Faavaeina, Tala
Le tama o le pomu atomika i le Soviet Union. tama Amerika o le pomu atomika
I le US ma le USSR i le galuega lava lea e tasi taimi sa amata i le galuega faatino pomu atomika. I le 1942 ia Aokuso i se tasi o le fale o loo i le lotoā o le Iunivesite Kazan, sa amata ona faagaoioia se Faalilolilo Falesuesue №2. O le ulu o lenei mea sa Igor Kurchatov, Rusia "tama" o le pomu atomika. I le taimi lava lea e tasi i Aokuso, e latalata i Santa Fe, New Mexico, ua maua "Falesuesue Metallurgical" i le fale aoga i le lotoifale muamua, foi faalilolilo. Sa taitaia e Robert Oppenheimer, "tama" o le pomu atomika mai Amerika.
I luga o le fofo o le faafitauli o le ave o se aofaiga o tausaga e tolu. O le uluai pomu atomika le Iunaite Setete na detonated i le nofoaga ia Iulai 1945. na pau le isi lua ia Aokuso i Hiroshima ma Nagasaki. Na fitu tausaga mo le fanau mai o le pomu atomika i le Soviet Union. O le pa muamua na tupu i le 1949.
Igor Kurchatov: a talaaga puupuu
Igor Kurchatov, le "tama" o le pomu atomika i le Soviet Union, na fanau i le 1903, 12 Ianuari. O lenei mea na tupu i le itumalo Ufa, o le aso o le aai o Sims. ua manatu Kurchatov se tasi o le faavaeina o le talosaga o malosiaga faaniukilia mo faamoemoega filemu.
Na faauu o ia ma le mamalu mai le aoga faletaalo ma vaa Simferopol. ulufale Kurchatov i le 1920 i le Iunivesite Tauride, le Matagaluega o le fisiki ma le Matematika. Ua le 3 tausaga mulimuli ane, na ia faamaeaina ma le manuia le amataga o lenei iunivesite. "Tama" o le pomu atomika i le 1930, sa amata galue i le Institute Faaletino-Technical i Leningrad, lea sa ia agai le matagaluega fisiki.
Tausaga seia oo Kurchatov
I tua i le 1930 i le Soviet Union amata ai le galuega e faatatau i le malosi faaniukilia. Chemists ma physicists mai nofoaga autu faasaienisi eseese, faapea foi ma tagata tomai faapitoa mai isi atunuu sa auai i konafesi Union uma ua faatulagaina USSR.
sa saunia faataitaiga radium i le 1932 tausaga. Ma i le 1939 e fuafuaina tali filifili fission o atoms mamafa. 1940 o se tulaga maoae i le fanua faaniukilia: na foafoaina le fuafuaga o le pomu atomika, faapea foi le auala ua fuafuaina o le tuuina atu o uranium-235. na uluai fuafuaina mea papa e masani ai e pei o se fiuse e amatalia le tali filifili. Foi i le 1940, na tuuina Kurchatov lana lipoti, faia i luga o le fission o nuclei mamafa.
Suesuega i le taimi o le Taua lotonuu Tele
E faatasi i le 1941, o le osofaʻia Siamani le Soviet Union, sa taofia lē tumau suesuega faaniukilia. Autu faalapotopotoga Leningrad ma Moscow e tagofia ai le faafitauli o le fisiki faaniukilia, na aveese.
iloa Ao o le fuafuaga o Suesuega Faapitoa o Beria e mafaufau physicists Western auupega faaniukilia se mea moni mafai ona ausia. E tusa ai ma faamaumauga o talafaasolopito, i le USSR i le 1939, ia Setema o mai incognito Robert Oppenheimer, faatonu o galuega i luga o le foafoaga o se pomu faaniukilia i le Iunaite Setete. Le taitaiga Soviet mafai ona aoao e uiga i le i ai o nei auupega o faamatalaga e taʻu atu i le "tama" o le pomu atomika.
I le USSR i le 1941, na amata ona taunuu ua suesuega faamatalaga mai Peretania ma le Iunaite Setete. E tusa ai ma nei punavai, na faalauiloa ai le West galuega mamana, o le faamoemoega o lea - o le foafoaga o auupega faaniukilia.
