Soifua maloloinaVai

Neura autonomic faatonutonu le faagaoioiga o totoga o tagata uma. Galuega tauave, taua ma le matafaioi o le neura autonomic

Neura autonomic tagata ua i ai se aafiaga tuusao i luga o le galuega o le tele o totoga ma faiga i totonu. Faafetai atu ia te ia, na faia respiration, faasalalauina, gaoioiga ma isi galuega tauave a le tino o le tagata. E manaia le e ui lava i lona aafiaga tele, o le neura autonomic tele "secretive", o lona uiga. E., E leai se tasi e mafai ona manino lagonaina le suiga ia te ia. Ae e le faapea ai le tatau ona tatou gauai atu ona o le matafaioi a ANS i le tino o le tagata.

Neura o le tagata: o lona vaega

O le galuega autu o le National Aoao Faitulafono o le tagata - o le fatuina o se masini o le a fesootai totoga uma ma faiga o le tino o le tagata faatasi. Ona o lenei, o le a mafai ona i ai ma galuega tauave. O le faavae o le faagaoioiga o le neura se tagata o se ituaiga o fausaga ua taʻua o a neuron (latou te faia fesootaiga e ala i uunaiga uaua i le tasi le isi). E taua tele le iloa o le tagata fausaga NA o se tuufaatasiga o matagaluega e lua: o le manu (somatic) ma tū toʻatasi (vegetative) popole faiga. Muamua foafoaina faapitoa i le tino o le tagata e mafai ona faafesootai ma le siosiomaga mai fafo. O le mea lea, o le faiga ua a lona lua i lona igoa - le manu (.. Ie, manu), e ala i le faatinoina o ia galuega e fananau mai i latou. e le taua le taua o le neura autonomic i tagata, ae o le aano moni lea o lana galuega e ese - o le pulea o na galuega o le tiute mo le manava, faʻamalūga ma isi matafaioi, o le tele lava na fananau mai i le laau (o lea le faiga o igoa lona lua - tū toʻatasi).

O le a le faiga popole autonomic o le tagata?

faagaoioia ANS i le fesoasoani a neurons (a seti o neula sela ma o latou faaopoopoga). I latou, i le faasologa, galulue i lena auina faailoilo patino e totoga eseese, glands ma faiga o le faiai ma le maea alio. E maofa ai, o le neurons o se vaega o le neura autonomic o loo nafa ma le faagaoioiga o le loto (e faaitiitia ai), o le faagaoioiga o le tamaitusi gastrointestinal (peristalsis), le gaoioiga o le glands salivary. O le mea moni, o lea, fai mai le neura autonomic faatulagaina le galuega a le totoga ma faiga le leiloa, talu mai na fananau muamua nei galuega i le laau, ma manu ma tagata. Neurons, lea e fausia ai le faavae o VNS, e mafai ona o le faia o nisi mamafa naʻuā, o loo i ai le faiai ma le maea alio. Na tuuina mai le igoa "nuclei autonomic." Foi i tafatafa o le totoga ma ivitū vegetative NA matagaluega e mafai ona ia fausia ganglia. O lea la, o le vaega faaogatotonu len¯ao vegetative - o se vaega autu o le faiga manu ma ganglia - peripheral. O le mea moni, ua vaevaeina le ANS i vaega e lua: o le tiga alofa ma le parasympathetic.

O le a le matafaioi a VNS i le tino o le tagata?

E masani lava e le mafai ona tali atu tagata i se fesili faigofie: "O le neura autonomic faatonutonu ai le galuega tauave o lea:? Maso, totoga po o faiga"
O le mea moni, e le o le mea moni, o se ituaiga faapitoa o le "tali atu" o le tino o le tagata e stimuli mai fafo ma totonu. E taua tele le malamalama o le neura autonomic galue o ia i lou tino lona lua uma, ae o le faifai malie ana gaoioiga. Mo se faataitaiga, o le faatonutonuina o tulaga i totonu o tagata masani (faasalalauina, respiration, faaesea, taualumaga hormone, etc ...) - o le matafaioi autu lava o le neura autonomic. I le faaopoopo atu, e mafai ona e tuuina se aafiaga tuusao i luga o le isi vaega o le tino o le tagata, mo se faataitaiga, maso (fatu, skeletal), totoga eseese (mo se faataitaiga, o le faalauteleina po o le faaitiitia o le tamaitiiti āʻoga), kanesa o le faiga endocrine, ma isi. Neura autonomic faatonutonu ai le galuega tino o le tagata e ala i aafiaga eseese i luga o le okeni, e mafai ona sui conventionally i ituaiga e tolu:

