Aoga:Saienisi

O le a le tuufaatasiga o le DNA o le suka? Malosiaga fa'apitoa i le DNA

E ese le ofoofogia i le va'ava'ai i le tutusa o matua ma fanau i le tasi. Pe, i se isi itu, e matua ese lava mai uso ma tuafafine, ma mai tama ma tina. Aisea e moni ai ma o le a le mea e faalagolago i ai? O a fausaga e nafa ma le fa'asaoina, fa'amalosia, fa'afeiloa'i ma fa'aalia uiga mai fanau mai matua?

O lenei matafaioi e mafua mai i le kulupu o lo'o fa'avaeina ai chromosomes. O i latou o molemene o lo'o fa'atinoina galuega uma o gaioiga e feso'ota'i ma le agava'a ma le fesuisuiai. aia faapitoa mo lenei ea molecules DNA.

Le tala'aga o le mauaina o mea fa'apitoa

Mo se taimi umi, e le o iloa ia molelaiti. Ae ui i lea, i le 1869, na maua ai e le saienitisi Mischer se tuufaatasiga o DNA ma RNA ona o se taunuuga o suesuega, ona mafai lea ona faamautuina lo latou auai i le aoga. Na ia faia lenei mea i luga o le faavae o le suesueina o leukocytes i le tuleia.

Talu mai lena taimi, ua amata le su'esu'ega malosi a nei vaega. E tele saienitisi na taumafai e fa'avae le vaila'au fa'amalosi o le DNA ma le RNA. Malamalama i lo latou natura, o le natura o le fausaga ma le uiga o le ola. O se sao tele i lenei pisinisi na faia e tagata pei o:

  • A. N. Belozersky.
  • Thomas Morgan.
  • C. Bridges.
  • A. Meller.
  • G. de Vries.
  • T. Sturtevant.
  • GA Nadson.
  • A. S. Serebrovsky.
  • NP Dubinin.
  • TS Filippov ma isi.

I le vaitaimi mai le 1900 i aso nei ua faamanino mai i le natura o acids nucleic, nofoaga autu o vailaau o fausaga DNA, ona foliga ma le taua moni. Ua uma ona faia su'esu'ega e mafai ai ona avea lenei fuainumera ma mea lautele o mea ola uma.

Suesuega i le vaega o genetics ua mafai ai ona fausia le sootaga i le va o DNA, genome ma chromosomes, e iloa ai le numera o mea ola. E taua tele lenei mea mo le malamalama i le fausaga o meaola, o auala e fa'aaogaina ai.

O le tuufaatasiga o kemikolo o chromosomes sa fuafuaina foi. Na maua ai e faapea o lo latou faavae o se tasi o le kulumacic acid o loo i ai se maota patino.

DNA: o se uiga masani

igoa faapuupuuga Full transcript - acid deoxyribonucleic. Faatasi ai ma le RNA, o lenei vaila'au e mafua mai ile numera ole acidic nucleic. O lona igoa na tuuina mai mo le mea moni e faapea o le tuufaatasiga o le DNA e aofia ai le suka. O lona igoa o le deoxyribose.

O le vaila'au o le DNA ma le RNA e foliga tutusa lava, o le eseesega e tutusa lava i totonu o le carbohydrate o lo'o faia ai le mole. RNA o se vavase.

O le mea lautele, o le mole mole o le deoxyribonucleic acid o se macromolecule fa'amalosi lua-lua, o lo'o i ai le mamafa tele o le molekoso ma se mea eseese. O le mea lea, o le tele o fa'ata'ita'iga o lenei feso'otaiga o lo'o i ai le ituaiga o la'au e lua e feso'ota'i ma laasaga o lo'o sopo'ia ai.

I le 1953, na mafai ai e Chargaff ma ana 'au faipisinisi ona fa'amalamalamaina atoa le fa'aleleia o totonu ma le tuufaatasiga o le molecule, lea e sili ona taua mo le ola o meaola olaola ma le saienisi atoa. Na manino ai o le DNA e aofia ai le suka o le lima-carbon base (pentose), o le purine ma le pyrimidine ma toega o vai o le orthophosphoric.

O lenei mea e le gata ina mafai ai ona toe fa'aaogaina le fausaga o le tuufaatasiga, ae ia suesue foi i meatotino, faaletino ma vaila'au. O le uiga o le ola ma le taua mo le totoga na faamatalaina o mea taua, lautele ma patino mo tagata taitoatasi.

Vaila'au fa'ama'i

Afai tatou te fa'amalamalamaina le fatuga o le atomic ma le mole mole o le nucleic acid molecule, e mafai ona tatou iloa le tele o ituaiga o mea tuufaatasia:

  • Pentose - deoxyribose (carbohydrate monosaccharide);
  • La'au manu - purine (adenine ma guanine), pyrimidine (cytosine ma thymine);
  • Fa'aaogaina o le vaila'au phosphoric fa'atasi ai ma noataga saoloto.

O lenei mea, i se tulaga lautele, o faavae uma o vailaau o le DNA. O le isi mea o le feso'ota'iga o nei vaega uma e le faigofie, ae o se fa'alavelave fa'apitoa ma fa'apitoa. O le mea lea, o le deoxyribose, o le fa'avae ma le vaega o le inorganic acid ua tuufaatasia fa'atasi e fausia ai se nucleotide. E mai i le nucleotide faasologa e fa'aopoopoina ai le fausaga atoa o le molecule atoa.