I le tautotogo o le 1943, na foafoaina №2 Falesuesue mo le tuuina atu o le pomu atomika muamua i le USSR. O le fesili e tulai e pei ona i ai e tuu atu lona pulega. O le lisi o sui tauva muamua e aofia ai e uiga i le 50 igoa. Beria Ae peitai, o le filifiliga e taofi i Kurchatov. Sa valaauina o ia i le masina o Oketopa 1943 e le tamaitai faaipoipo i Moscow. I aso nei Suesuega Center, lea e tupu mai le lab, ua faaigoa ia te ia - "Institute Kurchatov".
I le 1946, Aperila 9, tuuina atu se poloaiga i luga o le faavaeina o le Falesuesue №2 matagaluega o mamanu. Na i le amataga o le 1947, sa matou saunia fale muamua gaosiga, lea sa i ai i le itulagi o faaleoleo Mordovia. O nisi o suʻesuʻega sa i le fale o le nofoaga faafaifeau.
RDS-1, le pomu muamua atomika Rusia
prototype Soviet igoa RDS-1, lea, e tusa ma le tasi i le lomiga, o lona uiga "o se afi vaalele faapitoa." Ina ua mavae sina taimi, sa amata ona matou decipher ūina ese lenei faapuupuuga - ". Afi roketa a Stalin" O le pepa aloaia mo pomu Soviet faalilolilo sa taʻua o le "afi roketa".
O se masini lona mana sa 22 kilotons. O lona atinae o auupega faaniukilia sa i le Soviet Union, ae peitai, o le manaomia o le maua lea ma le Iunaite Setete, o le na alu i luma i le taimi o taua, faamalosia faamatalaga faaaogaina faasaienisi aiga atamai. Mo se faavae o le muamua pomu atomika Rusia na aveina "Tagata Fat", ona fuafuaina ai e le Amerika (i le ata i lalo).
O lona 9 o Aokuso 1945 i le Iunaite Setete faapau i Nagasaki. Ou galue "Tagata Fat" i le pala o plutonium-239. sa implosion blasting Polokalame: exploding tau faaee atu i luga o le tuaoi o le mea fissile ma le galu faalavelave foafoaina, lea "oomi" mea, o loo i le totonugalemu ma mafua ai se tali filifili. O lenei polokalame ua toe iloa o aoga.
sa Soviet RDS-1 faia i le pepa faatumu o le tele lapoa ma pomu vaega tele svobodnopadayuschie. Ona sa faia masini mea papa plutonium totogi faaniukilia. masini eletise, faapea foi ballistic tino RDS-1 o atinae aiga. aofia ai le pomu o se atigi ballistic, tau faaee faaniukilia, masini mea papa, ma meafaigaluega tau faavaivaia ai faiga faʻaautomatika.
uranium utiuti
fisiki Soviet, e faavae i luga o plutonium pomu le Amerika, na feagai ma se faafitauli sa tatau ona foia i le taimi e mafai ona puupuu: o le tuuina atu o plutonium i le taimi o le atiina ae e leʻi amata i le Soviet Union. O le mea lea, pueina uluai faaaogaina uranium. Ae peitai, o le reakita manaomia le itiiti ifo i le 150 tone o le mea. I le 1945 na ia toe amata lana galuega o le maina i Siamani i Sasae ma Siekisolovakia. teugatupe Uranium i le itulagi Chita, i Kolyma, i Kazakhstan, i Tutotonu Asia, ua maua i le Caucasus ma Ukraine i Matu i le 1946.
I le Urals, e latalata i le aai o Kyshtym (latalata Chelyabinsk), sa amata ona matou fausia o le "moli o le ava" - laau radiochemical, ma le reakita alamanuia muamua Soviet. vaavaaia lava Kurchatov le faaee o uranium. na deployed fausia i le 1947 i le nofoaga e tolu: e lua i le Urals Tutotonu ma se tasi - i le itulagi Gorky.
Vave alu galuega fausia, ae uranium le lava pea. O le uluai reakita faapisinisi, e ala lava i le 1948 e le mafai ona amata. Na 7 Iuni sa molia i lenei tausaga ma uranium.
