Arts & FaafiafiagaFale Taalo

O le Olimpico Theatre i Vicenza

E le faasaoina e le taimi ia fausaga laupapa na faia e lima o tagata. O le mea e leaga ai, o fale tafafao anamua na fausia i fafie, ma e o'o mai lava i le asō, o fa'amatalaga e tele na teuina. E mafai ona mafaufauina o se vavega moni e oo lava i le taimi nei e mafai ona tatou va'ai i le fa'ata'ita'iga "Olimpico" i le taulaga Italia o Vicenza. O lenei fale tifaga, faatasi ai ma Farnese i Parma ma Al-Antica i Sabbioneta, sa faasaoina talu mai le Renaissance.

O nai upu e uiga ia Vicenza

A'o le i fa'amatalaina auiliiliga e uiga i le fale fa'afiafia "Olimpico" i Vicenza, ni nai upu e uiga i le aai lava ia. E faavae, e tusa ai ma su'esu'ega anamua, i le va o le 7 ma le 11 senituri i luga o se laufanua lafulemu, i le pito i lalo ole Mauga Monti-Berichi. O lo'o iai Vicenza, lea e 120,000 tagata, i luga o faletupe uma e lua o le vaitafe lelei mo le fa'atautaia - Bakkilone.

Ia faamamaluina lenei tusiata aai lauiloa o le tuai Italia Renaissance - Andrea Palladio. O le fale ata "Olimpico" (Teatro Olimpico) e le na o le pau lea o lana foafoaga: o le taulaga tutotonu o le saito a Signori ma le Villa Kara, o le basilica o Palladio sa teuteuina ma Vicenza. O ana tu masani tusiata sa faaauauina e tagata tautaua o lenei aai, matai o Scamozzi ma Palladio.

Tusitala o le poloketi

Fausia i le nuu o le Vicenza permanent drama "Olympico" Palladio, le tusiata sili Italian, na mafaufau ina ua toe foi i le 1579. E taua le matauina e faapea o Andrea Palladio le o lona igoa moni, ma igoa tauvalaau o le foafoaga. Muamua o lona igoa o Andrea di Pietro della Gondola, ma na suia lona igoa i le 30 o ona tausaga. Na fanau o ia i Padua i le 1508 i le aiga o se mason. I le galulue ai ma lona tama, na amata ai le tama i le 10 tausaga, ma i le 13 o ona sola na ia sola atu ai i le nuu tuaoi o Vicenza. O iinei na amata ai ona ia a'oa'oina mai le pule o Bartolomeo Kavatsts, a'o galue i le galue e pei o se tufuga. Ae ui i lea, o le tagata tusiata o Palladio o lo'o i ai nei i se "ta'uta'ua" tausaga, talu ai mo se taimi umi na ia su'esu'e ai le tomai ma measina a matai Eleni ma Roma. O Andrea Palladio o ia na le gata ina le gata ina fa'asaoina ia mataupu faavae ma manatu o le tusiata anamua, ae ia suia ma fetuunai ai i tulaga o lona olaga fa'aonapo nei. Aofai Palladio foafoaina sili atu nai lo fale eseese fasefulu: villas, malumalu, fale ma fale o le Malo, alalaupapa ma dams, tuugamau, o loo mafuli i Vicenza ma lona siosiomaga, e faapea foi i le itulagi Veneto.

Manatu faatupu

I maua i le 1579 se fale pemita ma amata ona fausia le fale mataaga "Olimpico", na foafoaina ai e Andrea Palladio i Vicenza ni falefaafiafia o le tumau. I le taimi muamua, o le fausia o se nofoaga tumau, latou te mananao e faaaoga se laau, ae ina ua uma ona tuuina atu e Palladio lana poloketi, na fuafua ai e le au taitai o le Olimipeka o le Olimipeka ma le aai e fausia se maa maa, ae o lona fausiaina sa le lava tupe. Na maua e le Nofoa o le Academy se auala e ala i le ofoina atu e fa'avae e fa'avavau, e avea o se faailoga o le agaga fa'afetai ma le loto faafetai, ata fa'atagata o tagata o lo'o i luga o le tulaga o Teatro Olimpico. O Vicenza faafetai i lenei uluai malaga na maua ai se fale matagofie tele, ma tagata na fesoasoani i tupe - o faatusa o loo tumau pea i lona tulaga.