O le tulaga tulaga ese o le faasologa lea o le a tuu ai faavae faavae o le tasi i le isi ma e faatatau i le tuaoi tuaoi. O le faasologa o le nucleotide e fausia e tusa ai ma nisi o mataupu faavae, o le mea autu o le felagolagoma'i (vavalalata feso'otaiga o vaega mama ma pyrimidine). O lenei mea e mafai ai e tagata ola ta'itasi ona i ai a latou lava fa'asologa o gafa, e tulaga ese, e fa'aalia ma matua loloto.

Phenotypically, o lenei fa'aalia o ia lava i le ituaiga o tofi o uiga eseese uma, i le mea moni e leai ni tagata tutusa se lua (sei vagana ai masaga tutusa), uiga tulaga ese o foliga vaaia.

O le faatulagaina o DNA e aofia ai so o se suka?

O le faavae o so'o se mea fa'alapotopotoga o le carbon carbon ofoms. O le DNA molecule e le o se mea na tupu. A uma, o le fausaga o le DNA o le suka, e aofia ai le faasologa o le lima carbon carbon, fa'atasi i totonu o le sifi. O le mole tutusa e fa'alavelaveina e le alalaupapa okesene i totonu o le taamilosaga lautele.

E faaalia le o tuufaatasiga vailaau le suka i le fua faatatau o ni faataitaiga nei: F 5 H 10 E, 4. O lenei mole-aldopentose, lea e aofia ai le lima carbon carbon, ua feliua'i i totonu o se lio. E le gata i lea, o se tasi o le filifili nai lo le vaega hydroxyl e aofia ai na o le hydrogen, e faapena foi i le igoa o le suka sa i ai sea muai filo e pei o le "deoxy", o lona uiga, e aunoa ma le okesene.

O le vaila'au o le suka na maua ma su'esu'eina e Phibus Lieven, o le na mauaina le fausaga atoa ma le vaila'au o le tuufaatasiga i le 1929.

Fa'avae i le tuufaatasiga o le molecule

O faavae fa'avae e fausia ai le nucleic acid o le DNA e mafai ona vaevaeina i ni vaega se lua.

  1. Purine - fausaga fa'apitoa na faia e le lua sikuea kalafa - lima-lima ma le ono-tau. O nei mea e aofia ai le adenine ma le guanine, ia e fetaui lelei ma le base pyrimidine i le deoxyribonucleic acid.
  2. Pyrimidine - ono ta'avale carbon cycles. E aofia ai laumine ma le cytosine.

O lea la, e foliga mai o se vaega o le DNA suka ma se faavae e fesootai atu le tasi i le isi ma fesootai i le sootaga i le māeʻa o acid phosphoric. Fa'atasi nei mea uma ma avea ai ma se nucleotide. I le lua fausaga lua o le DNA lautele, o le nucleotides e fusia faatasi e tusa ai ma le tulafono o le fa'atasia: adenine e fetaui ma laumine, ma o le guanine e fetaui ma le cytosine.

Ituaiga o mafutaga i le va o vaega

O fa'avae autu o feso'ota'iga i le va o le DNA o vaega nei:

  • Suavai;
  • Fa'atasi pola;
  • O malosiaga o faatosinaga o le intermolecular;
  • Vaan der Waals fegalegaleaiga.

O lenei mea e fa'ataga ai le faaluaina o le fausaga e i ai i ni fa'atulagaga e tolu:

  • Peraimeri - laina faasolosolo o nucleotides;
  • Maualuga - felafolafoa'i laufanua ta'itasi ta'itasi ma latalata uma le tasi;
  • A'oga Maualuga - o se fa'alavelave fa'alavelave fa'apitoa o se mole molela'au malosi.

O le mea moni, o le fausaga o le DNA e aofia ai le suka, faavae ma ga'o vai o le faavae lea o lona fausaga ma le eleele mo le fa'atinoina o le tele o fegalegaleaiga ma le fa'avaeina o vaila'au kemisi.

Le taua o le DNA mo meaola

E tele mea taua:

  1. O fuala'au o le suka o lo'o i lalo o le iloiloga o lo'o aofia i le vaila'au kemino o chromosomes, lea e fuafua ai le tulaga o meaola ola uma.
  2. DNA o le faavae mo le fa'apipi'iina o filifili polypeptide ma'ala'au e nafa ma le fa'aliliuina ma le fa'aliliuina atu o uiga fa'avae.
  3. O le Deoxyribonucleic acid o le faavae lea mo le tusiga, o lona uiga, o le autu autu o le RNA, sosoo ai ma le palatini.

O ia gaioiga e tupu i meaola uma. O lenei mea e mafai ai ona matou ta'ua lenei fausaga o se iunite aoao o mea ola uma.

Fa'ata'ita'iga fa'apitoa

O lenei faagasologa o se masalosaloga o le mole DNA, fa'agasolo fa'afuase'i ma le fa'aalu o le malosi i meaola ola. O le mea autū iinei o le DNA polymerase, o se enzyme e fa'amalosia ma pulea ai le atoaga o mea.

O le aano o le fa'aaogaina, o le ta'itasi o le filo o le molecua e vaevaeina ma faaluaina ona laina laina. O le taunuuga o le faagasologa e maua molecules fou DNA lua taitasi o loo i ai se filifili polypeptide nofofua matutua, ma se fou atoatoa lona lua, ua fausia e tusa ai le mataupu faavae o complementarity.

O le taua o le gaioiga o le tu'uina atu lea o le fanau fa'atasi ma fa'amatalaga fa'asoloatoa.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.