FaavaeinaGagana

Nouns faagutu anoa. vaega Lexical ma kalama o nouns

Nauna - o se vaega faapitoa o le lauga, lea e faauiga atu i le mataupu ma faailoa lenei taua i se vaega inflectional, i le tulaga ma le numera, faapea foi ma le fesoasoani a le ituaiga, o se vaega tumau.

O lenei mataupu o loo talanoaina ai le tulaga o le nouns e taua. O le a tatou faamatala i latou taitoatasi ma tuuina atu faataitaiga.

e faatatau i nauna mea faitino i le uiga broadest o le upu: o le igoa o mea (sleds, seleulu, pusa, puipui, laulau), tagata (alii, tamaitai, tama, teine, tamaitiiti), mea (kulimi, suka, falaoamata), o le ola meaola ma tagata ( microbe, pike, woodpecker, pusi), ofoofogia, mea na tutupu, mea moni (tala, afi, aso malolo, talanoaga, fefe, faanoanoa), e faapea foi taualumaga ma o uiga faalavelave, ua taua o mea tutoatasi ese mai ai - o le meatotino, le tulaga lelei, tuutuuga, gaoioiga (tumutumu fofo, tamoe, lanu moana, valea, agalelei).

Autu vaega lexical ma kalama o nouns

Le tulaga faavae taua i lalo, lea ua vaevaeina i nouns: 1) nouns masani ma lelei; 2) faamatalaga; 3) tuufaatasi; 4) O le faamatalaga otooto ma sima; 5) e leai ni ola ma faʻaolaola. O nei lafoaia nouns anoa faalavelave. Tatau igoa, mo se faataitaiga, e mafai ona aofia ai le igoa o le gata e leai ni ola ma faʻaolaola mea faitino. nouns moni ina ia faamatala ai le vaega tele o se mea ua mafai ona maua se taua tuufaatasi (suka, vine, cranberries). Faapitoa (vaega uma e lua lexical ma kalama) tuufaatasi faʻaolaola ma e leai ni ola, ua valaauina e le igoa o le mea ua manatu. E i ai isi faataitaiga. Ae peitai, o le upu o lo o aofia i se tasi po o se isi tulaga o le uiga o nouns maua masani morphological, ma o nisi taimi uiga upu-faavaeina e tuufaatasia ai i latou.

nouns masani ma nouns tatau

O lenei vaega o loo tutupu i luga o le faavae o le igoa o mea e avea o se sui o le vasega po o se tagata e toatasi. Umia uma vaega lexical ma kalama o nouns (i le isi upu - "igoa lelei") - upu e taʻua o le mea e le tagata e auai i le vasega o homogeneous, ae e le o ia i latou lava o se faailoga i lenei soa.

nouns masani - igoa, ma valaau i le mataupu o lona aofia ai i totonu o se vasega faapitoa. O lenei lexical ma kalama vaega igoa nauna faaalia ai le faasologa e pei ona feaveai ai mataupu tulaga ese o lenei uiga o le vasega.

O tuaoi feaveai ma le mautu i le va masani nouns ma igoa lelei: E masani lava nouns masani (code igoa ma nicknames). Latou lava e masani ona faaaogaina e faasino i mea e tutusa i le aoao, ma faapea ona avea ma se igoa aiga: Knight, Derzhimorda, philanderer.

igoa lelei i totonu o le lagona vaapiapi

I igoa talafeagai e pei faamatuu faasoasoa anoa nouns e pei lava i se lagona vaapiapi, ma iinei. O le muamua o igoa astronomical ma faafanua ma igoa o manu ma tagata. o lenei - lemu faatumuina lexically faatapulaaina eseese, e aofia ai le igoa o le ua tofia e se tasi le mataupu. E mafai ona toe faia, faafuasei (igoa o le nuu, o nuu, vaitafe), o matua latou foi faiga taimi maualuga o le igoa lelei o tagata eseese ma manu.

igoa

Mo mea e faaaoga nouns eseese masani po o le tuufaatasiga o upu. nouns tutusa ai ma le uiga lexical ua le o leiloloa ae na suia ai le galuega tauave. Mo se faataitaiga: o le nusipepa "Izvestia", le laau "Hammer ma selesaito" agaga "Lilac". E mafai ona auauna atu o igoa ma igoa lelei: o le steamer "Ukraine" faletalimalo "o Moscow".

nouns tuufaatasi

nouns tuufaatasi aofia ai le faamatuuina ese (lexical ma kalama) i totonu o nouns masani. O nisi nei o upu e pei ona faasinomia i se seti o ni mea faapena, faapea foi ma faailoa atu le taua i le fesoasoani a suffixes eseese: -stv (a) (tagata talavou, tamaiti o le vasega); -iya (tamalii, Paionia); -from (a) (matitiva), ma isi. Ina ia tuufaatasi nauna i se lagona lautele e mafai foi ona igoa mafua e fai ma sui o se seti o mea faitino: meafale, lapisi, falai laiti, tumutumu. Collectiveness faailoa upu lexical, e le afioga-faavaeina. O le uiga tupito lea o nei nouns - o le a latou maua se numera tele.

nouns moni

Ua latou taʻua i mea eseese: mea (sima, gypsum), meaai (suka, falaoamata, cereals, gaʻo) ituaiga o ie (vavae, veleveti), uʻamea, minerale (iasepi, emerald, sila, apa, kopa, uʻamea), fualaau faasaina , elemene vailaau (asipirini pyramidon, uranium), laau toto (saito, pateta, sana), ma isi mavavaeeseina vaega tele homogeneous.

nouns moni, e le pei le aoina, maua, e masani suffixes e faailoa ai le moni taua. Ua faaalia na lexically.

