Aoga:Talafaasolopito

O ai le Tupu? Fa'amatalaga o le fuaitau. Tupu anamua ma aso nei

Faitautusi o tala faasolopito, matou te o mai i igoa eseese mo suafa o faipule o setete. O atunuu Europa na masani lava ona taitaia e tupu. O le a le uiga o lenei ulutala ma pe faapefea ona ese mai le emeperoa po o le tupu? Sei o tatou taulimaina lenei mataupu.

Fa'amatalaga o le vaitaimi

O le tupu o se igoa tau tupu anamua. I le masani ai, e tu'ufa'atasia. O le ulutala o le igoa e mai le igoa Charlemagne, le Tupu o Franks, o le na pule i le afa lona lua o le VIII - amataga o IX seneturi. Mo le atunuu Rusia o lenei vaitaimi o se tagata ese ma e fesootai ma le Katoliko faatuatua. E oo i le 1533, o le pule tautupu i Europa, o pule uma na maua mai lima o le Pope.

I le Middle Middle, o le tupu na galue o se tagata faufautua i le va o mataupu a lona setete ma le Atua. Na tutusa o ia ma le Foafoa ma na faaeeina i ai le mana e le faatapulaaina. O i latou na tetee i lona loto na matua faasalaina. Ina ia alu a'e i le nofoalii, sa mana'omia e le tupu se fa'alavelave fa'apitoa o le fa'au'uina. Na o le taimi lena na i ai ia te ia le aia e ofuina ai se ofutalaloa e faatusa i le lagi. O isi faatusa o le tupu sa i ai foi lona uiga lilo. O le tootoo ma le tootoo i lima o le tupu sa fesootai ma le faamasinoga tonu ma le sa'o e le mafai ona faafitia. O le tupu tauloto o se tagata na fa'amaonia le setete e ala i ona foliga vaaia. E tusa ai ma lona tulaga soifua maloloina, latou te fa'amasinoina le setete o le soifua maloloina o mataupu uma. Sa i ai foi se talitonuga afai e ma'i le tupu, e le tatau ona faamoemoeina se seleselega lelei.

E mafai e se fafine ona fai se suafa tautupu. Na ia mauaina i ni taimi se lua: pe afai na te faaipoipo i le tupu o le tupu ma pe a na o ia na o le setete.

Le eseesega i le va o suafa taupulega

Ma e faapefea ona ese le tupu mai le emeperoa po o le tupu? Ma le mea uma, o nei ta'ita'i uma o lo'o taitaia atunuu ma e leai se gata'aga. Ua valaauina e tupu ia faipule, puleaina o malo - o setete tetele, i totonu o tuaoi o le tele o malo eseese. I le avea ai o se tulafono, sa aofia ai i latou o fanua tutoatasi muamua na fa'ato'ilaloina o se taunuuga o osofaiga a le militeli. O nisi o malo na tele naua na latou aofia ai malo eseese po o malo, o loo ta'ita'ia e kovana e fai ma sui o le emeperoa. O tagata o le tele o atunuu sa nonofo i le tele o teritori o malo. E masani ona latou tautatala i gagana eseese.

E le pei o le emeperoa, o le tupu o se tupu, i lona puleaina ei ai se setete e aina e tagata o le tasi tagatanuu. E pei ona ta'ua i luga, o lenei suafa sa tufatufaina i atunuu Europa. I le n nusipepa mai le ogatotonu o le senituri XVI, na amata ai ona avea tupu sili ma tupu. O i latou, e pei o tupu, sa i ai le pule le fa'amalosia io latou fanua. O le pule tautupu e mafai ona maua e ala i le tofi.

Le Tupu i Rusia

Sa i ai foi se tupu Rusia i fanua Slavic Sasae. O lenei igoa na ofuina e le pule o le malo o Galicia-Volyn, Daniil Galitsky. Na pa'ū o ia i lalo o pulega i taimi o faigata, ina ua mafatia atunuu o Rusia mai osofaiga a Mongol-Tatar. Ina ia lavea'iina lona pule mai le amo Horde, na sailia e Galitsky le lagolago mai atunuu Europa. Ona o lenei sa maua e ia le faatuatua Latina ma faapaleina i le nofoalii i le Pope IV Innocent. Lea Daniel Galitsky o le tagata muamua i Rusia, o le tupu i alii sili. O lenei igoa na ia tuuina atu i ona sui.

Malo i Onapo Nei

I nisi atunuu, o le tupu ma le masiofo ua i ai le mana i aso nei. I Europa nei, o ia setete o Peretania Tele, Sepania, Tenimaka, Suetena, Netherlands, Peleseuma, Nouei. I atunuu Asia foi, tausia le malo. O latou o Thailand, Saudi Arabia, Cambodia, Malaysia, Jordan, Bahrain ma Bhutan. I Aferika, ua pule tupu i Morocco, Swaziland ma Lesotho, ma Polynesia i Toga. O le tupu ma le masiofo e oo mai lava i le aso, o faipule silisili ia latou setete ma fiafia i le alofa tele mai o latou tagatanuu.

O le taunuuga o le pule tupu i Farani

Ae le o atunuu uma na pulea ai e tupu le pule io latou lima. O se fa'ata'ita'iga lelei o lenei Farani. O ta'ita'i o lenei setete mo le tele o seneturi sa i ai le igoa o tupu. I taimi eseese, na taitaia le nofoalii Farani e le au tupu o le tele o aiga o le aiga (Merovingians, Carolingians, Capetings, Valois, Bourbons). O le pule tautupu i le atunuu na soloia ona o se taunuuga o le fouvalega o le 1848, lea na tuliloaina ai le tutusa o aia tatau ma saolotoga mo tagata uma. O le tupu mulimuli, o le na ta'ua o le "Farani Farani", o le sui o le malo pule a Bourbon, Louis-Philippe. Na tu'ua e le malosi o le au tetee mai le nofoalii ia Fepuari 1848, na ia sola ai i Egelani. Ina ua mavae lena, na faatuina se malola i Farani.

O le tupu o se suafa lea na moemiti i ai le tele o sui o aiga tamalii. Ina ia mautofi i le nofoalii, ma faatasi ai ma pule e pule i tau uma, e le taofia e tusa lava pe le'i fasiotia le tagata. O le tupu fa'aonaponei e le pei o le tupu sili o le Vaitausaga Tutotonu. Ae o ia, e pei o le taimi muamua, o foliga o lona setete, o le mafuaaga lea ua i ai pea o ia i le ogatotonu o le silafaga a tagata lautele.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.