MalagaMotugaafa malaga

Le Au Paia o Helena - Atua laueleele galo

Le Au Paia o lo oi Helena i le Vasa Atelani i le va o Amerika i Saute ma Aferika. Le teritori ea aloaia i le UK, o le motu e noatia i le British Queen Elizabeth II. Puleaina o le Kovana. Le Au Paia o Helena - lenei o se tasi o le e sili ona matagofie ma i le taimi lava lea e tasi nofoaga mamao ma mamao ese i luga o le paneta. E leai se malae vaalele, o lea faatoa mafai lava ona oo atu i le sami. Le motu o se vaega itiiti o le nuu, ua siomia i itu uma i le sami tele. Eleele tulata e Afio Aʻe Island, lea o loo tu i le itu i matu-sisifo i le 1125 km mai St. Helena.

E pei ona taʻua, e mafai ona e oo atu i le motu na o le vaa, iinei alu le vaa na auai i le malaga i lenei nofoaga 22 taimi i le tausaga. Afai e te alu ese mai le UK, o le aau le a tusa ma le lua vaiaso pe afai o Cape Town - e lē silia le 5 aso. na maua ai le motu i le 1502 e le Potukale João da Nova. Faoa faamalosi lenei teritori e pei o le British ma le Take, ae na manumalo e ala i le muamua.

Le taimi muamua, sa auauna St. Helena o se faavae ma meaai militeli, o lana galuega o le faatotogaina vaa uma lele le fuʻa o le Malo o Peretania, meaai. I le amataga o le XIX senituri o le aiga mulimuli o le pagota lauiloa - Napoleon Bonaparte. O lona tuugamau.

Muamua sa St. Helena se mauga mu, ua faasaoina pea lava i tatou i le itu i saute o maugamu tinei o tulai i se maualuga o le 818 mita. O le tele o le teritori e aofia ai i laau ma Meadows. O le laau sili ona taatele o cypress, eucalyptus ma perosi. Faitau aofai o tagata o le motu e siomia ai le lima ma le afa o afe o tagata. o Jamestown le ogatotonu o le pulega mo le faasologa lenei o le kovana o Peretania. mataupu tau le tamaoaiga le malo i le lotoifale ei ai le aia e filifili mo i latou lava, ae o le Island faaupufai ma militeli tatau ona foia faatasi ai ma le Malo o Peretania.

Le Au Paia o loo soifua Helena se olaga fuaina filemu. O le auai atunuu i fagota, fefaatauaiga o oloa eseese o lava tuuina atu ma le fanafānauga lafumanu. E toatele ola fualaau faisua, o le a eseese faatoaga. Aemaise lava faatāuaina kofe ua tuputupu ae eseese sili ona taugata i le lalolagi, e le mo mea e i le 1994 fausia Devid Genri i le motu o le kamupani muamua auai i le tuuina atu o le kofe. A o oloa ua aumai o oloa gaosia iinei ma le suauu, o le motu lava ia o loo auina atu i fafo lino.

Tausaga uma, asiasi atu le Au Paia o Helena le numera tele o turisi, lea e le faafefe so o se remoteness mai le konetineta o, po o le leai o se malae vaalele. Ia tosina e pei o se maneta ma lona natura matagofie ma vaaiga manaia. e mafai ona vaai malo tele o fale tuai, ma asiasi atu i le tuugamau o Napoleon Bonaparte i le vanu Valley Sein.

Peitaʻi o le tosina atu i le autu o le natura. O nisi laau toto ituaiga faatoa mafai lava ona vaai i ai iinei, i totonu oi latou le tele o ituaiga lamatia. I le talafatai e mafai ona e matamata i se numera tele o manulele, i totonu oi latou e le gata i tagata o le motu, ae faapea foi manu felelei taunuu mo le taumalulu mai le atunuu o Europa. Foi i luga o le talafatai e mafai ona e maua nofoaga laumei sami tanu o latou fua.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.