Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
Mamao Aferika. Punaoa Faalenatura i Aferika
Le konetineta aupito tele lona lua o le paneta. O le sili lona lua populous. O le konetineta, lea ei ai se faasao tele moni lava o minerale ma isi punaoa faalenatura. Le nuu na fanau ai o tagata. Aferika.
O le vaega lona tolu o le malamalama
Na o le lua o vaega o le lalolagi o loo i ai i le manatu o le Faa-Eleni anamua - Europa ma Asia. I le taimi, sa iloa Aferika o Libya ona togafitia i se tasi po o le isi. E na o le Roma ina ua mavae na faailoa mai ai le faatoilaloina o Carthage o se itumalo i le mea nei le Aferika i Matu-Sasae i lena igoa. O le vaega o totoe o le iloa teritori o le konetineta i saute ai igoa o Libya ma Aitiope, ae mulimuli ane i ai na o le tasi. I le taimi lava lea e tasi Aferika o le vaega lona tolu o le lalolagi. na malamalama lelei Europa ma le au Arapi na o le laueleele o le itu i matu o le konetineta, na tuueseeseina vaega e tele i saute i se toafa tele Sahara, o le pito i tele i le lalolagi.
Ina ua mavae le amataga o le colonial Europa e pueina le isi vaega o le lalolagi ua avea Aferika a tuuina autu o pologa. e leʻi aliaʻe kolone i le teritori o le konetineta, ae sa na o le tulaga o le aoina.
amata le tutoatasi
amata ona suia le tulaga teisi mai le seneturi lona sefuluiva, ina ua soloia le nofo pologa i le tele o atunuu. totogi Europa gauai i latou o lo o umia i le konetineta o Aferika. Faalenatura punaoa pulea laueleele sili faapea le tulaga o colonial i latou lava. Ae peitai, na aveina atu o atinae i totonu o le nofoaga sili ona nonofo ai ni tagata o Aferika i Matu ma Saute. na vaaia ai le vaega o totoe o le teritori o toetoe lava natura taupou o se avanoa mo se aso malolo isi atunuu. Sili ona safari tele-fua faatulagaina i luga o le konetineta lenei na mafua ai le le toe vaega tele o le faasaunoa tele, rhinoceroses ma elefane. Ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi Lua, toeitiiti o atunuu Aferika uma ausia lo latou tutoatasi ma amata ona faaaogaina atoa o latou gafatia. Ae le taitaiina pea i taunuuga lelei, o nisi taimi o le tele o le leaga o le tulaga faalenatura ma punaoa o Aferika ona o lo latou faaaogaina faavalevalea o le tagata.
Tamaoaiga ma le tau leai o punaoa tau suavai
O le aupito tele vaitafe o Aferika o loo tu i le ogatotonu ma le itu i sisifo o le konetineta. O nei vaitafe - o le Congo, Niger, Zambezi - o loo i ai le tele o le tamaoaiga ma le vaitafe aupito tele o le lalolagi. Ua toetoe lava atoatoa sosola ma le faamago i luga o le vaitafe o loo i ai ua faatumulia le vaega i matu o le konetineta i le na o le vai i le taimi o le vaitau o timuga. e tulaga ese i le vaitafe sili ona umi o le Naila i le lalolagi. E amata i le vaega tutotonu o le konetineta ma satauro toafa aupito tele o le lalolagi - o le Sahara, e aunoa ma le aveesea o lona tamaoaiga. ua manatu Aferika i le motu autu, o le matitiva i punaoa tau suavai. faaaogā i ai lenei faamatalaga i le konetineta atoa, o le a fua o le averesi. Ina ua maea uma, o le vaega tutotonu o Aferika, ma le tau equatorial ma galuega-equatorial, faaeega paia i le vai e tele. A laueleele toafa i matu o loo mafatia mai le matuitui le lava le vai. Ina ua uma le tutoatasi i Aferika Boom inisinia hydraulic, na fausia faatanoa vai ma faatanoa e ala i le faitau afe. Ae i le tulaga lautele, o punaoa vai masani i Aferika e lua i le lalolagi ina ua mavae Asia.
laueleele Aferika
O le tulaga o fanua Aferika e tutusa i le vai. I luga o le tasi (matu) itu - e toetoe lava e le o taulimaina toafa faaletonu. Ma i le isi - o le eleele lafulemu ma lelei ua iai sina. Ae peitai, o iinei foi o le afioaga e ana ia lava suiga o nofoaga tele o vaomatua o le teropika, o lona oganuu e le o faaaogaina mo faatoaga. Ae o Aferika lenei. Punaoa Faalenatura laueleele iinei e ese le taua. O le fua faatusatusa o le vaega o le eleele arable e faitau aofai o tagata e sili atu le aofai o Aferika faalua Asia ma Amerika Latina. E ui lava ina faaaoga e faatoaga na pasene e lua sefulu o le vaega atoa o le konetineta. E pei ona taʻua, o le punaoa faalenatura o Aferika e le fetaui tonu ai i taimi uma. Deforestation ma tafia le eleele mulimuli ane lamatia ai le alualu i luma toafa ae laueleele lafulemu. Aemaise lava popolega atunuu i le vaega tutotonu o le konetineta.
