Soifua maloloina, Faamai ma Tulaga
Mea e tatau ona ou faia pe afai o le ene i le faai, tale faatigaina?
O le a pe afai o le ene i le faai, tale faatigaina? o faailoga uma nei o le faamai sagatonu masani, e pei o pharyngitis. O le mafuaaga lea o loo i ai se maʻi, o le nei:
1) o le manavaina i totonu o le ea malulu, aemaise lava pe a punitia isu;
2) aafia i mea oona e pei o tapaa, ava malosi;
3) le aafiaga o sui pipisi e pei o siama (adenoviruses, fulū), ituaiga eseese o microorganisms (Staphylococcus, Streptococcus, ma isi) ma fungi (genus Candida).
Le tele o taimi e tupu lena pharyngitis atinae e amata ina ua mavae le salalau o siama mai le foci o pupuga i le siomia ai pepa solo pe afai e latalata le Aiga i le faai (carious nifo, rhinitis, sinusitis).
Pharyngitis ua vaevaeina i matuitui ma faaumiumi. Matuitui e amata i le taimi lava ina ua uma ona aafia i vala osoga mucous (kasa, faasoesa, sooupu pipisi). Vave ene i le faai, matutu tale foliga vave, leaga faai tiga pe a faaumatia, ina ua mavae le tolu po o le fa aso, o le a susu le tale, foliga mucous ma alou. Pe a manatu i pharyngoscope mumu vaaia manino o le membranes mucous o le pharynx. O loo i ai i le mucosa ma ulceration laiti. I le taimi o lenei faamaʻi pe taimi amata togafitiga lelei.
vala faʻaʻonoʻono o matuitui pharyngitis e masani lava a hypothermia, ia sao foi i le mauaina malulu tele pe ua meaai vevela. E masani lava ma faateleina i le tino vevela e subfebrile (vevela o le tolu sefulu fitu ma le afa ma e oo atu i le tolusefulu valu tikeri Celsius).
I le taimi o le faailoga pharyngitis faaumiumi faaalia tele vaivai: o le ene onosai i le faai, tale ma mago, ae e le o vaaia faateleina vevela, onana atiina ae ma faateleina faifai malie ma le tau lē iloa. e oo atu faaaogaina se tagata i ai, e faasolosolo malie le aveesea o le lelei. Sili ona vāloʻaga lelei, ae o le faiga e fai si umi ma le taugata. I le faaopoopo atu, ei ai se maualuga le tulaga lamatia o le toe faiga, ma o lea e manaomia ai talavai i le faamauina ma checkups masani.
E masani ona tupu lena faai strep tupu e faasaga i se talaaga o isi faamai (eg, siama matuitui respiratory viral, mūmū fiva, misela, fulū ma le tele o isi). Ona, e faaopoopo, e ene i le faai, tale exasperates, ma faaopoopo auga sili patino o le faamaʻi faavae. Le vevela pea si maualuga, faigata manava, faaali atu faailoga o le onana, lea o loo faasolosolo faateleina, ma isi. Uma lenei faatupuina faigata faapitoa mo le auga, ona e tatau ona e faailoa strep faai - o se faailoga o se isi faamai po o se faamaʻi tutoatasi. O nisi taimi e tatau ai i le eseesega pharyngitis matuitui, f.t.t., tonsillitis matuitui. Angina po matuitui pupuga tonsillitis taua faasa i tonsils, ma i se eria pharyngitis matuitui lea e atiina ae le faagasologa inflammatory, sili atu le lautele ma sili atu ona faasalalauina. auga angina matuitui (faai tiga, lea e faateleina ma faaumatia, fulafula nodes lymph i le ua, i le tulai mai le vevela o le tino) a faaatoatoa e le mea moni e faapea ene i lona faai, tale, matutu, le tufaina o, tiga.
e tatau ona faatonuina mo Togafitiga i le aveesea o le itu na mafua ai le faai tiga. Afai lona mafuaaga - sooupu siama, lea e mafai ona faaumatia i fualaau, e le gata mo le pulega i totonu, ma mo talosaga autu. Afai e le tele ene i le faai ina ua uma ona manavaina i totonu o irritants po o le asu - ua fautuaina e suia ai galuega, faaaogaina o PPE, ma pe afai o se tali atu i le ulaula tapaa, fiu ma tuu loa. So o se togafitiga o le natura faafomai e tatau ona faatonuina e se fomai ma mataituina.
Similar articles
Trending Now