Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

O le a le mafuaaga o le fiva?

Fiva - a lamatia ai le ola faamaʻi, e le o se mea malie. Faailoga o e tatau i tagata uma iloa ma manatua o le tele e pei o alou, ma faamai viral mafai ona faigata e ala i le atinae o pupuga meningeal. O lea e tatau ona faia i le taimi, faatinoina uma fomai faatonuina.

O le sui causative o fiva - a le tele o le siama, siama, o nisi fungi ma protozoa. O le uluai mafuaaga ituaiga serous o faamaʻi e tupu sili atu ona faigofie nai lo purulent, lea e mafua mai i le lona lua. e mafai ona faatupuina ai pulou aitu le faamai i le tulaga e faapea matua faaitiitia puipuiga mausali.

Mea e mafai ona avea ma mafuaaga o le fiva ma le auala latou te maua i le meninges?

1. siama. O le toatele o i latou. O nisi oi latou e matua faigata, "lele" e droplets, na mafua ai maʻi ina ua mavae le microbe mai maua le nasopharynx i le faiai. o le fiva autu lenei, ma e mafai ona precipitating siama o le tolu: meningococcus, pneumococcus ma Haemophilus o le fulū.

I nei tulaga, muamua a malaise laitiiti, isu tafe, e pei o le SARS (na o le pau le eseesega o le a isu tafe i se faamatuuina paepae pe samasama mai le isu). Faaitiitia lea vave ona atiina ae, e masani ona i ai se mageso uiga e le mou atu pe a fetaomi e vaaia le ipu malamalama, o loo i ai isi faailoga o le fiva.

Faatupu faamai mai fafo o purulent fiva lona lua - o aureus ma Streptococcus pneumoniae, ma Enterococcus, ma E. coli ma le tele o isi siama. Latou pauu i le faiai atigi o se taliga, sinuses pe manuʻa pupuga e pei o phlegmon, furuncle, carbuncle. O le o loo tauaveina siama i le toto i sepsis.

I nei tulaga, muamua atiina ae faamaʻi suppurative ma ona auga uiga: tiga, fiva, faataunuuina purulent. Na o lea (e masani lava e sili atu i le 7 aso) loo i ai faailoga o le fiva.

2. faatupu faamai mai fafo fiva serous. O siama eseese: fulū, varicella, siama enterovirus, rubella, shingles, mononucleosis, ma isi.

Latou pauu atu i le tagata i soo se auala e mafai ai. O le autu o le latou - airborne. Talu ai le tele o siama e faaooina atu, e aofia ai i latou (i latou ua valaauina enteroviruses) e mafua ai le pesi lauiloa i tolauapiga a fanau, togalaau. Fiva i Moscow, lea e talanoa talu ai nei a tele foi, ua faaonoono i latou.

Ina ua fiva tupu?

Ina ia faia lenei mea, o le tele o tulaga:

- e fai lava si faigata o le microbe;

- ua faavaivaia ai le tino o le tagata e ala i le faamai po o le "aoaoina" (e pei ona o le tulaga ma le fanau);

- e sili atu avanoa e "maua" fiva pe ei ai se tagata i se faamai o le neura autu: cysts i le faiai, supa cerebral ma isi.

e le o se siama pea lena e mafai ona mafua ai le fiva, o le mea moni.

O le a le mafuaaga e sili ona matautia o le fiva?

Siama vaega siama (cytomegalovirus, siama Epstein-Barr, herpes siama simplex, e lua ituaiga o siama zoster varicella) faia i le ala sili ona ogaoga ma taunuuga o le faamai.

I le tulaga o fiva purulent e matua matautia uma, taitasi i lona lava ala. O lea la, o le meningococcus e mafai, faatasi ai ma isi mea, e ati e oo lava i le toto ma faia tafetotoi i le faiai, ma le totoga o loo i totonu. Streptococcus pneumoniae, mo se faataitaiga, e mafai ona o le faia o se purulent "pulou" i le faiai, ona o lea e faamalolo ai o le a avea faigata tele.

O le mea lea, e iloa ai le mea tonu lava o le sooupu causative o le fiva e mafua mai i le faamai, e taua e le gata i le tulaga o le mea o fualaau faasaina o le faiga e sili ona lelei, ae faapea foi e faasino i vāloʻaga o le faamai.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.