FaavaeinaSaienisi

Misasa o le Lalolagi. O le refutation o le talitonuga o se paneta faalauteleina

E tusa ai ma fuafuaina lata astronomical, o le vaega tele lalolagi o 5,97 × 24 kilogram Oketopa. fuafaatatau Faaletausaga o lenei maoae faaalia manino e le o matua e le aunoa. O lona faamatalaga e faasolo e oo atu i le 50 afe tone i le tausaga. Lalolagi o le aupito tele aupito tele lapoa, vaega tele ma density i paneta eo le terasitila. I totonu o le faiga o le la, o lo tatou paneta lona tolu mai le Sun ma le lima i le tele faatasi ai ma isi uma. E uunaʻia ai i se elliptical taamilosaga i le Sun i se mamao e tusa o le 149,6 miliona kilomita le mamao.

Talu mai le vaega tele o le ua suia le Lalolagi, o loo i ai le tele o manatu i le faiga o nei suiga. I le isi itu, e faateleina faaauau pea lenei taua ona o fetoaiga ma meteorites e mu i totonu o le siosiomaga, tuua se aofaiga tele o le efuefu o teuina i luga o le paneta. I le isi itu, o le leisa ultraviolet la pea vaeluaina molecules vai i le pito i luga siosiomaga, i le okesene ma hydrogen. Vaega o le hydrogen ona o lona malamalama mamafa ua toso mai i fafo mai le fanua tau i le kalave o le lalolagi e aafia ai lona mamafa.

Talu mai le amataga o le senituri 19 i le tausaga mulimuli o le teori senituri lona 20 o le faalauteleina o le Lalolagi ai ua lauiloa lava i tagata saienitisi i le lalolagi atoa. Ua faia e le hypothesis o se faateleina o le tusi o le paneta taumatemate e faateleina ai foi le vaega tele o le Lalolagi. I le taimi o le i ai atoa o le manatu o saienitisi eseese lima suesue ana filifiliga ua uma ona fautuaina. O le tele o tagata suʻesuʻe lauiloa e pei o Kropotkin, Milanovsky, Steiner ma Schneider, na finau ai le faalauteleina o le lalolagi ona fesiitaiga taamilosaga. Dakill, Myers, faamalamalama Clube ma Napier lenei manatu e fesootai tumau atu i le lalolagi o meteorites ma asteroids. O le ua speculated teori sili ona lauiloa o le faalauteleina o le autu muamua o lo tatou lalolagi e aofia ai mataupu superdense, o loo i le faagasologa o le talutalu liliu atu i se mea e masani ai, na mafua ai le faateleina faifai malie o le Lalolagi. I le 50 tausaga mulimuli o le senituri e gata ai, le tele o physicists silisili e pei o Dirac, Jordan, Dicke, Ivanenko ma Saggitov, na faaalia le manatu e faapea kalave e faaitiitia ai le taimi, ma o lenei e tau atu i a faalauteleina moni o le paneta. O le isi hypothesis o le manatu Kirillov Neumann Blinov ma Veselova e mafua mai i mafuaaga cosmological le faalauteleina o le Lalolagi e faatatau i le faateleina evolutionary tausaga le matua i lona mamafa. I aso nei, o se aofaiga tele o molimau o ia e osofai nei manatunatuga.

O le manatu o le faalauteleina o le paneta, e faavae i luga o le mea moni e faapea ua faateleina pea le vaega tele o le Lalolagi, i le taimi nei iu ina aveesea lona talosaga tetee. vaega faava o malo, e aofia ai le sili saienitisi i le lalolagi, mulimuli ane faamauina i ai, i lenei vaitaimi, e mafai ona filemu atu lenei manatu faavae i luga o le fata teugaoa faasaienisi.

E tusa ai ma le faaiuga o vaega geophysicists na faia le suesuega i le fesoasoani o taavale po nei avanoa, o le vaega tele o le ai paneta Lalolagi o matua e le aunoa. Se tagata faigaluega o se tasi o suesuega suʻesuʻega W. Xiaoping ma ana aumea lomia se mataupu faavae lea na ia taʻua e faapea o le faatulagaina fesuiaiga faataamilosaga o le Lalolagi te le sili atu nai lo 0,1 mm (le mafiafia o se lauulu o le tagata) i se tausaga. O nei fuainumera e faailoa mai e le suia ai le vaega tele o le Lalolagi i le faatauaina e mafai ona tautala o lona faalauteleina ai.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.