FaavaeinaSaienisi

O le ituaiga autu o noataga vailaau: aisea ma pe faapefea ona faia o loo latou

Tulafono e avea ma vailaau mo se taimi umi tumau se mea lilo unsolved mo le tagata. O le talitonuga masani o noataga atomika na ofoina si tuai - i le 1916. Talu mai lena taimi, saienitisi 'ua faʻapēnā manatu. I mataupu faavae, e leai se mea fou talu mai lena taimi ua lē tatalaina, ma le ituaiga o noataga vailaau iloa nei tamaiti taitasi, o le itiiti ifo i le taumafai e aoao. Mo lenei malamalama ua faatau atu nisi o saienitisi Medieval latou agaga.

O lea la, o loo i ai le ituaiga autu o noataga vailaau ma se faaopoopo taʻua fegalegaleaiga vaivai. O nisi taimi latou peitai, e avea taua, f.t.t., i le faavaeina o le faatulagaga porotini. O le ituaiga autu o noataga vailaau aofia covalent ma ionic ma e oo lava uamea.

Sei o tatou amata i covalent. E mo i latou Gilbert Lewis ma ofoina atu lona talitonuga masani muamua o le fusi o vailaau. O le a le manatu o le autu lava o le saienisi? Le fusi covalent ua faia e ona i se faiga noatia i le faiga o le atoms ua maua itiiti le malosi nai lo atoms taitoatasi. Ma e taua lenei i le kemisi. Taitasi faiga faamoemoe e aveesea o le aofaiga aupito maualuga o le malosi. I le taimi o le faavaeina o le fusi covalent, atoms le tuufaatasia o taitasi sao i le foafoaga o le fesootaiga. O lea, se i fafo tulaga faaeletoroni ua faatumulia, oo fasimea ma se totogi lelei "i le faaaogaina lautele."

ua vaevaeina ituaiga o noataga vailaau i subtypes. Mo se faataitaiga, o se covalent sootaga e masani lava ona lē polar - eg, i le va atoms o le elemene vailaau lava e tasi. Faapea ona faia molecules kasa e pei o nitrogen, fluorine, hydrogen. pea Electron "umia masani" o geometrically i le ogatotonu. E ui lava e faigata ona fai, ona suesuega ua faaalia e faapea e toetoe lava e faigata i le ala electron e valoia.

O le isi mea - o le fusi i le va o le atoms o elemene eseese vailaau. Mo se faataitaiga, i le sootaga i le va o le fluorine ma ausa masani atoms hydrogen o spatially latalata atu i se tasi o le atoms, e pei o - e fluorine. O lenei mafutaga o le igoa polar.

Ae atoms e le aunoa "faamaoni saofaga tutusa i" i le faavaega o le tupe teu. E tupu foi o se tasi o le atoms tuusao maua electrons lua, ma le lona lua - taamilosaga mo lena pea lea pasi i le faaaogaina lautele. E faapefea e taʻu mai le uiga moni o lenei sootaga? fesootaiga ituaiga foai-acceptor. atonu o le Ion ammonium se faataitaiga lelei. Tolu atoms hydrogen ua aafia i noataga covalent polar masani, ma o totoe saoloto pea electrons o nitrogen mafai ona faaooina atu i le faasoa faaaogaina ma le isi atomu hydrogen. Ae, e pei se sootaga ua manatu a covalent, aua o le vaega o density electron faateleina le va o le atoms ua.

O a isi ituaiga o noataga vailaau i ai? o loo i ai sootaga i le va o Ionic fasimea i ai o se moliaga eseese. O le malosi o le tosina elemene o lenei sootaga e faalagolago i luga o le mamao e vavaeeseina ai i latou, ma i luga o le aoaoga faamasani - tutoatasi. O fea o loo i ai sootaga faapena? Muamua lava, i mea crystalline - alkalis, carbides, masima, nitrides, oxides faavae. Afai o le puipuiga ma anion e tutusa i le tele, o aemaise fale o manu o le fesootaiga. O nisi chemists matele ina manatu o lenei ituaiga o fesootaiga o se tulaga ogaoga o se sootaga covalent polar. Ae o se tulaga moot, ona e le o latalata pea le density electron i le puipuiga molia le lelei.

e masani lava ona tele eseese le fusi apamemea mai isi ituaiga o noataga vailaau. Talu ai e le gata o tulaga ese chemically ae o le aafiaga matautia uiga ese. O le mea moni e faapea i le faavaega o electrons auai atoms fesootaiga. Ma o latou directional gaoioiga faamatala le avanoa maualuga conductive nei eletise i uʻamea. Ina uma atomu i le nofoaga lattice sao i le fusi.

E pei ona avea manino mai le faamatalaga i luga, ua iloga tonu lava ituaiga o noataga vailaau e le mataupu faavae o lo latou faavaeina.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.