FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

O le faitau aofai o tagata o le talafaasolopito o Iceland, numera, ata pue

Le nuu motu o loo tu Iceland i Matu Europa. Fufuluina e le eria vai o le Vasa Atalani. O loo aofia ai se vaega o le 103 afe sikuea mita. km. e aofia ai le faatulagaga o le tulaga o le tele o motu tuaoi. faaliliuina Iceland i le gagana a le atunuu o le "nuu o le leona." Tupe faavae ma aupito tele aai o Reykjavik.

faamatalaga o le talafaasolopito

O le teritori o le taimi nei ua amata e foia Iceland le gata i le TLM senituri lona 9. e. Seia oo i le ogatotonu o le 1940s le atunuu o se vaega o le iunite o le pulega i Tenimaka. I le lotolotoi o le Taua II Iceland faia se referendum fua-tele. Ma i le 1944 na maua ai le filemu o le malo o lona tutoatasi faaletulafono.

E tusa ai ma talatuu, i le teritori o le atunuu o leona i aso anamua ola na o le tasi le aiga. Na faasolosolo malie, tuputupu ae lona malosi. O le auala lenei o le aganuu o le atunuu muamua o le tagata Icelandic. talafaasolopito moni lea i le Ogatotonu Ages le teritori colonized e le Vikings. Ulufale mai Nouei vaavaai mo fanua fou, oa, o pologa. O se taunuuga, tatou te maua le tele tele motu avanoa i le ogatotonu o le vasa. Le aluga o taimi, sa amata ona foliga mai nuu, ona faoa aai. Mo se taimi umi na malepelepe o le atunuu e ala i le va o tagata taua ma feteenaiga tāu'āiga le lotoifale. I le 18-19 senituri, toetoe lava o le faitau aofai atoa o Iceland na auai i le faiga o faatoaga ma faiga faiva. Le faaputuga sili ona tamaoaiga sa faatauʻoa. E taua le matauina e faapea i le talafaasolopito o le atunuu ua soo oo le malosi o faamaʻi eseese, mafuie ma mauga mu. amata ona faamanatuina tuputupu ae faitau aofai o tagata na o le senituri lona 20 ogatotonu. O se vaega tele o le faitau aofai o tagata o lo oi ai i le aai. E manaia le tusa ma le 20% o le tulaga e le o nonofo ai ni tagata pea ona o le saua tuutuuga climatic.

tufatufaina pulega

I aso nei o le teritori o le motu gosudartsva aofia 8 itu. I Iceland, o loo latou taʻua Sisley. O lea, ua vaevaeina le itumalo i communes ma taulaga.

O le maualuga density faitau aofai o tagata o Iceland ua matauina i Sisli Hevyudborgarsvaydid. O le nofoaga autu o le pulega o le itumalo o Reykjavik. Sosoo ai i le tele ma le taua o le tamaoaiga o itulagi otnosyashiesya e aai ma Keflavik Borgarnes. e le Sisley lava pulega itu. E tusa ai ma le mana, ua latou centralized i Reykjavik. Ua ia i latou o latou predstvitelstvo totonu o le Palemene. pulega o le lotoifale taʻua sislamannami. I le tasi itulagi tau pulega ua i ai se Fono Faaleatunuu, na taitaia e le Ofisa Sili.

O le faitau aofai o tagata o le atunuu

I Iceland, mo se taimi umi tele, ei ai se olaga e matua maualalo. E tusa ai ma fuainumera faamauina, o le tausaga averesi o tamaitai o le 83 tausaga, ma le tagata - e uiga i le 79 tausaga. Mo lenei faailoga, o le atunuu o le leona i le lalolagi faasologa i luga o le nofoaga e tau. O le vaega o tagata oe ua siitia atu i le 65 tausaga, e na o le 12%.

I tausaga talu ai nei, o le faitau aofai o tagata o Iceland loo tuputupu ae lemu ae le mausali. Maua eseese i totonu o le 1.2%. I le 2014, e silia ma le 200 na faamauina gasegase AIDS i le atunuu. e uiga i 0,07% lenei o le faitau aofai atoa.

O le taimi nei, o le faitau aofai o tagata o Iceland (tagai i le ata. O loo i lalo) i le 93% e aofia ai tagata Norwegian ma Celtic. O le lē atunuu eseese faasoasoa pou. O lo latou sao i le faitau aofai atoa o le 3%. o loo i atunuu e sosoo ai i le lisi e pei Lithuanians ma Danes. E ala i le tapuaiga o Iceland atunuu Luteru. E silia ma le 72% o le faitau aofai o tagata auai i le Ekalesia Faaevagelia. E mataʻina e uiga i le 13% o le faitau aofai o tagata manatu oi latou o tagata faapaupau, mananao le lotu i matusisifo Europa anamua. E tusa o le 2% auai i le Ekalesia Katoliko. Teisi itiiti ifo nai lo le mafaufau tagata i latou lava saoloto aoaoga faavae Reykjavik.

E tusa ai ma galuega, e toetoe lava 100%. O se vaega tele o le faitau aofai o tagata e galue i le faatoaga.

dynamics faitau aofai

I le 1960 le amataga, o le faitau aofai o tagata o Iceland e na o le 175.500 tagata. Lona uiga moni lava, sa matauina le tuputupu ae i le faateleina o le fua faatatau fanau mai. I totonu o le atunuu e mafai ona maua le lauiloa faapitoa mo tagata fāi mai leona. O le mafuaaga o lenei mea ma le tau malulu ma le detachment aiga o motu mai le lalolagi i fafo, ma sone seismically matautia.

I le faaiuga o le 1970 le aofai o le faitau aofai o Iceland sili 225.000 tagata. tuputupu ae le vaega demographic i tausaga taitasi e uiga i le 1%. E ala i le 2000, o le aofai oo 281 afe. ua siitia matātiʻa o le 0.3 miliona tagata o le atunuu na o le ogatotonu o le 2006 Talu mai le 2010s, faaitiitia le tuputupu ae le faitau aofai laititi (e uiga i le 0.5%). I le 2014, o le aofaiga faateleina i le 2.2 afe. I le taimi lava e tasi o le 90% o le faateleina faitauina mo tamaiti faatoa fananau mai, o le vaega o totoe o le pasene - tagata asiasi.

Faitau aofai o tagata i le 2015

I aso nei le faitau aofai o le atunuu ua toetoe lava a oo atu i le faailoga o le 330 afe o tagata. Mo le uluai itu e lua o le faitau aofai o tagata o Iceland ua faateleina e 0,7%. O le faamoemoe o le e ala i le faaiuga o le tausaga faateleina le numera e 2.3 afe.

I le 2015, sa fanau mai e uiga i le 3700 fanau. O le olaga faaletino fua faatatau o lo o teuina i le siomia ai i le 2 afe tagata. O lea la, e oo lava i aso nei le faateleina o le lalolagi o loo siomia ai 0.5%.

e oo mai i tausaga uma i Iceland mo nofomau tusa ma le 200 tagata. O le tele lava o tagata fāi mai o Denmark, Norway ma Polani.

E manaia i le aso o le fanau mai o le 12 fanau (tasi itula 2 uma) i le atunuu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.