Talafaasolopito o le fausiaina

Ina ua uma ona foia le faafitauli i le faatupeina, ma ua faamaonia le galuega, ua amata le fausiaina o le fale. O le fale faafiafia "Olimpico" i Vicenza, lea sa avea o se fa'ata'ita'iga o le tele o fale fale ta'alo i le salafa o le lalolagi, na amata ona fausia i le faaiuga o le 1579 - vave 1580. O le malosi mo le amataga o le fausiaina o lenei fausaga o le faatagaga a pulega o le aai, na tuuina atu i le tusiata lauiloa ma le faavaeina o le Aoga o le Olimipeka - Andrea Palladio. Na fa'atuina e le aai se nofoaga mo le fausiaina o se fale fa'ata'aloga tumau, lea o lo'o i ai le 'olo anamua - Castello del Territorio, na fa'aaoga muamua o se fale teu oloa ma fale puipui. Na o le ono masina talu ona amata le fausiaina, na maliu faafuasei le tusitala o le "Theatre Olympico", Palladio.

O le tama a Andrea Palladio - Sila na fa'aauau ona fausiaina le fale fale ta'aloga. Ina ua mae'a, na aumaia le fausiaina i le faaiuga e se isi tagata tusiata Italia maoae - Skamozzi. O le ataina o ata o le tusitala o le poloketi, na mafai ai e ia ona faia ana lava elemene, e pei o le auala i totonu o le lotoa i totonu o puipui puipui, o potu o "Antideode" ma "Odeo". E taua le faamamafaina o Vincenzo Scamozzi o le na foafoaina le vaaiga o le vaaiga lea na lauiloa ai lenei tafaoga.

Tatalaina le fale mataaga "Olimpico" o Vicenza i le aso 3 o Mati 1585 le tausaga sauniuniga o faalavelave Sophocles "Oedipus Rex".

Faatulagaga o le "Olimpico"

A e sau i le fale ta'aloga, e muamua ona e maua oe i totonu o le faletele "Antideode", e teuteuina i le monochrome frescos e fa'aalia ai mea sili ona taua i le olaga o Vicenza i le 16 seneturi. Ona e alu lea i Sala dell'Odèo, o ona puipui ua valiina i ata lanu felanulanua'i. O nei fale e lua, "Odeo" ma le "Antideode", ua fa'aaoga nei mo fonotaga faapisinisi ma fonotaga.

O le pasi atu o fale talipuni ma frescoes, tatou te o'o atu ai i totonu o se mea itiiti, e pei o tulaga fa'aonapo nei, potu. O lo'o iai se fale fa'afiafia, se faila ma se laasaga. Ua teuteuina le faletele i laupapa laupapa ua valiina i le maamora, ma o le vaaiga na faia i le mea lava e tasi. E taua le matauina e faapea o le igoa faletifaga "Olympia" Sa tatau i le frescoes faaalia ai le atua Olimipeka ma le teuteuina o le potu mo le musika. O le fa'alo i totonu o lenei potu e fa'aalia ai le lagi.

ua fuafuaina teuteu fausaga o se - vaaiga laupapa faitotoa faaofuofu le manumalo ma le susulu auala tosina i se faamafola topography ma le foafoaina o le taufaasese o le loloto. O fa'atusa ma koluma e lagolagoina le taaloga o le tele.

Soifuaga fa'aonapo nei

E ui i se tausaga e sili ona fa'aaloalo, o le fale o le "Olimpico" e ola i se olaga malosi: e ta'alo ai musika, ma fa'ata'aloga tala ma ta'aloga. Ae peitai, ina ia faasaoina lenei maafaamanatu o le aganuu ma le tusiata, ua tusia i totonu o le resitala o measina faaleaganuu a le UNESCO, o lona gafatia e faatapulaa i le 400 tagata maimoa. O faafiafiaga ta'aloga e alu i ai i le na o le autumn ma le tautotogo. O le fa'amatalaga lea i le mea moni o le fale e le fetaui mo le tau mafanafana ma le taumalulu o le fa'atinoga: e leai se fa'avevela ma le maluluina o masini. Latou te le fa'apipi'iina faapitoa, talu ai o su'esu'ega ua fa'aalia ai le ono faaleagaina o fausaga laupapa i le tulaga o le fa'atulagaga ma le fa'atinoga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.