Tulāfono, Malo ma le tulafono
Mekisiko. Le faitau aofai o Mekisiko. Aganuu Mekisiko
o Mexico o se tasi o le setete aupito tele, o loo i Amerika. O lenei e faatatau lea i le tele o le atunuu ma o le aofai o tagata o loo nonofo ai tagata. Faavae i luga o le faia o le faitau aofai aupito lata mai iinei i le 2010, o le aofaiga o tagata i Mekisiko i lena taimi o se teisi atu nai lo le 112 miliona tagata. E pei o aso nei, e tusa ma tala faatatau o tupe vaevaelua, ua tupu le aofai o tagata o le tulaga i le maualuga o le 120 miliona.
faamatalaga faasolopito puupuu
I le amataga o le faalauteleina o le atunuu i Europa i le mea nei Mekisiko, ola ai, e tusa ma punaoa eseese, e le itiiti ifo 4.5 miliona tagata. O nisi suesue tuu le numera i le silia ma le 5 taimi. Po oa lava na tauaveina e le manumalo taitaiina faiga faavae colonial i le mea moni e faapea e pei o le 1605 sa i ai e le sili atu le tasi miliona o tagata. I le isi lua seneturi ua faatupulaia le numera o le faitau aofai o Mekisiko i le 7 miliona. Ina ua mavae le isi 90 tausaga, ua faaluaina le aofai o tagata i le lotoifale. O le vaitaimi talu ona faailogaina Lua Taua o le Lalolagi e ala i le tuputupu ae tulaga ese lava i le aofai o Mekisiko. Le tuputupu ae faaletausaga averesi i lenei taimi oo atu i le tulaga o le 3%. Lenei fua sa tonu o se tasi o taitai o le lalolagi Mekisiko. O le faitau aofai o tagata i le fitugafulu o le seneturi lona luasefulu ua uma le 70 miliona tagata. I lenei tulaga, ua uma ona taliaina e le Malo o se tulafono e faatonutonu ai le tulaga. Aemaise lava, e ala i le 2000, o le tuputupu ae faaletausaga averesi ua, e le tatau ona sili atu i le 1%. O lenei fofo faatagaina teisi, ae faaitiitia le fua faatatau o le tuputupu ae faitau aofai o tagata na o le nineties. O lenei saofaga foi i le malaga vaega tele o le faitau aofai o tagata i le lotoifale i le sailiga o se olaga sili atu i le Iunaite Setete. E pei o aso nei, e pei ona taua i luga, ua toeitiiti 120 miliona tagata e nonofo i le setete. E tusa ai ma suesuega demographic, o le a faaauau pea ona ola o lenei fuainumera i le tausaga a sau.
resettlement
Malo nonofo ai ni tagata matua faalēgatasi. Le averesi density o le faitau aofai o Mekisiko e 57 tagata i le sikuea kilomita. Toeitiiti lava 55% o tagata i le lotoifale ola i itulagi autu o le atunuu, lea tala mo na o le 15% o lona eria. Lenei itulagi i le talafaasolopito o le tulaga ua i taimi uma taina le matafaioi a faaupufai, nofoaga autu faaleaganuu ma le tamaoaiga. density faitau aofai o tagata e oo i le 600 tagata i le 1 km 2. Sili ona leaga uma nonofo ai ni tagata i matu o le atunuu, le Yucatan Penisula ma Baja Kalefonia. Iinei i le sikuea kilomita i le averesi e 20 tagata.
tuufaatasiga ituaiga
I luma o le faaali mai o le muamua Europa iinei faitau aofai o tagata Mekisiko e aofia ai ituaiga e tele. Nisi saienitisi faapea o lo latou aofai oo 700. I lenei tulaga, o le atunuu fetalai le 100 gagana eseese. I le vaitaimi atoa o le nofoia o le atunuu malaga silia ma le 300 afe Sepania o massively faaipoipo atu i tagata i le lotoifale. avea ma o latou tupuga le mestizo, nei taatele i tuufaatasiga ituaiga. Latou fuainumera e sili atu i le afa - e uiga i le 65 miliona tagata.
