Faavaeina, Tala
Napoleon: o le ola ma le oti. Tuugamau a Napoleon
"O loo tatou vaavaai atu i le Napoleons," na tusia Pushkin i lona taimi, saʻo matauina, o le aafiaga i luga o le mafaufau o nisi o ona tupulaga sa fia Napoleon Bonaparte. O le mea moni, o loo i ai ni nai i le talafaasolopito o le uiga o le a faia ia a tulai meteoric - mai se letenati iloa le talosaga atu i le tupu i malosiaga o le lalolagi.
E le afaina i le iuga o lona olaga na ia lafoaia ausia uma, e aofia ai le pale, peitai i aso nei e saili se tasi e le i faalogo i se mea e uiga Bonaparte, toetoe lava. Le faitau afe o tagata tafafao mai i Paris, alu i le falemaʻi - o se nofoaga o le tuugamau o Napoleon.
itiiti Corsican
Ia Aokuso 1769 i se aiga tautupu o le Corsican Bonaparte na fanau mai ai le atalii o Napoleon. O le mea moni, o le aristocracy Corsican - e le o le tasi lenei o le Farani. E tusa ai ma le faamatalaga a se tusitala o talafaasolopito o Peretania, le matua o le emeperoa o le lumanai o le mea moni, o le fanua laiti, o le pau lava le mea sa ia i latou e tutusa ma le tamalii - o le afioaga o le ofu talaloa o lima.
Tausaga faaee atu o loo soifua le Napoleon i Corsica lōmiga tele i lona uiga. Sa lava tuuto e le aunoa i lona tina ma le aiga uma. Ina ua avea emeperoa Napoleon, na ia taumafai e saili se nofoalii talafeagai o lona aiga le tele o: uso, nephews, stepchildren.
Farani, faoa faamalosi Napoleon i lalo o le taitaiga a le Monk Recco, ma i le 9 tausaga, e leʻi faitau galuega a tamaiti o Voltaire, Plutarch, Rousseau, Cicero. O le faaaogaina o fesootaiga maua uma ia te ia, na faatulaga ai e le tama o Napoleon mo lona atalii i le aoga militeli latalata i Paris i le 1779 lea na ia aoaoina i le pa foi, e taofia tupuga latou tagata sauā ia - o le fanau a le aiga mamalu, ma faatauemu i le matitiva Corsican.
brigadier
Ina ua amata le Fouvalega Farani, sa i ai i Napoleon tafaoga i lona motu moni. I le taimi na faauu mai le aoga militeli ma auauna i le tulaga o le letenati lua i le laiti vaegaau itumalo. Fetauaiga, e pei o le faaiuga o absolutism, na talia e le aunoa le tupu i le lumanai. Ui i lea, Napoleone, o le fiafia o ia e poloaia, sa faasaga i le fouvalega lē pūlea lauiloa.
I le tele o tausaga o fetauaiga vevesi i Corsica faafouina gaoioiga faasaʻolotoina. Talu tetee Napoleon le tauiviga i Farani, sa i le falepuipui. Ina ua sola ese mai le falepuipui Corsican, ulufale Bonaparte le autau besieging Toulon. Afai i totonu o Tesema 1793 sa ia te ia le avanoa e avea ai ma lauiloa, e faafetai ai i le lototoa le tagata lava ia i le taimi o le storming o le olo.
Ae ina ua mavae le pa'ū o le 1795 e avea ma sui o le Faatonu Sili, sa na 4 itula taofia le fouvalega o le royalists, o le atoa o Farani faalogo i Sili Bonaparte ma lana galuega matagofie o le faataitaiga. idolized autau a Napoleon. I le faaopoopo atu i le lototele le tagata lava mafaatusalia, ia bribed fitafita tausia uiga, o lea latou te le faatuai sa saunia e tuuina atu o latou olaga i ai.
I le faaaʻoaʻo tupua
Tuugamau o Napoleon i Paris, po o nai o lo oi lona sarcophagus i le ogatotonu o le potu, o le tuaoi lea faapipiiina 12 faatusa o Niki - atua fafine Eleni o le manumalo. O lenei aofaiga e tutusa ma le aofaiga o taua manumalo a taitaiau sili, e aofia ai Borodino.
Idol olaga atoa o le Napoleon sa Aleksandr Makedonsky, i le vaitaimi puupuu e fatu ai se malo tele. O fuafuaga ua hatching ma Bonaparte ia lava. Ina ua mavae le manumalo tauiviga Italia i le muai- le gata Farani ae foi le atoa o Europa. I le taimi lea, sa i ai se faatusa o le alofa faaleuo o Napoleon, na musuia ai le tele o ana tupulaga.
Sosoo malaga militeli, o le taimi i Aikupito, sa le o lea manumalo. I le taimi ina ua fetaiai ma le autau Farani a toilalo moni, na oo mai le tala o le faalavelave faaupufai i Paris. O leʻi tatalaina Napoleon le faamoemoe o le mana, lea e ia ina saili ma le faamaoni.
Tauai le autau i Aikupito, sa ia tuua faalilolilo mo Farani, lea sa ia le taimi na folafola atu le konesula Muamua, ma le 5 tausaga mulimuli ane, ia Tesema 1804, na tuuina Napoleon lona lava faauuina lavish i Notre Dame de Paris.
Matai o le lalolagi
Tuugamau o le tele o pulega Farani i ai i le Abbey o Saint-Denis. Ae Napoleon o le sulufaiga mulimuli o le Malo Invalides Les, faʻatasi foafoaina mo veterans maʻi.
