FaavaeinaKolisi ma iunivesite

Neura Tutotonu ma peripheral: fausaga ma galuega tauave

Saʻo faagaoioiga o le neura i itu eseese e taua mo le ola o le tagata atoa. Neura o le tagata o le faatulagaga sili ona faigata o le tino.

manatu po nei e uiga i le galuega tauave a le neura

fetaulaiga o fesootaiga faigata, lea o loo denoted o le faasaienisi o le faiga popole moni ua vaevaeina i le totonugalemu ma peripheral, e faalagolago i luga o le nofoaga o le sela o neula i latou lava. O le mea muamua e aumaia faatasi le sela o loo i le faiai ma i le maea alio. Ae o le pepa solo neura, ua faatuina i fafo fausia neura peripheral (PNS).

neura Tutotonu (CNS) faatino le autu galuega tauave a le faagasologa ma le tuuina atu o faamatalaga, fegalegaleai ai ma le siosiomaga. Neura galue i luga o le mataupu faavae o le ata. Ata - o se tali i se itaitagofie okeni patino. Tuusao aafia i lenei faagasologa o le sela neura i le faiai. Ina ua mavae le mauaina o faamatalaga mai neurons i le PNS, latou o loo faagasolo ma auina atu i le malosiaga i le tino faapitoa. E tusa ai ma lenei mataupu faavae faia uma le faitalia ma gaoioiga involuntary, lagona e galuega (galuega tauave faapitoa o le mafaufau), mafaufau ma le manatua, ma isi. D.

auala feaveai

E tusa lava po o galuega tauave a le neura tutotonu ma peripheral ma nofoaga feaveai, neurons maua ni uiga e tutusa ai ma sela uma o le tino. O lea la, e aofia taitasi neuron o:

  • membrane po o se membrane cytoplasmic;
  • cytoplasm po o le avanoa i le va o le atigi ma le autu ua faatumulia feaveai ma le suāvai intracellular;
  • mitochondria, lea e tuuina atu le malosi neuron lava ia, lea na latou maua mai suka ma le okesene;
  • microtubes - fausaga manifinifi e faatino galuega tauave e lagolago ma fesoasoani le sela e faatumauina ituaiga autu;
  • reticulum endoplasmic - fesootaiga i totonu, lea e faaaoga e le feaveai mo le lotomalie.

Faailoga sela uaua

sela uaua maua elemene patino o le tiute mo a latou fesootaiga ma isi neurons.

Axons - le faiga autu o sela o neula, lea ua faaliliuina ai le faamatalaga e se matagaluega neural. O le tele o faamatalaga auala faasalalauga tautalatala avea ma a neuron, o le tele o lona axon branching.

Dendrites - isi faagasologa o le neuron. Latou o lo oi le sao synapses - manatu patino o loo i ai fesootaiga ma neurons. O le mea lea, o se faailo valaau fafati faasalalauga synoptic neuronal.

Faavasegaina ma meatotino a sela uaua

sela o neula, po neurons, ua vaevaeina i le tele o vaega ma subgroups, e faalagolago i lo latou specialization, e faaaogaina i, ma le nofoaga i le fesootaiga neural.

O elemene nafa vaaiga sensory o stimuli fafo (faaaliga vaaia, faalogo, lagona le faaaoga, sogisogi, ma isi. D.), Valaauina paʻi. Neurons, ua tuufaatasia i le fesootaiga e tuuina atu galuega tauave afi ua valaauina afi. Foi i le Atunuu Aoao Faitulafono maua neurons fefiloi e faatino galuega tauave vavai.

E faalagolago i luga o le nofoaga o le neuron e tusa ai o le faiai ma le pule faapitoa, e mafai ona avea ma autu o le sela, lona lua, ma faapena ai lava. D.

Genetically neurons nafa ma le tuufaatasia o molecules patino, lea ē fausia synaptic fesootaiga ma isi aano o le tino, ae o le le maua le sela uaua malosi e vaevaeina.

E faavae i le faamatalaga lenei ma salalau solo i totonu o le tusi, "E le toe faaputuina le sela neura." O le mea moni, e le mafai e vaevae le neurons le mafai ona toe faaputuina. Ae oi latou e mafai ona faia lona lua uma a le tele o fesootaiga neural fou e faatino ai galuega tauave lavelave.

O lea la, o le sela ua faapolokalameina e foafoa ai pea sootaga fou ma le fou. Faapea ona atiina ae se fesootaiga lavelave neural o fesootaiga. Le foafoaina o sootaga fou i le faiai tau atu i le atinae o atamai, mafaufau i ai. ua atiina ae foi le malamalama maso i se auala faapena. O le faiai e irreversibly faaleleia i le aoaoina uma o galuega tauave afi fou ma le fou.

