerase e fatu ai ni kopi se tele o le mea tau kenera viral mo le sili iloagofie vave ma le saʻo o le siama;
- imaging resonance maneta mo le mauaina o pupuga i le lobes faaletino o le faiʻai.
auga
O a siama i tagata? O le lisi o tulagaese e tele, ae o le tele pipisi auga e mafai ona faatulaga ma se vaaiga i le tusia o se lisi e tasi. O lea la, o le faailoga o le siama pipisi e mafai ona aofia ai:
- fiva;
- tiga maso;
- tale;
- sneezing;
- isu tafe;
- chills;
- manavatatā;
- faasuati;
- paʻu mageso;
- se lagona o le vaivai.
Sili atu faailoga ogaoga ua taua e faapea:
- malolo i le ūa;
- dehydration;
- tete;
- supa o lala;
- disorientation;
- tiga tua;
- leiloa o lagona;
- faafitauli o le tagāmimi urinary ma loto ona;
- drowsiness, lea e mafai ona alu atu i se koma po o le oti.
Siama: viral po o siama?
O a siama i tagata? Igoa e ono le mafai ona fai atu se mea e le layman, ae e tatau ona tatou iloa le eseesega i le va o le pipisi o ituaiga viral ma siama.
ituaiga uma o siama o le mafuaaga o le faaitiitia o le soifua maloloina ma le atinae o faamaʻi eseese. Ae peitai, ei ai se eseesega i le va oi latou. siama Viral, fai mai o lona igoa e amata i le aafiaga i le tino o le siama - o le sui sooupu intracellular itiiti ua lava laiti nai lo siama. I le faaopoopo atu, o totonu o se atigi e puipuia ai, o lona uiga e sili atu ona faigata e faaumatia. Le siama ulufale a feaveai ola, ma tuufaatasi ona meafaigaluega tau kenera o lona genome. O faatupu faamai mai fafo o ni fasimea lē feaveai ma e manaomia ai sela ese mo le toe faia. Afai o loo e mafaufau i mea o le siama, o le igoa o lea o le a outou maua i lenei mataupu, atonu, o le a faasino outou i le nofoaga autu o le siama. O lenei isu, faai ma tamaitusi respiratory luga. e mafai ona mafua leo siama uma colds masani ma le AIDS.
Ina ia amataina se siama siama, siama pathogenic e tatau ona maua le avanoa i totonu o le tino e ala i le vai faaleagaina, lavea i le paʻu po o se fesootaiga ma se tagata ua aafia po o faaleagaina mea faitino. O se tasi o le eseesega faavae i le va o le lua ituaiga o siama o le e mafai ona siama ulu atu i le tino e ala i le fesootai atu i mea faitino e leai ni ola, e aofia ai doorknobs ma tumutumu laulau, ma siama - leai. O le isi eseesega o le natura o le microorganism: o le bacterium o se feaveai ma multiplies i vaega, ae o le siama e oti e aunoa ma se tagata e ona - e feaveai. Tele o taimi e le ulu atu i siama o le tino e ala i le tamaitusi respiratory po o le tamaitusi gastrointestinal. O nisi pipisi siama e pipisi (pei o le, mo se faataitaiga, pharyngitis matuitui - faai strep).
O le mafuaaga o siama viral
O le fesili o le mea siama o se tagata o ia lea aemaise matuitui ona o le sela o le tagata ua mafai ona ia i latou. Ina ua tualiali i le faiga sao o le vaega siama taumafai e faaumatia le puna o le tulaga matautia ma aveese leo i fafo mai le tino.
Tuutuu ifo puipuiga mausali e faatagaina ai le siama e vave faapipii atu i le sela maua. O se faiga puipuia vaivai foi sona sao i le toe faia o le siama, seia oo i le le mafai ona feagai faiga puipuiga o le tino ma le namu.
Similar articles
Trending Now