E masani ona faaaogaina nouns mea, po o le na o le toatasi po o ava e toatele: kulimi, fagusausau, fefete; apa, falaoamata, lauti, meli. Faaopeopea nauna, e masani ona faaaogaina i le silisili, le faia o le faiga faaautaunonofo, e tu ese mai le tutusa ituaiga lexical: cereals (sana po o laau saito atoa), ae cereals (ituaiga sana).

Faamatalaga otooto (faamatalaga otooto) ma nouns sima

ua faasoasoa faagutu faapea i totonu o nouns anoa e pei o le faamatalaga otooto ma sima. Sima - se upu e tuuina atu i le mea moni, o tagata, o mea, ofoofogia o le mea moni, lea e mafai ona noatia i le faletupe ma tuuina eseese: taua, taua, inisinia, mama, penitala.
O lenei vaega lexical ma kalama nauna, i ni isi upu, o le faatusa lea o le tasi mea ma o latou plurals.

Ae vagana ai igoa ua leai se toatasi (pluralia tantum), nouns faapitoa uma le toatele o ava ma silisili. E tusa ai ma le uiga morphological o nouns sima e le na tetee i faamatalaga otooto. Latou foi tetee atu i le moni ma le tulaga tuufaatasi o nouns, pluralia tantum; ma o latou tulaga faatauaina eseese foi.

Faamatalaga otooto (faamatalaga otooto) - upu ina ia faamatala otooto manatu, uiga, meatotino, setete ma gaoioiga: gaoioiga, tamoe, agility, vavalalata, agalelei, pueina, lelei, ata, faafetai. O le toatele o i latou ua faaosofia e veape ma adjectives, nouns faia le faaaogaina o-suffix (le toe suia, aveesea, maʻi, tiga), suffix -skeleton (palaai, matagofie s), -stvo (o) (tele o faatauvaa, mitamita siamupini) , -chin (a) / - Shin (a) (fasi-galuega) ism (tagata, taulima) -from (a) (pei e oolo, acid agalelei) ma isi. Laiti o se vaega e aofia ai upu le uunaia eseese: moni, faanoanoa, faamafanafanaga, faanoanoa, naunautaiga, faanoanoa, falaoamata, fefe, natura, mafaufau, mataupu.

E masani lava e leai se pepa faatumu e toatele i nouns faamatalaga otooto.

Faʻaolaola ma nouns leai ni ola

Nouns ua vaevaeina i ni vaega se lua: faʻaolaola ma e leai ni ola. Faʻaolaola - o le igoa o manu ma tagata: o se iniseti, a pike, o se starling, o se pusi, se tamaitiiti, se faiaoga, o le atalii o le tagata.

E leai ni ola - o le igoa o le isi mea na tutupu ma mea faitino: a tusi, laulau, puipui, faamalama, natura, kolisi, steppe, vaomatua, agalelei, loloto, tulia, gaoioiga, mea na tupu.

O nei upu ua i ai se eseese matafaioi ma le taua. Faagutu anoa nouns o latou uiga patino. Faʻaolaola masani upu-faavaeina ma morphologically ese mai le leai ni ola. o le igoa lenei o tagata eseese, faapea foi ma le manu fafine, lea e masani ona faaosofia e ala i le upu, ua taʻua o manu po o se tagata e aunoa ma faasinomaga i itupa po o le tane: aoga-aoga, faiaoga i le faiaoga, teine aoga-aoga, atalii o le atalii, afafine, o se Muscovite, Muscovite, leona -lvitsa pusi pusi 'ua al.

E masani lava faʻaolaola nouns maua morphological uiga tamaitai po o alii, ma na o ni nai - le averesi, ma le fuafuaina semantically auai i se tuuga faapitoa, o le nauna (ae vagana ai le ogatotonu, lea ua taua e tusa lava po o le fola o le fale soifua meaola: o le igoa o le tagata e lē o ni tagata matutua (tama), po o taina le igoa o le tagata, foliga, iniseti, meaola, manu). Tufatufaina nouns leai ni ola i le fanau mai morphological tolu - averesi, fafine ma tane.

Paradigms o leai ni ola ma faʻaolaola nouns

Paradigms o leai ni ola ma faʻaolaola pea eseese i totonu o le toatele: faʻaolaola ai ua avea le tulaga akusativi, coincides ma le genitive. Faataitaiga: e leai se manu, e leai se uso e ma tuafafine (RP), sa ou vaaia le manu ou vaai uso ma tuafafine (VP). nouns leai ni ola i le faiga faaautaunonofo e coincides akusativi ma le nominative. Faataitaiga: luga o le laulau o apu, pears ma peaches (IP); faatau apu, pears ma peaches (VP).

Tatou iloiloina se nauna e pei o se vaega o le tautala, faagutu o nouns. E faamoemoe o le a aoga lenei mataupu ia te oe. Pe afai o le faamatalaga e le lava, ua tatou mautinoa e vaai i le galuega, ua tusia i le mataupu Kochanov LUGA Lafoaia nouns talanoaina atoatoa i le mataupu i nisi o faamatalaga auiliili.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.