Atonu, o le faatumutumuga o le lauiloa, moemiti le emeperoa o se isi mea i le nofoaga o le tanuga. Ina ua maea uma, i le amataga o le senituri XIX. autau Farani i lalo o lana poloaiga, sa manatu e toetoe lava lē ma āʻea. Napoleon redraw le faafanua faaupufai o Europa, i lana pule faitalia, faatupuina se malo fou.
I le tausaga 1805-1810 faamatalaga tau tupe mo le tumutumu o lona mana. ua avea faamasinoga Farani o se tasi o le e sili ona matagofie i Europa, ma le emeperoa o ia o faaipoipo e se purinisese o le Habsburg. E ui lava o le poloka ma le soʻofaʻatasiga faia faasaga ia te ia, sa faaauau pea e talitonu Napoleon i lona fetu laki, e oo lava ina ua uma ona sosola Rusia.
avanoa mulimuli
I le 1813 na tupu se taua i Leipzig, lea leiloa Napoleon. Gata i lea, sa ia te ia e saini le abdication ma alu atu i le faaaunuua i le motu o Elba. O iinei sa ia foliga mai sa faamavae i lona taunuuga, ae o le mea moni, na saunia Bonaparte a tauiviga i Farani ina ia toe maua le mana.
faamanuiaina vaega Lana fuafuaga. Little autau a Napoleon i le tautotogo o le 1815 na faafeiloai ma le naunautai e le Farani. Ia taunuu i Paris ma toe ave le maota Tuileries. Ae peitai, ua liliu puupuu le toefuataiga. ua siomia nei Napoleon e le toatele o le faalata, o le na te leʻi iloa.
O le faatumutumuga o le selau aso o lana nofoaiga o le taua, po o le ae le toilalo atoa o le autau Farani e latalata i le nuu o Waterloo (Belgium). Toe faafoi atu i le pagota British na toe faaaunuua Napoleon, o le taimi i le ogatotonu o le vasa motu leiloloa o St. Helena.
I le faatausiusiuga o le malo
I le amataga o le senituri XIX, Peretania o se malo malosi colonial. I ana meatotino i atunuu i fafo o se tamai motu papa o St. Helena i le itu i saute Atalani. Mai le lata ane (Aferika) talafatai e tuueseeseina e lua afe kilomita. O iinei lea sa faamutaina aveesea ona aso tupu, ma o iinei o le tuugamau avanoa o Napoleon.
Lowe, le kovana o le motu, matatau i le tala o le a goto ma soa sikatoronu faaaunuua emeperoa, pea fesili atu i le Malo o Peretania e auina atu fanafanua faaopoopo e faamalosia le matafaga.
Isi fua puipuia faatatau ia i latou sa faiga austerity ese, lea e tatau ona tausia pagota. Ae peitai, e le o faafalepuipuiina le emeperoa sa i ai muamua, e le mafai e matua saoloto agai i le motu e faia aʻe ai se umi o le 19 km.
O le tausaga mulimuli o le soifuaga o le Napoleon sa ia faaaluina i St. Helena sa sili ona leai se faamoemoe. Uiga ia i latou ua tatou iloa mai le tusi na tusia e Aoao Bonaparte Laskasom mavae le oti. Ia o se tasi o nai o le faitalia alu faapagota ma le emeperoa muamua.
E le umi ua mavae ao avea o se taunuuga o le vailaau auiliiliga o le faasaoina i le lauulu o Bonaparte ai na maua o ia sa tumu i le arsenic. maliu Napoleon i le amataga o Me 1821 E tusa ai ma le tusi faamaonia aloaia o le mafuaaga o le oti o le kanesa o le manava.
Afai ua tanumia Napoleon?
I le motu o le Au Paia o Helena o tiamau faatauvaa lava, e siomia i uʻamea pa - tanuga tagata, filifili faʻatasi le taunuuga o le konetineta o Europa. Ina ua faatoa mavae le maliu o Bonaparte, na amata i le faamalosia o le Farani na aveina le lefulefu, o latou emeperoa i Farani mo se falelauasiga faamaoni.
Le malo o Peretania, i le iuga, alu e feiloai ma i latou, ma ia Oketopa 1840, sa tatala a tuugamau Napoleon i St. Helena. O le toega o le felauai emeperoa i Farani i coffins lua, taitai ma ebony. Mulimuli ane, ia Tesema 15, ina ua aveina motu tele sarcophagus o Napoleon e Les Invalides.
Totonu o le lima aso o le oo mai Farani i le lotu St. Louis e tapuai i le lefulefu o le emeperoa tuai. tuugamau matagofie mo ia faaiuina le gata i 1861, lea o le aso nei le sarcophagus o loo i le toega o Bonaparte.
ae le o se faaiuga
Napoleon, ola ma le oti ma o le aso nei o le mataupu o le suesuega tele, o se tasi o le e sili ona talanoa e uiga i tagata talafaasolopito. Sootaga i ai nisi taimi diametrically faafeagai.
E ui i lea, e leai se tasi e mafai ona faafitia le matafaioi tele taaalo e Napoleon i Europa amataga o XIX talafaasolopito senituri. Mo lenei mafuaaga, o le tuugamau o Napoleon i Paris Invalides ua aofia ai i le lisi o tagata tafafao e faailoa atu tagata asiasi i le laumua o Farani.
Similar articles
Trending Now