O le atinae o atamai lagona, e tupu le tino ma le mafaufau i le faiga o popole i se auala faapena. Ae afai o loo i se mea e tasi o le autu, o le isi galuega tauave e le atiina ae o lea vave.

fāiʻai

mamafa o le faiai o se tagata matua e uiga i 1.3-1.5 kg. Saienitisi maua e oo atu i le 22, e faateleina faifai malie o le mamafa, ma ina ua mavae le 75 tausaga e amata mai e faaitiitia.

e sili atu le a le faiai tagata averesi silia ma le 100 trillion fesootaiga tau eletise, o le tele o taimi e tele atu nai lo sootaga uma i masini eletise uma i le lalolagi.

Ina ia suesue ma taumafai e faaleleia ai galuega tauave faiai, suesue faaalu le tele o tausaga ma le faitau sefulu o miliona tala.

vaega o le faiai, o lo latou uiga e faaaogaina i

E mafai lava ona iloiloina malamalama i le taimi nei e uiga i le faiai lava. Aemaise lava i le iloiloina o le tuuina atu o le faasaienisi o le galuega tauave o le vaega o tagata taitoatasi o le faiai ua faia e mafai ai o le atinae o neurology, neurosurgery.

Le faiai ua vaevaeina i nei sone:

  1. Forebrain. Forebrain e masani lava e faatatau i le "maualuluga atu" galuega tauave o le mafaufau. E aofia ai:
  • le lobes frontal, e nafa ma le faamaopoopoina o le galuega tauave o le isi vaega;
  • lobes faaletino, e nafa ma le faalogo ma le tautala;
  • faatonutonu lobes parietal lafo pulea ma le vaaiga sensory.
  • lobes occipital e nafa mo galuega tauave vaaia.

2. O le midbrain e aofia ai:

  • Thalamus mea gaosi tupu toetoe lava faamatalaga uma e aofia ai i le forebrain.
  • pulea le hypothalamus le faamatalaga mai le neura tutotonu ma peripheral ma le NS autonomic.

3. O le hindbrain e aofia ai:

  • O le medulla oblongata, lea e nafa ma le faatonutonuina o rhythms moni ma le gauai.
  • Le faiai pogai e siitia ai auala uaua e noatia i faiai fesootaiga ma le fausaga maea alio, o se ituaiga o sootaga i le va o le neura tutotonu ma peripheral.
  • Cerebellum, mafaufau po o le laitiiti, o se sefulu o le vaega tele o le faiai. lua hemispheres cerebral o loo i luga aʻe. Mai le galuega a le cerebellum e faalagolago i le faamaopoopoina o le gaoioiga, o le gafatia e tausia se paleni i le va.

tinae o le ivitū

O le umi pe tusa o le maea alio o se tagata matua e tusa ma le 44 cm.

E pogai mai le faiai pogai ma pasia e ala i le magnum foramen i le ulupoo. Ua iʻu ai i le tulaga o le vertebra lumbar lona lua. O le iuga o le maea alio taʻua o le cone faiai. E faaiuina i se faaputuga o le lumbar ma neura sacral.

Mai le paranesi alio maea mai 31 taitoalua o neura alio. Latou te fesoasoani fesootai le vaega o le neura: tutotonu ma peripheral. E ala i nei faiga vaega o le tino ma totoga o loo i totonu maua faailoilo mai le PSD.

I le maea alio o loo i ai foi le faagasologa autu o faamatalaga ata, ma faapea ona accelerating le faagasologa o le tali o le tagata e stimuli i tulaga matautia.

CSF po o le faiai suāvai, e tutusa i le faiai ma maea alio, ua faia i le faiai ni avanoa nofoaga vascular mai plasma toto.

E masani lava e tatau ona faifai pea faasalalauina. faatupuina Ava uunaiga tumau i totonu cranial, ua faatinoina cushioning ma galuega tauave e puipuia ai. Iloiloga o le tuufaatasiga CSF - o se tasi o auala aupito faigofie e iloa lelei faamai ogaoga NA.

O le a mafua ai le faaleagaina o le neura autu o le Kenese eseese

Faaletonu o neura, e faalagolago i luga o le vaitaimi, ua vaevaeina i:

  1. Predperinatalnye - faaleagaina le faiʻai i utero.
  2. Perinatal - pe a tulai mai o mea ua faaleagaina i le taimi o le faaooina ma i le itula muamua ina ua mavae le fanau mai.
  3. Postnatal - pe a le manua alio manoa po o le faiai e tupu pe a mavae le fanau mai.