Commissioning o se suesuega reakita faaniukilia
"Tama" o le pomu atomika Soviet ave lava i luga o le tiute o le faagaoioia sili i luga o le pulea mamao o se reakita faaniukilia. I le aso 7 o Iuni, le va o le 11 ma le 12 i le vaveao, sa amata ona faataitai Kurchatov i lona faalauiloaina. Reakita Iuni 8 taunuu atu i le tulaga o le 100 kilowatts. Ina ua mavae lena, o le "tama" o le pomu atomika Soviet fasiotia le amataga o se tali filifili. Lua aso faaauau pea le isi vaega o le aoaoina o reakita faaniukilia. O le taimi lava e faatoai atu le vai cooling, na manino e faapea o le uranium i le faamatuu atu e le lava e faatino ai le suesuega. O le reakita ina ua maea utaina vaega lona lima mea ua oo atu i le tulaga taua. toe mafai ai e le tali filifili. E tupu i le 8:00 i le taeao i le Iuni 10.
17 o lea lava masina Kurchatov - o le foafoa o le pomu atomika i le Soviet Union - i le suiga ogalaau tusia alii, lea e lapatai mai le tuuina atu o le suavai i so o se tulaga e le tatau ona faamutaina, a lē o le ai ai se pa. 19 Iuni, 1938 i le 12:45 ave le faalauiloaina tau alamanuia o le reakita faaniukilia, o le muamua i Eurasia.
suʻega faamanuiaina o le pomu
I le 1949 i le Soviet Union ia Iuni na faaputuina 10 kilokalama o plutonium - o se aofaiga ua aofia i le pomu Amerika. Kurchatov, o le faavae o le pomu atomika i le Soviet Union, mulimuli i le poloaiga a Beria, poloaiina e tofia 29 suega Aokuso o RDS-1.
Faufauga Irtysh steppe naumati, o loo i Kazakhstan, e latalata i Semipalatinsk, sa faataatia ese e le nofoaga o suega. I le ogatotonu o le fanua pailate, o le lapoa o lea sa tusa ma le 20 km, maualuga olo uamea na fausia 37,5 metroa. RDS-1 faapipiiina i ai.
Le moliaga faaaogaina i le pomu, o se fausaga eseese vaega. E faaliliuina i se tulaga taua o le mea malolosi na faia e compressing lea e faaaoga ai galu detonation spherical convergent lea ua faia i le mea papa.
taunuuga o le pa
Tower ina ua mavae le pa, na matua faaumatiaina ai. I lona nofoaga tulai a faʻatumu. Ae peitai, na faaoo le faaleagaina autu galu teʻi. E tusa ai ma le faamatalaga o vaaitino, pe i luga o Aokuso 30, o le malaga i le nofoaga o le pa, o se fanua faataitai o se vaaiga matautia. Na lafo alalaupapa alatele ma nofoaafi i se mamao e 20-30 mita ma mangled. Masini ma taavale faataapeapeina i se mamao e 50-80 mita mai le nofoaga sa i ai, sa faaumatia atoatoa fale. o loo faaaogaina tane mo le siakiina o le malosi o le aafiaga, sa sasaina ma olo i lona itu, ma le fana na avea ma se faaputuga o uamea milo. Foi susunuina 10 taavale, "Manumalo", faapitoa aumaia iinei mo le aafiaga.
RDS-1 pomu Aofai na gaosia 5. Ua faapena ona le faaliliuina atu i le Force Air, ma teuina i Arzamas-16. I aso nei i Sarov, o le sa avea muamua Arzamas-16 (o loo faaalia i le fale suesue i le ata o loo i lalo), o le faatulagaga faaalia pomu. E tu i le falemataaga i le lotoifale o auupega faaniukilia.
"Tama" o le pomu atomika
I le foafoaina o le pomu atomika US na auai e na o le 12 laureates Nobel, i le lumanai ma le taimi nei. I le faaopoopo atu, o loo latou fesoasoani i ai i se vaega o saienitisi mai le UK, lea na auina atu i Los Alamos i le 1943.
I taimi o le Soviet, na talitonu o ia e filifili atoatoa tutoatasi le Soviet Union galuega atomika. I soo se mea sa fai mai o Kurchatov, o le faavae o le pomu atomika i le Soviet Union, o le "tama". A o tala e uiga i le mealilo gaoia mai Amerika i nisi taimi leaked. E na o le i le 1990, ina ua mavae le 50 tausaga, Julius Hariton - o se tasi o tagata auai autu i le mea na tutupu i le taimi - taʻu atu i le matafaioi maoae o le atamai i le foafoaina o le galuega faatino Soviet. ausia Technical ma faasaienisi o Amerika mined Klaus Fuchs, sa taunuu atu i le vaega o Peretania.