- pulea o metabolism i le sela o le tino eseese, lea e taʻua o le pulea trophic;

- se aafiaga taua i luga o le galuega tauave a, mo se faataitaiga, i le galuega o le loto maso - pulea e faaaogaina i;

- faamamaluina i le totoga ona o le faateleina po o le faaitiitia o le tafe toto - pulea vasomotor.

Le tuufaatasiga o VNS tagata

E taua le matau le mea autu: ANS ua vaevaeina i vaega e lua: o le tiga alofa ma le parasympathetic. O le mulimuli e masani lava ona fesootai ma sea faiga, e pei o piiga, tamoʻe, t. E. le Faamalolosia o le galuega tauave a totoga eseese.

I le tulaga lenei o loo i le faagasologa o nei: faateleina o le loto maso faaitiitia (ma o lea toto uunaiga faateleina i luga o le masani), faateleina afuafu tetele ai, faateleina tamaʻimata, peristalsis matitiva intestinal galuega. Neura parasympathetic galue si ese, o lona uiga. E. O le auala faafeagai. Sa ia faamatalaina o ia gaoioiga i le tino o le tagata, lea e faalagolago ma aoao uma. Ina ua amata e faatoaaga ai le faiga o ona taotoga, tupu ai le faagasologa o nei: miosis, faaitiitia afu, maso loto galue sili weakly (ie, o le faaitiitia o le aofai o lavea ..), faagaoioia peristalsis Intestinal, e faaitiitia ai le toto. faia o VNS galulue vysheizuchennyh ona matagaluega. Latou gaoioiga fesootai tausia e le tino o le tagata i le paleni. I le sili atu se faaupuga faigofie, o le faamatalaga e tatau ona vaega o le SNC ai i se lavelave, faamaonia, e le aunoa tasi i le isi. O lenei faiga e galue le gata ona o le faiga popole parasympathetic ma agaalofa e mafai ona faamaloloina o neurotransmitters e fusia ma totoga ma faiga e ala i faailoilo neula.

Mataituina ma le faamaoniga o le neura autonomic - o le a lena?

Galuega tauave a le neura autonomic i lalo o faaauau pea le pulea o le tele o nofoaga autu o autu:

  1. maea alio. Neura tigaalofa (SNS) O le mea o loo i latalata latalata i le pogai maea alio, ma ona vaega i fafo sui o vaega parasympathetic o le ANS.
  2. Faiʻai. O loo i ai se aafiaga tuusao i luga o le faagaoioiga o le faiga popole parasympathetic ma tigaalofa, le faatonutonuina o le paleni i le tino o le tagata.
  3. E mafua faiai. O lenei ituaiga o sootaga o loo i ai i le va o le faiai ma le maea alio. E mafai ona e pulea ai le galuega tauave ANS, e pei o lona parasympathetic (toto uunaiga, respiration, loto fua faatatau, ma isi).
  4. O le hypothalamus - vaega o le diencephalon. E aafia ai afu, faʻamalūga, loto fua faatatau ma sili atu. D.
  5. O le faiga limbic (o le mea moni, o le lagona o le tagata). O loo maua i lalo o le cortex cerebral. O loo i ai se aafiaga i le galuega o le faasalaga uma e lua matagaluega VNS.

I le amanaia ai o le luga, le taimi e tasi se matafaioi iloga o le neura autonomic, ona o lo o pulea ana gaoioiga e vaega taua o le tino o le tagata.

