Aoga:, Talafaasolopito
O le a le mea e teu ai kapeta?
I lalo o le faaupuga "kapeta kapeta" ("kapeti sitaili") o lo'o malamalama o se fa'aauau pea, fa'a'umi'umi, fa'apipi'i fa'atasi ma le fa'aleagaina o vaega taua.
O lenei auala o loo faaaogaina e pei o le mea mo le faaumatiaga o le fili, faatasi ai ma ona tagata ma e aveese mai le fofoga o le nuu laueleele, junctions nofoaafi, pisinisi po o le vaomatua tele. Mo le fa'aumatiaga atoatoa o le mea ua filifilia i poma masani, fa'amafanaina, fa'apipi'iina i le phosphorus, napalm, ma isi. E masani ona fa'aopoopoina.
Talafaasolopito o le fa'aalia o le kapeta sima
Na vavalo le papapeti i le umi ao lei o'o mai. Mo se fa'ata'ita'iga, na tusia e le tusitala lauiloa o feteenisi o Herbert Wells i lana tusi "Fa'aaliga o le Lumanai" le fa'aumatia o le aai pe a osofaia e vaalele. O le masalosalo o taua i le lumanai o le a osofaia e le au vaega le aai a le fili ma le faamoemoe o le maualuga o le faafanoga, na faailoa mai i le 1921 o le ta'uta'ua taua o Italia o Giulio Douay.
O le uluai pomu kapeta sa faia ma le auai o se fuainumera tele o pomu. Mo se fa'ata'ita'iga, ina ua fa'aumatia le aai o Guernica (1937, Sepania) i le vaalele a Siamani, na avea atoa ma le miliona. E sili atu ma le 100 tagata faitele ua manatu ua maliliu.
A o faagasolo lenei fuafuaga, na a'oa'oina ai e tagata Siamani le fa'aaogaina o le numera tele o vaalele i le taimi e tasi, ma fa'aauauina le taotoga i le umi e mafai ai. E te iloa, mo se fa'ata'ita'iga, pe fia aso na tumau ai le pamu kapeta o Stalingrad Ma e fia pasese na auai i ai?
Stalingrad
Na tupu lenei mea i le aso 23 o Aokuso, 1942. I lenei aso, e le au a le Air Air 4, na faia ai e tagata Siamani le pomu sili ona umi ma sili ona faataumaoi i le tala faasolopito. Na toeitiiti atoa le tolu aso. I le taimi lena, o le taua sa i tua o le aai, ma sa nonofo ai tagata nonofo filemu: o faleoloa, faleoloa, faleoloa, e oo lava ile a'oga ma le a'oga e galue i le masani masani.
O va'a muamua na o'o mai i le 18.00. E tusa ai ma le poloaiga a Stavka, toetoe lava o vaalele uma o vaalele na aafia i le faalumaina o osofaiga a le tane, o le isi na i ai i lena taimi sa na o le 169 Panzer Division o tagata Siamani, na saili e faoa faamalosi le itu i matu o le aai. Na faasaina le Zenitches e tatalaina le afi i luga o le vaalele, o lea na maua ai e tane le tele o laumei. O lenei tulaga na filifili foi e faaaoga lelei le fili.
O lele na felelei i vaega o le 30-40 pomu. O taavale ta'itasi sa mafai ona faia ni nai malaga i se aso. Ina ua mavae le taua, na sili atu i le afa o le fale o le aai na faaleagaina. Na avea le aai o le taua ma mea na faaleagaina. Na susunuina mea uma. I le faaopoopo atu i fale ma fausaga, o le eleele, mutia ma vai sa mumulu - o le au Siamani na faatamaia tanoa i le suau'u manogi, ma na sasaaina i totonu o le vaitafe. I luga o le auala sa i ai se vevela e faapea o ofu na felelei i tagata atuatuvale. Talu mai le va'aia o le paipa, e leai se vai, o lea na leai lava se mea na te tape ai afi. I lena aso, e tusa ma le 40,000 tagata na maliliu.
O le pomu a Siamani
E avea o se auala e faafefe ma e taofia le finagalo o le lautele faitau aofai o tagata o Siamani e tetee atu i le faaaogaina kapeta faipuluga le Force UK Royal Air Force ma US Air.
Ina ia faatupuina ai le aafiaga o le afi asiosio, vaalele laina le tele o tulaga, taitasi o lea e ave le taavale i lona ituaiga eseese manava o pomu: fugaski, sima-ati, fragmentation, ma isi
O sini o pomu na fa'aalia e Peretania
O le Vaevaega Pa'u o Siamani E i ai sini eseese. O vaalele a Peretania na pomuina e masani lava o nofoaga nofo ai o aai Siamani ina ia taofia ai le agaga o le faitau aofa'i o tagata, aemaise o tagata faigaluega gaosi oloa. E oo atu i le aso 22 o Setema, 1941, i le laumua o le Ea a le Malo o Peretania, na ia faaaogaina ni fuafuaga e faaumatia ai 43 aai a Siamani.