O le mea lea e mafai ona manatu Oppenheimer le "tama" o le pomu, lea na foafoaina i itu uma o le sami. E mafai ona tatou faapea atu o le foafoa o le pomu muamua Soviet atomika e tonu lava. Uma galuega faatino, o le American ma Rusia, na faavae i luga o lona manatu. Sese le manatu Kurchatov ma Oppenheimer na o se faatulagaina mataʻina. E uiga i se saienitisi Soviet, faapea foi e uiga i le saofaga ua faia e le foafoa o le pomu atomika muamua i le Soviet Union, tatou ua uma ona taʻu atu. sa faasaienisi ausia autu a Oppenheimer. Ia liliu le ulu o le polokalama faaniukilia ona o latou, e pei foi o le foafoa o le pomu atomika i le Soviet Union.
talaaga puupuu Roberta Oppengeymera
Fanau mai lenei tagata atamai i le 1904, 22 Aperila, i Niu Ioka. faauu Robert Oppenheimer i le 1925 mai le Iunivesite o Harvard. Ou aoaoina le foafoa lumanai o le muamua pomu atomika i totonu o se tausaga i le Falesuesue Cavendish Rutherford. O se tausaga mulimuli ane, sa siitia le saienitisi i le Iunivesite o Göttingen. O iinei, i lalo o le taitaiga a M. Fanau, sa ia puipuia lona dissertation faafomai. I le 1928 na toe foi le saienisi i le ISA. "Tama" o le pomu atomika o Amerika mai le 1929 i le 1947 sa ia aoao atu i le lua iunivesite o le atunuu - Institute Kalefonia o Tekonolosi ma le Iunivesite o Kalefonia.
16 Iulai, 1945 na faia se suega faamanuiaina o le pomu muamua i le Iunaite Setete, ma e lei leva mulimuli ane, Oppenheimer, faatasi ai ma isi tagata o faavaeina i lalo o Peresitene Truman o le Komiti le tumau, na faamalosia e filifili ai mea mo le lumanai o le faipuluga atomika. O le toatele o ana uo i lena taimi tetee malosi o le faaaogaina o auupega faaniukilia matautia, o le manaomia lea o le, e pei ona toe faafoi atu o Iapani o se faaiuga foregone. leʻi auai Oppenheimer latou.
E faamatala ai lana amio i le lumanai, na fai mai le faalagolago i faaupufai ma le militeli, oe sa masani lelei ma le tulaga moni. Ia Oketopa 1945, faamuta lona avea o Oppenheimer se faatonu o le Los Alamos National Falesuesue. Na auai o ia Preston, e taitaia le inisitituti suesuega i le lotoifale. Lona lauiloa i le US, faapea foi ma fafo atu o le atunuu, taunuu i se tumutumuga. tusia nusipepa Niu Ioka uiga ia te ia e sili atu ma sili atu. tuuina atu e Peresitene Truman Oppenheimer "Pine o Itu Taualoa", o le poloaiga e sili ona maualuga i Amerika.
Sa ia tusia, e faaopoopo i pepa faasaienisi, o nisi tusi e le o se talafatu: "Tatala Mind", "Saienisi ma le malamalama i aso uma" ma isi.
O lenei saienitisi maliu i le 1967, i luga o Fepuari 18. Oppenheimer talu mai lona talavou o se smoker mamafa. taunuu o ia i le 1965 i le kanesa o le fāʻa'ī. I le faaiuga o le 1966, ina ua mavae le taotoga, na aumai ai e leai se taunuuga, sa faia togafitiga ma radiotherapy. Ae peitai, o le aafiaga o le ua lē tuuina togafitiga, ma le 18 maliu saienitisi Fepuari.
O lea, Kurchatov - le "tama" o le pomu atomika i le Soviet Union, Oppenheimer - i le Iunaite Setete. I le taimi nei e te iloa le igoa oi latou sa galulue i le atinae o le muamua auupega faaniukilia. Tali le fesili: "O ai le tama o le pomu atomika", sa matou talanoa na e uiga i le laasaga muamua o le talafaasolopito o nei auupega matautia. E faaauau pea i lenei aso. Lē gata i lea, o le aso i le fanua malosi atinae fou i le nofoaga. "Tama" o le pomu atomika - se tagata Amerika, Robert Oppenheimer, faapea foi saienitisi Rusia Igor Kurchatov o se paionia i lenei pisinisi.
Similar articles
Trending Now