Tala Fou ma le Sosaiete, Natura
O le motu pito i tele i Europa o Peretania Tele
O atumotu o fanua eleele e fufulu vai mai itu uma. O le mea moni, o ni tupuaga moni. E le pei o konetineta, latou te la'ititi tele. Greenland - le motu aupito tele i le lalolagi, o Europa le Iunaite Malo, i Rusia - Sakhalin. E matua ese lava. E i ai uma vaega autasi ma vaega atoa (archipalagos). E mafai ona latou le nonofo ma nonofo ai. O lenei tusiga o le a ta'uina atu ia te oe le motu o Peretania Tele.
Teritori
O nisi e talitonu o Europa o le motu pito tele i le lalolagi. Peitai, o le manatu sese lea. O Peretania e na o le motu aupito tele lea i Europa. I tulaga o le eria, e valu ona iva i le lalolagi. E tu mai le itu i matu i le itu i saute, o lona umi e 966 km, o le lautele e tusa ma le 500 km.
O le aupito tele motu Europa mulumulu Vasa Atalani. O le talafatai fa'aonapōnei e la'ititi lava. E matua malosi lava le fa'aleagaina e le tele o bays.
Mai Tenimaka ma Nouei, ua vavaeeseina le Malo o Peretania e le Sami i Matu. E papa'u. Mai Ireland - o Straits of North and St. George, faapea foi ma le Irish Sea, ma Farani e vavaeeseina e le Pas-de-Calais ma le English Channel.
E i ai se setete e tutusa le igoa. O le mea lea, i Europa o lo'o i ai le motu aupito tele i le lalolagi lea e aloaia o le fanau mai o le malokalakalasi palemene o lo tatou taimi. O lona vaega e 230,000 sikuea mita. Km.
Togafitiga
O le motu aupito tele i Europa e faatatau i le Motu o Peretania. O lona toomaga o se mea e sili ona manaia ma o le tele o vaega o lo'o sopoia. Mo se fa'ata'ita'iga, afai e te alu i luga o le auala mo le itula, ona tele lea o laufanua o le a suia vave pe a uma le faamalama. I le motu e mafai ona e maua papa toetoe lava uma vaitaimi o eleele ma papa.
Fa'afanua o se aganu'u le vaevaeina i High Britain ma Low.
O le itu i saute ma sasa'e e masani lava ona fa'atusalia e se laufanua laugatasi ma le maualalo ma la'itiiti ma mauga laiti. O le tele lava o mafua'aga o le suauu.
I le itu i matu ma sisifo o mauga o lo'o i ai i le tulaga o vaeluaina o mauga maualuga. E aofia ai i latou e tolu lafumanu laiti.
I totonu o Uelese, o le ta'avale e fa'alauteleina ai mauga o Cambrian. E o'o atu i le 1085 mita. I Sikotilani ei ai mauga maualuga e lua, i luga i le 1343 m. Na alu Ben-Nevis. E amana'ia o le maualuga pito maualuga lea o le motu. E i ai ni tumutumu mafiafia, e ufitia uma i le kiona ma le aisa.
O le ogatotonu o le motu o Peretania Tele o lo'o nofoia mauga o Beijing. Latou te agai atu mai le itu i mātū i le itu i saute. I lenei teritori o lo'o vavae ese le lau'ele'ele o Lancashire mai le Yorkshire lowland.
I le itu i saute sisifo o lo'o i ai se laufanua papa'e, fa'asao mai aso anamua, o ona matafaga mai le Vasa Atalani o ni tofifa papa'e.
O le a le motu tele i Europa? O lona tau
Pe a faatusatusa i isi vaega o latitudes tutusa, o le maualuga o le vevela i Peretania e maualuga. O le motu pito i tele i Europa o loo i lalo o le faatosinaga a le Gulf Stream.
I le itu i saute e sili atu le pa'epa'e ma vevela nai lo le itu i matu. Ae ui i lea, i luga o le motu o Peretania Tele e masani ona timu, o le timuga o le tau e manumalo. E matua le maluelue, o foo vafiafia e tutupu i le tausaga atoa. E i ai foi matagi e tafe mai le itu i matu, ma lologa.
O le taumalulu iinei e malu ma e susu. E mafua lenei mea ona o le ea mafanafana e siitia ai le vevela. Ae e aumaia foi timuga ma matagi malolosi.
I lalo o le uunaiga a le ea i matu, o timuga o le malulu ua i ai, e oo lava i nofoaga e pau ai le kiona. Ae peitai, o laau toto e tumau pea lanu lanumeamata i le gasologa o le tausaga. O se tuusaunoaga e na o le itu i sasae lava.
Vaitafe o Peretania Tele
Talu ai ona o le tele o va'aia ma mauga, o vaitafe o nei itulagi e tele, ae e puupuu lava. O le umi o le Severn ma lona umi o le 338 km, o le Thames e o'o atu i le 336 km.
O vaitafe e faigofie ona feso'ota'i ma galulolo, o le tele o vaitafe ua faia. A'o le'i atina'eina le fela'ua'iga o nofoaafi, sa fa'aaogaina ma le fa'aaogaina.
E ese mai i vaitafe, o le tele o motu o Europa e teuina se tele o vaituloto. O le ta'uta'ua sili ona taua o Loch Ness, lea, e pei ona latou fai mai ai, o lo'o ola le tamaloa o Paleozoic. O le loloto o le tino o le vai e 275 mita.
Flora o Peretania Tele
Taliina le fesili: "O le a le motu sili ona tele i Europa ma o le a lona la'au?", E tatau ona matauina i le taimi lava lena o lo'o tele naua mea la'au ma marshes iinei, ma o mea uma ona o le tau malulu. O vaomatua e na o le 10% o le teritori atoa o le motu o Peretania. I le taimi nei, o laau lapopoa ua totoina iinei.
O vaomatua e masani ona maua i luga, e aofia ai le oak, elm, lefulefu, selu ma le uila. O nisi taimi e mafai ona e feiloai i se pine pine. O vao o Birch e ola i le itu i matu. E matua afaina tele i latou i galuega a tagata ma e foliga mai e seasea tupu.
O lau'ele'ele o le motu e ufiufi i ituaiga eseese o fugalaau. O laffodils, lanu violisa, lilies ma primroses. O lo'o i ai le pata, moa, vine, juniper, totoa ma mutia eseese. E tele le vaomatua i luga o tuaoi ma vai vai.
Fauna o Peretania Tele
E le mafai ona ta'ua le lalolagi o manu o le motu. E leai lava ni tagata faatupu faalavelave iinei. E tele ituaiga o manu na fa'aumatia ona o se tulimanu. O le taimi nei i Peretania e te le maua se luko, se urosa po o se vao vao.
O le meaola aupito tele i le nofoaga - o se aila mumu. O ia, o se tulafono, e nofo i luga o mauga. E mafai foi ona e maua roe,'oti vao, fa'amaufa'ailoga i matu.
I totonu o togavao ma vaomatua o lo'o ola ai pine, alope, fe'au, uila, fugalaau, lapisi ma le tele o lapisi o lapiti.
I Peretania Tele, o le faiva e sili ona lauiloa. O le motu pito i tele i Europa e lauiloa mo salmon, roach, trout, perch, pike, grayling. Faatasi ai ma i'a faapisinisi, e mafai ona e iloatino le togafitiina, vevesi, otaota, pala, meli ma fa'asao.
E tele manu felelei i le motu o Peretania Tele.
Similar articles
Trending Now