E tusa ai ma tala fa'atatau a Peretania, o le galuega a le faitau aofai e tatau ona malepe atoa pe a uma le ono pomu i le fa'aaogaina o le 1 tone o pomu i le 800 tagata. Ina ia faatumauina le faitau aofai o le faitau aofa'i, e tatau ona toe fai i le 6 masina.
O le mea moni
E tatau ona maitauina, ae o le Siamani "Luftwaffe" na sili ona tau faasaga i le agai i luma o le Red Army, na toetoe lava a pagatia Peretania e aunoa ma se tetee. O le malosi o le tafe mai o le ea a Peretania ua faateleina pea. E talitonuina o nisi o aai na fa'aumatia, e pei ona i lalo o le maliega a Yalta i le mae'a ai o le taua o le a latou pauu i lalo o le Soviet occupation.
O se fa'ata'ita'iga o le pomu kapeta a Dresden. Ae ui i lea, i le faaopoopo atu i ai, sa i ai foi Magdeburg (ua faaleagaina i le 90% o le teritori), Stuttgart, Cologne (65%), Hamburg (45%), ma isi. E masani lava ona fufulu ese e le Igilisi ia tamai taulaga e leai ni mea e puipuia ai. O se tasi oi latou e mafai ona ta'ua o Würzburg.
O sini o pomu na fa'aalia e tagata Amerika
E le pei o le Peretania, o vaalele a Amerika na fa'aaogaina e fa'aumatia fale fa'alauiloa ma feso'ota'iga. O le filifilia o mea faitino na fuafuaina e tusa ai ma mataupu faavae: o le nofoaga sili ona vaivai i le tamaoaiga, o le sootaga i va o avanoa ma manaoga, le nofoaga o pisinisi, le pasene o oloa gaosi, ma isi. O se taunuuga, o le lisi o mea faitino na fuafuaina mo le pomuina na malilie i ai. E aofia ai le 76 mea faitino.
O tagata Amerika e le o le maelega i le pomu e pei o Peretania. Ma e le o le alofagia po'o se mea faapena. Na'o le taimi o le pamu kapeta o fale gaosi oloa i Darmstadt, Schweinfurt ma Regensburg, na latou maua ai sea ituaiga o vaalele na latou le toe maua le tasi vaetolu o la latou vaalele, ma o le taunuuga lea na tautino mai ai e le auvaa o le vaega na totoe le taua moni.
O le mafua'aga autu o le pa'uina o taulaga ma atina'e i Siamani o le faia lea o tulaga sili ona lelei mo osofa'iga mulimuli mai o au uo i Europa.
O le tapuni o kapeta i le maea ai o le Taua Lona Lua a le Lalolagi
Na fa'aauau pea ona fa'aaoga e tagata Amelika le faiga fa'avae tusa lava pe a mae'a le Taua Lua a le Lalolagi. Mo se fa'ata'ita'iga, e mafai ona e aumaia le kapeta kapeta o aai o Vietnam i Matu, pei o Hanoi ma Haiphong. Faatasi ai ma le atinae o vaalele ma le faataumaoia o pomu, o le taunuuga o na gaoioiga ua faateleina le matautia. E tusa ai ma le lipoti i le pomu o Indochina, lea na tuuina atu e Peresitene B. Clinton Amerika i Vietnam i le 2000, e na o le 3 miliona (tolu miliona) tone o pomu eseese na pauu i Cambodia. E tusa ma le 500 kilokalama i tagata uma e nonofo i le atunuu.
E le galo tagata Amerika e uiga i le kapeti kapeta i le taimi nei. Aemaise lava, ua auina atu e Uosigitone vaalele B-52 i Sasae Tutotonu e tau faasaga i IGIL. O le a latou tauaveina le fa'ama'avale kapeta i Suria ma Iraq. O le a suia i latou e le au fanafana B-1, o lo'o i ai i le taimi nei.
Tapuni papeti i Rusia
Ua iloa e uiga i le tele o mataupu o le kapeta kapeta i Afghanistan. O le tagata na amataina ma le atiaeina o lenei fuafuaga i le vaalele a Soviet o Dzhokhar Dudayev. E tatau ona maitauina i totonu o Afghanistan mauga na faamaonia ai e le aoga. Na filifilia e Duskmen ni vaalele mai se mea mamao ma mafai ona lafi i ni ana ma isi laupepa o le laufanua.
I tausaga mulimuli o le taua, o se tasi o suiga na faaalia ai le sili atu ona lelei - o le osofa'iga o pomu tetele ma le tetele. O lo latou fa'aaogaina moni lava e tafe ai gorges, ma puipuia ai le mujahide mai se avanoa e sola ese ai.
Sa i ai foi faipuluga kapeta i Chechnya. O tomai na atiae i Afghanistan sa aoga foi i lo latou lava atunuu. Aemaise lava, o le mea moni o le kapeta kapeta mai le maualuga o le nuu o Elistanzhi i le aso 7 Oketopa, 1999 ua lauiloa. E to'a 34 tagata na maliliu, aemaise lava tamaitai ma tamaiti.
O lo'o fa'aauau pea le fa'aleleia o le fuafuaga o le fa'ama'avale kapeta. O fea o le a fa'aaoga i le isi taimi, ao tumau pea se fesili.
Similar articles
Trending Now