Galuega tauave o tauaveina e le ANS

Latou amata le faitau afe o tausaga ua mavae ao tagata aoao e ola i tulaga faigata. Galuega tauave a le neura autonomic e fitoitonu i le galuega o lona vaega autu se lua. O lea, o le faiga parasympathetic e mafai ona ia normalize le faagaoioiga o le tino o le tagata ua mafatia i a mafatiaga (faatoaagaina mai o le agaalofa ANS Matagaluega). O lea la, e ogatusa ma tulaga faalelagona. O le mea moni, o lenei vaega o le e nafa foi SPA mo isi matafaioi taua, e pei o le malolo ma le moe, faʻamalūga, ma toe faia. o loo tauaveina e acetylcholine uma lenei (a mea e auina atu uunaiga uaua mai le tasi alava uaua i le isi). O le galuega a le vaega mamafa o le ANS saili e faamalosia faiga taua uma o le tino o le tagata: e faateleina ai le toto le tafe atu i le tele o totoga ma faiga, faateleina fua faatatau loto, faateleina afuafu tetele ai, ma isi. O nei faiga e fesoasoani ai i se tagata e oo i se tulaga faigata. O le mea lea, e mafai ona tatou faapea atu o le neura autonomic faatonutonu ai le galuega tauave o le tino o le tagata atoa, po o se isi faatosina ai.

Neura tigaalofa (SNS)

O lenei vaega o le SNC tagata e fesootai ma le taua po o le a le tali tino e stimuli i totonu ma fafo. O lona vaega ua taua e faapea:

- slows i lalo o le loto (peristalsis), e ala i le faaitiitia o le tafe mai o le toto i ai;

- faateleina afuafu tetele;

- pe a le lava ea se tagata, e VNS e uunaiga talafeagai uaua faalautele bronchioles;

- ona o vasoconstriction o le faateleina o le toto;

- normalizes tulaga kulukose toto ona o le faaitiitiga i le ate.

E iloa foi e pulea le neura autonomic le faagaoioiga o maso skeletal - na tuusao aafia i lona vaega agaalofa. Mo se faataitaiga, pe o lou tino i lalo o le popole i se vevela maualuga, tuueseeseina vave galue mamafa VNS e faapea: auina atu faailoilo talafeagai i le faiai, ma, i le taimi, e ala i uunaiga neural faateleina pe faalautele afuafu tetele pores paʻu. O lea, ua tele faaitiitia le vevela.

Neura parasympathetic (PNS)

O lenei vaega o le SPA faamoemoe e fatu i le tulaga o le tagata o le malologa, toafilemu, assimilation o faiga taua uma. e faaitiitia tuusao Lana galuega i le nei:

- amplifies le faagaoioiga o le tamaitusi gastrointestinal atoa, o le faateleina tafe toto ai;

- galue tuusao i luga o le puna salivary e faaosofia faua gaosiga, ai accelerating peristalsis;

- faaitiitia le tele o le tamaitiiti āʻoga;

- faaaogaina o le faafoega strictest i luga o le galuega o le loto ma ona matagaluega uma;

- faaitiitia le tele o le bronchioles, pe a le tulaga o le okesene i le toto i le tulaga masani.

E taua tele le iloa o le neura autonomic faatonutonu ai le maso o totoga eseese - o le mataupu, e aofia auai ma ona vaega parasympathetic. Mo se faataitaiga, faapuupuuga uterine i excitation po postpartum e fesootai ma le faagaoioiga o le faiga. A faatuina tane o noatia i le na o lana uunaiga. Ina ua maea uma, faatasi ai ma le fesoasoani a neula uunaiga toto i le measā tagata i lena gaoioi le maso o le ule.

E faapefea faigata faamamaluina i le ANS?