vanimonimo vaomatua
aafia Aferika foliga nofoaga i le mea moni e faapea ei ai vaomatua tele. Sefulu ma le fitu pasene o vaomatua o le lalolagi o loo e tu i luga o le konetineta o Aferika. laueleele i sasae ma le itu i saute mauoa i matutu vaomatua teropika, ma le tutotonu ma sisifo - susu. Ae tuu ai le tele o le faaaogaina o sea faasao tele ona manaomia. ua vavae Vaomatua i lalo, e aunoa ma toefuatai mai i latou. E tupu lenei mea ona o le afioaga o le laau ma e sili ona leaga, mo le faaaogaina o fafie. Toeitiiti atoa le valu sefulu pasene o le malosi i totonu o le atunuu o le itu i sisifo ma le totonugalemu o loo maua Aferika ina ua mavae le laau na mu.
uiga Aoao o punaoa minerale
Faalenatura punaoa i Aferika o sea e mafai ona latou gafatia lelei ai ai le sili atu nai lo le tasi mainlanders tupulaga. Ae na o pe afai o le siitia o le numera o pisinisi gaosi. Ina ua mavae le toeitiiti atoa le valu sefulu pasene o aveesea uma mai punaoa lalo o le eleele minerale o loo auina atu i fafo i isi konetineta mo nisi gaosi. Ae o le tamaoaiga o Aferika laueleele na manino i le uiga moni o le upu. Ina ua mavae le sili atu nai lo itu e tolu o le a le lalolagi laʻuina o auro e tupu i luga o lenei konetineta. Taimane i le lalolagi i fafo atu o le konetineta lenei ua mined itiiti i le tolusefulu pasene. E silia ma le afa o'oa manganese, chromite ma cobalt ua mined i Aferika. O se tasi-vae-tolu o papa phosphate ma uranium faʻaratiasia ua aveesea foi mai i totonu o le konetineta. Ma o le punaoa faalenatura o North Aferika aofia faasao tele o hydrocarbons.
punaoa faalenatura o Aferika i Saute ma Tutotonu
O le nofoaga o tupe teu minerale e iloa ai le vaega o le fausaga tectonic o le konetineta taʻua Aferika. Faalenatura punaoa o le vaega i saute ma le autu o le minerale mauoa'oa ma taimane. Itulagi autu o le konetineta mauoa i faaagaga a apamemea ma bauxite. O loo maua lava i sisifo o le teugatupe bauxite. 'oa Uamea mauoa i le itu i saute ma saute sisifo Aferika. Ae o se tasi o le tamaoaiga tele o le konetineta - uamea taua ma maa taua. o Punaoa Faalenatura Aferika i Saute mauoa i'oa mauoa i platinum ma auro. Ma i le pito i luga o le lalolagi e lima i le tulaga o le gaosiga o taimane o atunuu Aferika tolu. I le gata i lea, e matua mauoa le laueleele i 'oa uranium.
Aferika i Saute
Mauoa atunuu i le konetineta o ma se tasi o le mauoa i le lalolagi o Aferika i Saute. Masani, e atiina ae ai le laʻuina o le koale. Tupe teu ai papaʻu toetoe lava, o lea e matua maualalo ai le tau o le gaosiga. Valusefulu pasene o le malosi faaeletise faatupuina i totonu o le laau mana vevela i le lotoifale, e faaaoga e lenei koale taugofie. O le oa o le atunuu tuuina atu se tupe teu platinum o auro, taimane, manganese, chromite ma isi minerale. Suauu - atonu o se tasi o ni nai punaoa e le mauoa i Aferika i Saute. O le punaoa faalenatura o le nofoaga autu o konetineta ma aemaise lava le itu i matu, i le isi itu, ua faasao tele o hydrocarbons.
punaoa faalenatura Aferika i Matu
Sedimentary papa matu o tupe teu ai le suauu ma le kesi mauoa o le konetineta. Libya, mo se faataitaiga, e tusa o le tolu pasene o le vaega eleele faasao o le lalolagi. I Morocco, Algeria ma Libya, o loo teu phosphorite le sone North. O nei teugatupe e matua mauoa o loo i ai ua aveesea e sili atu i lo le limasefulu pasene o papa phosphate a le lalolagi. Foi i le vaipanoa o le faʻafanua mauga oloa tele 'oa polymetallic o loo metala paʻepaʻe, taitai ma cobalt, ma molybdenum.
Similar articles
Trending Now