E faalagolago i le natura o le CNS vaevaeina i:

  1. Matautia (sili ona manino). E tatau ona tatou amanaia o le mea sili ona taua o le neura e ola i meaola, ma mai le vaaiga o le talutalu, o lea o le faiai ma tuasivi maea ua puipuia latalata atigi okolomozgovye pepa solo suāvai ma ivi. Ae peitai, i nisi tulaga, e le lava lenei puipuiga. O nisi manua faaleagaina ai neura tutotonu ma peripheral. manua maea alio faaletonu e sili atu e ono taitai atu ai i taunuuga foia. Le tele o taimi, o lenei supa, e le lava lea e tasi degenerative (faatasi ma le malie maliu ese o neurons). O le maualuga ua tulai mai le faaleagaina, o le paresis tele (faaitiitia le malosi o maso). O manua sili ona taatele o loo manatu i ai o totoulia tatala ma tapuni.
  2. e masani ona tupu faatulagaina manuʻa CNS i le taimi o le fanautama ma taitai atu ai supa cerebral. Latou tulai mai i le le lava o le okesene (hypoxia). O se taunuuga o le faaumiumi galuega po o entanglement maea. E faalagolago i le vaitaimi o le hypoxia, e mafai o ia supa cerebral tikeri eseese o le mamafa mai agamalu e malosi, lea e tuuina atu faatasi ma le atrophy galuega faigata o le neura tutotonu ma peripheral. CNS ta lalo faamatalaina foi e pei ona faatulagaina.
  3. Genetically naunau manuʻa neura le totonugalemu o ona mutations i le filifili tau kenera. ua manatu i latou e avea tuʻufaʻasolo mai i tupuaga. E sili ona taatele - syndrome a ifo, syndrome a Tourette, vaivai o laʻua mafaufau (faaletonu genetically-metabolic) e faapea o tupu ina ua faatoa mavae le fanau mai po o le tausaga muamua o le olaga. faamaʻi o Kensington, o le Parkinson, o le ma manatu degenerative Alzheimer tulai mai i tausaga ogatotonu pe matua.
  4. Encephalopathy - e tele lava ina tupu o se taunuuga o le faatafunaga o le faiai o aano meaola faamaʻi e mafua (herpetic encephalopathy, meningococcal, cytomegalovirus).

O le faatulagaina o le neura peripheral

PNS fausia sela neura o loo i fafo o le faiai ma le alavai alio. E aofia ai le ganglia (cranial, tuasivi ma autonomic). Foi i le PNS, e 31 taitoalua o neura ma uaua taunuuga.

I se tulaga e faaaogaina i, o le aofia ai o le PNS neurons somatic e faamatala ai uunaiga afi ma i le fesootaiga ma le receptors o le totoga lagona, ma vegetative, lea e nafa mo le gaoioiga o totoga totonu. fausaga neural Peripheral loo i ai le afi, ma alava autonomic sensetivnye.

faagasologa inflammatory

Faamai o le faiga popole tutotonu ma peripheral e matuai eseese lava i le natura. Afai CNS manuaga e masani ona faigata, aafiaga o le lalolagi, o le e masani ona faaalia faamai PNS i le tulaga o faiga inflammatory i le vaega o ganglia. I faiga faafomai, e pupuga ua taʻua neuralgia.

neuralgia - a pupuga tiga i le sone o faaputuga ganglion, faaosofia o lea ua mafua ai se twinge ata maʻai. E neuralgia aofia polyneuritis, radiculitis, pupuga po o neula trigeminal lumbar, plexitis ma le e pei o. D.

Matafaioi a le faiga popole tutotonu ma peripheral i le talutalu o le tino o le tagata

neura - o le na o le tasi o le faiga o le tino o le tagata e mafai ona faaleleia. Le faatulagaga faigata o le neura tutotonu ma peripheral o genetically ma evolutionarily. Le faiai ua i ai se meatotino tulaga ese - neuroplasticity. O le tomai o le sela CNS e ave i luga o le galuega tauave a le tuaoi sela oti, le fausiaina o sootaga neural fou. O lenei faamatala le ofoofogia faafomai, ina ua fanau i manuʻa faatulagaina faiai atiina ae, aoaoina le savali, le tautala, ma isi. D., Ma tagata ina ua uma le ta e le aluga o taimi, e toefuatai mai le malosi e savali masani. Lenei muamua uma e ala i le fausiaina o le faitau miliona o sootaga fou i le va o le vaega tutotonu ma le peripheral o neura.

Faatasi ai ma le alualu i luma o le tele o metotia o le toe faaleleia gasegase ina ua uma ona manua faiai fanau mai foi mo tagata metotia tau atinae. o loo faavae i luga o le manatu talafeagai e faapea pe afai o le faiga popole tutotonu ma peripheral e mafai ona toe faaola mai le manua, o le sela maloloina uaua e mafai foi e atiina ae o latou tulaga gafatia e toetoe lava e le gata.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.