Ou te fia fai sao ese atu o le popole e mafai ona faagaoioia le talafeagai o VNS.
e mafai ona atoatoa pipili Galuega tauave a le neura autonomic pe afai e tulai mai se tulaga faapena. Mo se faataitaiga, sa i ai se tulaga e lamatia ai le soifua o tagata (toulu ni o se maa tele i ai, po o luma o ia faafuasei faaali a manu o le vao). Se tasi vave tafe ese atu, ma le isi na liu aisa i le nofoaga e aunoa ma le tomai e maua ai le faataamilo polo. E le faalagolago i le tagata, o lea na tali atu i le tulaga lē iloa ai lona VNS. Ma o nei mea uma ona o le taunuuga neura o loo i le faiai, le medulla oblongata, le faiga limbic (e nafa ma le lagona). Ina ua maea uma ua avea ma manino o le neura autonomic faatonutonu ai le galuega tauave o le tele o totoga ma faiga: digestive, meafaigaluega cardiovascular, o le toe faia, o le gaoioiga o le māmā ma tamaitusi urinary. O le mea lea, ei ai le tele o nofoaga autu o le tino o le tagata e mafai ona tali atu i faamamafa atu e ala i le galuega a le ANS. Ae aua e te popole tele, e pei o le tele o lona olaga, tatou te le o iloaina o shocks malosi, ina ia le tulai mai o ia tuutuuga mo se tagata - e seãseã.

Abnormalities i le soifua maloloina o tagata mafua mai i le le talafeagai le faagaoioiga o le ANS

O le mea moni, mai le taua i luga, ua manino mai ai le neura autonomic faatonutonu ai le galuega tauave o le tele o totoga ma faiga i le tino o le tagata. O le mea lea, so o se faaletonu i lona faaaogaina i galuega e mafai ona tele ai faalavelave i le workflow. I le ala, o le mafuaaga o nei faaletonu e mafai ona avea se tasi tuʻufaʻasolo mai i tupuaga po o faamai maua i le olaga. E masani ona galulue VNS tagata o le "vaaia" le natura, ae o le faafitauli i le gaoioiga lenei o loo ua vaaia i luga o le faavae o le auga nei:

- Ofisa o le popole: lē mafaia o le tino e aunoa ma le tele o fesoasoani faaitiitia tino vevela;

- GIT: faasuati, manava masuasua po manavatatā, le mafai ona tofatumoanaina i meaai, incontinence urinary, ma sili atu;

- faafitauli paʻu (itching, mūmū, peeling), fao magaugau ma lauulu, faateleina pe faaitiitia afuafu tetele;

- Faaaliga: ata faanenefu, leai o loimata, faigata i le taulai atu;

- faiga respiratory: talafeagai tali i se mataupu okesene toto maualalo po o le maualuga;

- loto ma faiga vascular: syncope, palpitations, shortness o le manava, dizziness, tatagi i le taliga;

- faiga urinary: so o se faafitauli i le faatufugaga (incontinence, taimi urinary);

- faiga fanautama: o le le mafai ona ausia orgasm, faatuina vave.

Tagata mafatia rastrojstvah ANS (autonomic neuropathy), e masani lava ona le mafai ona pulea lona atinae. E masani lava o loo i ai se dysfunction autonomic alualu i luma e afua mai le maʻi suka. Ma i lenei tulaga o le a lava e pulea matua maualuga le suka i le toto. Afai e eseese le mafuaaga, e mafai ona na o le pulea o latou faailoga, lea i nisi tulaga e taitai atu ai i neuropathy autonomic:

- faiga gastrointestinal: faaola vailaau mo manava masuasua ma manavatatā; faamalositino eseese, e faateleina feoai; le faatumauina o se meaai faapitoa;

- paʻu: ma uiga eseese suauu ma creams, e fesoasoani aveesea itaitagofie; antihistamines e faaitiitia itching;

- faiga Cardiovascular: Faateleina intake suāvai; ofuina ofu faapitoa; fualaau e pulea toto.

E mafai ona faaiuina e faapea o le neura autonomic faatonutonu ai le gaoioiga e faaaogaina i le toetoe lava uma tino o le tagata. O le mea lea, so o se faafitauli e fetaiai i le galuega, e tatau ona e vaaia ma malamalama i ai se tagata faigaluega e tausia le soifua maloloina tomai. Ina ua mavae VNS e tagata tele - o le faafetai atu ia te ia, sa ia iloa o le "ola" i tulaga faigata.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.