O le faitau aofai o le atunuu o Mekisiko o le vaega faaleatunuu aupito tele lona lua. pulea Apoliki e fanau a le Mayan, o lē ua leva ona tatou faʻataʻitaʻiina i le lalolagi o aso nei. O le aofai o sui o le tuuga Negroid e faatauvaa - tusa ma le 200 afe tagata. na aumai ai a latou fanau i le atunuu i le taimi o le vaitau colonial e galue i le faatoaga ma maina. E oo lava ina ua mavae le folafolaga o le tutoatasi o le tulaga femalagaaʻiga tele le fua o tagata uli sa le matauina ia te ia. O le diaspora aupito tele i le atunuu, ua manatu i ai o le Farani, Siamani, Peretania, Saina ma Iapani.
gagana
Toetoe lava o le faitau aofai o tagata uma o Mekisiko (93%) e tautala i le gagana Sipaniolo, lea ei ai le tulaga o se tulaga. I le taimi lava lea e tasi e tatau ona matauina e le o le a mafai Spaniard uma e malamalama i upu uma. O le mea moni e faapea mo se taimi umi lava, ona aafia le gagana e ala i gagana o Amerika Moni. E silia ma le miliona o tagata i le lotoifale faaaogaina e fesootai gagana Apoliki. Latou matua te le iloa le gagana Sipaniolo, lea e tau atu i le faigata o la latou aoaoga. O se taunuuga, o le tele o tagata le atunuu o Mekisiko e le iloa tusitusi.
Uelefea ma le galuega
E pei o aso nei, i se atunuu e pei o Mekisiko, o le i capita le tamaoaiga o se averesi o le 16.3 afe tala US i le tausaga. e faamatalaina fanua tamaoaiga e ese maualuga. Aemaise lava, e tusa ma faamatalaga aloaia, e sili atu i lo le 40% o tupe maua faaletausaga o le atunuu e faasagatonu i le 10% o le tagatanuu mauoa. Mea e ofo ai, o le lisi o le mauoa tagata i le lalolagi e tusa ma Forbes o le nofoaga 10-11 Mekisiko i tausaga taitasi. I le isi itu, e sili atu nai lo le tasi vae tolu o tagata o le atunuu ola i tulaga o le mativa feololo ma mataʻutia.
faitau aofai o tagata Mekisiko faafaigaluegaina advantageously i faatoaga. fua faatatau leai o ni galuega i le tulaga o le na i lalo o le 5%. I lenei tulaga, e tatau ona tusia se matafaioi tele o mea ua taʻua o galuega aloaia. I faapitoa, tusa ma le 30% o le faitau aofai o tagata matutua faigaluega (o le 14 miliona o tagata) e le aloaia. E tusa ai ma le totogi averesi, e uiga i 4 tala US i le aso.
aganuu
I se atunuu e pei o Mekisiko, ua iu ina faia faitau aofai o tagata ma le aganuu e ala i le tuufaatasia o le aborigines ma le conquistadors Sipaniolo. e mafai ona vaaia lenei mea i le lotu, gagana ma isi vaega o le olaga. I le taimi lava lea e tasi e pei o le amataga o le vaitaimi muai Sipaniolo e faia le tele o sui o faatufugaga, ua sao o latou galuega. I lenei tulaga o loo tatou talanoa e uiga i le ata vali ana ma tusitusiga, o loo manatu o se kata valaauga i le lotoifale. E tatau ona matauina ulu foi vaneina i le maa Initia-Olmecs, Maya atavali tetele ma atavali i le parataiso atua o le timu. I le vaitaimi colonial, aganuu Mekisiko i se mataupu faalelotu eseese sili tulaga ma sa i lalo o le uunaiga Sipaniolo, lea e mafai ona vaai i ai i le falelotu, fata faitaulaga ma le teuteuina o le puipui o le fale, ua faatuina i le taimi.
I le vaitaimi o le meli-o fetauaiga, o le toatele o fale o tagata lautele ma faalemalo sa teuteuina i malosiaga o sea tusiata lauiloa o David Siqueiros, Diego Rivera, Jose Clemente Orozco. O le autu o le tomai i le taimi na e fesootai i le autu lautele ma talafaasolopito. I le taimi nei, e sili atu ma sili atu ona aafiaga i luga o le atunuu o le aganuu i Matu o Amerika.
A o le lotu, o le lotu aloaia o le atunuu e leai. Lē gata i lea, e tusa ma le faavae o le 1917, sa pulea le ekalesia i tapulaa faapitoa. Po o, e toetoe lava o le faitau aofai atoa o Mekisiko (90%) tautino Roma Katoliko, e uiga i le 4% o le faitau aofai o tagata i le lotoifale talitonu i le Atua, ma usitai isi Mekisiko uma e Porotesano, ma isi lotu.
Similar articles
Trending Now