News ma SocietyAganuu

O le aganuu o aso nei: o le faafitauli o le periodization, uiga, foliga tulaga ese

aganuu tagata e tutusa, atonu, faatasi ai ma le vasa faaefuefu le mavae. I le loloto o loo natia oa lē mafaitaulia o mafaufauga, masterpieces tulaga ese o musika ma ata vali, e fausia ai fale ma faletīfaga, faasaienisi ma tekinolosi, o le tele na maua le faafanua , ma le tele o mea sili ua faamatalaina ai la tatou foliga faaleagaga i aso nei. Tagata i lona olaga atoa iloa le tele o malo tuua ai se faataitaiga a taua i luga o le taunuuga o le fanau, po o magoto ifo i galo ai e aunoa ma se Lolomi. O taimi uma lava filifilia o latou toa, o latou taitai faaleagaga, ma ei ai lona lava uiga tulaga ese.

I nofoaga o le Ages Pogisa oo mai ai se vaitaimi mataʻina, lea ua taʻua o le taimi Fou. O se aganuu o le aso nei ua avea ma se taua taimi i le talafaasolopito o tatou tuaa ma i le tele o auala fuafuaina le motusia i le taimi nei o mea na tutupu.

faafitauli o periodization

O le mataupu o le "tausaga fou" o nai soʻona faia ma faʻanenefu. Talu ai e aofia ai le na o le taimi-tino patino, ae faapea foi se tulaga fou o le mafaufau, o se vaaiga fou o le lalolagi, o le faalauteleina o avanoa aganuu ma le mafaufau. e faavae fou aganuu taimi i luga o le mataupu faavae o le soifua Renaissance. O latou na amataina le manatu e faasoa atu le talafaasolopito o tagata i anamua, ogatotonu ma vaitaimi fou. O se tulaga o le faasinomaga e avea o se faavae mo le periodization o latou ave i luga o le mataupu faavae o le fou i le lalolagi faaleaganuu, ma e le gata i le socio-tamaoaiga. Ou faamatala atu i lenei auala e fai si faigofie: ina ua uma Inquisition binge, o sauaga o le faasaienisi, o le pulega o le Ekalesia i le lalolagi i le uma o le Malo faafouga olaga ma tumaoti faatasi ai ma lona manatu alualu i luma ma le shoots muamua o faiga faatemokalasi, o le lelei o le a faateleina tagata sologa lelei o mafaufauga faasaienisi, iloa aoaoina le mauaina ma le atinae o fanua fou tagata e pei o le manava a le tuuina atu o le olaga o le ea fou. Ma le aganuu atoatoa o aso nei o tausisia ai lenei filosofia. Ae le nuu uma sa i ai i le taimi, sa i le tulaga lava e tasi o atinae aganuu ma le tamaoaiga, e le o tutusa aoaoina tagata uma. Ma i le tele o Europa i Sisifo, faatasi ai ma le faamatalaga o le Tagata ma le malamalama, o le Toefaatulagaina, o nisi taimi tiai nei i le sefulu tausaga ua mavae i le afi o le Inquisition, tofotofoga faaalia faʻataulāitu, ma isi I Rusia e faamanuiaina serfdom. de Notre Dame Paris i Farani, faapea foi ma le tino ola pea Roma Gyugo, ua avea o se tasi o tagata o le taua tele, o lenei taimi e mafaufau ai, i le lima e tasi, ausia maualuga, o le lele a le manatu fatufatu ma le agaga, ma i le isi - lona fefe i le le mailoa, o le lē mailoa ma slavish uiga agaga. E ui i lea, o se vaitaimi fou o le taimi ua faamaonia ai o le toe afio mai o Europa e le gata faaupufai, ae faapea foi le ogatotonu faaleagaga o le lalolagi ma tufatufa atu lona atamai, aafiaga faapolokiki ma le faapitoa i isi atunuu ma tagata. ua avea ma malo o Europa e sili ona maualuga ma le mamana i le taimi.

I le lio tau tomai, e leai se maliega i le fesili o periodization.

  • Nisi tusitala o talafaasolopito fautua mo le amataga o se vaitaimi e le Fouvalega Igilisi 1640 tausaga, pe afai o le tagata ma le bourgeoisie i lalo o le taitaiga a Cromwell soli le gata o le mana ae o le ola foi o le tupu, o le faatinoga o le tupu Karla Styuarta.
  • Mo isi, e sili atu le vaitaimi ma le aganuu o le aso nei nai lo feiloai se tulaga o le faasinomaga, o le Toe Fuataʻiga i le 1517, o le tausaga ma le gaoioiga o Luther.
  • O le vaega lona tolu o le saienitisi o le predominating taʻua o le aso o le mauaina o Amerika, o le pueina Ottoman o le laumua Byzantine o Constantinople, o le Fouvalega Farani i le 1789, o le tausaga.
  • O le faaiuga o le vaitaimi fou ma le afio atu o le talafaasolopito o le aso nei o historiography Sisifo ua taʻua o le faamaeaina o le Uluai Taua o le Lalolagi, ma le faasaienisi Soviet sa manatu le tausaga lona sefulu fitu, ma le fouvale o le Bolsheviks.

Era fou - o se aganuu fou

O le mamalu o le vaitaimi o le Tausaga Fou ua atoatoa atagia mai i ana aganuu faatufugaga. I le faaopoopo atu i le vaega faaupufai o le lalolagi, taua ma taamilosaga, o aganuu faatufugaga o aso nei siosiomia atinae fou ua oo mai i le malamalama o Europa ma se uo vavalalata ma le ola o le konetineta o Aferika ma Initia, ma ona filosofia uluai, o le mauaina o Amerika ma le ola, aganuu, talafatu, o lona faatufugaga le atunuu tagata, fesootai vavalalata ai ma le itu i Sasaʻe ma le lotu Mosalemi.

Arts i e le iloa le Era New e pei o se aso malolo fiafia mai le galuega (mafaufau ma le tino) faapea foi ma le faiga sili ona taua o gaoioiga foafoa. suesuega malosi i lenei eria ua tau mai i le foafoaga o le lalolagi oe sea ituaiga e pei ona matagofie Baroque ma ona aafiaga i fafo, ma aso anamua stylized, classicism atoatoa ma lona faamamaluina masani o mafuaaga ma le lagona masani, sentimentality, faamanatuina loto lagona silisili o rationalism, taulima ma tapunia gauai atu i le agaga o le tagata, ma lona sailiga mo lugā ma lalō methane, ma mulimuli ane, o le tafe decadent mea ua taʻua.

O le uiga tonu lava o le epoch, maoae ma le matautia, ua fatuina eseese o ituaiga ma le faiga e le na o le suia tasi i le isi, ae coexisted ma tau e pei lava o totonu o le galuega a se tasi alii, ma i totonu o le tele o aoga tusiata. O le mea autu o le i le ogatotonu o le mea atoa o se tagata, o se tagata. Ia te ia e pei e ala i se prism, faia le suesuega taimi ma faaalia ai i le tusiata fale, faatagata, ata vali, ma isi Ma faiga faaleaganuu ma faatufugaga uma o le vaitau o lafoia mai ai le tauiviga o le tagata mo le lautele faamasinoga tonu ma le faaleagaga agavaa mo o latou i ai i totonu o se nuu saoloto.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.