Faaleleia faaleagagaLe Lotu

O le Tusi o le Poto a Solomona: o ai moni lava le tusitala

O le "poto o Solomona" i le gagana Eleni o le tusi, o le autu autu lea o le aoaoga faavae o le amataga, meatotino ma amioga a le Poto o le Atua i le lalolagi. O le igoa o le Tupu o Solomona o loo faailoa mai ai o le tusitala o le tusi e taitaia lana tala i nisi o taimi e avea ma sui o le pule anamua. Ma le mea uma, na avea o ia ma uluai faiaoga o le poto o le Tusi Paia ma lona sui autu. "O le Tusi o le Poto a Solomona" i lona mataupu e talitutusa ma le "O Le Tusi a Faataoto a Solomona". Ae ia tatou taumafai e iloa po o ai le tusitala autu.

"Atamai o Solomona" - o se tusi ma meaai mo le mafaufau

Talu mai aso anamua na talitonu ai o lenei galuega na tusia e le Tupu o Solomona lava ia. O lenei manatu, aemaise lava, sa faaalia e na tama ma faiaoga o le Ekalesia e pei o Clement o Alexandria, Tertulian, St. Cyprian, ma e faavae lava i luga o le mea moni o lona igoa na i ai i le tusiga. Mulimuli ane, na fa'amalosia lenei fa'amatalaga e le Ekalesia Katoliko, e tusa ai ma ia, o le tusi na fetaui ma le falesa lotu.

O le sese o faamasinoga o le, muamua, "O le Tusi o le Poto a Solomona" i le uluai kopi sa tusia i le gagana Eleni, ae le o le faaEperu; Lona lua, o le tusitala o le tusi ua masani lelei i filosofia Eleni - o aoaoga a Plato, Epicureans ma Stoics; Tolu, o le tusitala e le o nofo i Palesitina, ae e faasino i aganu'u ma aganu'u Eleni; Ma, lona fa, o le tusi ua manatu e le mafai ona tusia ma e le mafai ona tusia e Solomona, pe afai e amata se tasi mai Tulafono a le Au Aposetolo Paia ma Tusi a Athanasius le Sili.

Manatu e uiga i le tusitala

I le aso o Jerome le isi manatu: o le "Tusi o le Poto" na tusia e Filon Aleksandriysky - o le sui o le dogma noatia Iutaia Hellenistic o le lotu Iutaia ma filosofia faa-Eleni. O lenei manatu na faavae i luga o le mea moni o le galuega e talitutusa lava ma aoaoga a Philo i le Logos. Ae o nei mea tutusa e na o fafo lava. E le o le mea na mafaufau i ai le tusitala o le "poto," le uiga o Philo i lalo o le logos. Ma i le va oi latou o lo'o i ai se eseesega tele o manatu. I le Tusi o le Poto a Solomona, o le amataga o le agasala ma le oti ua faamatalaina o le "matau'a o le tiapolo," ae na le mafai e Filo ona faamaonia lenei mea, aua na te le talitonu i le i ai o se amataga leaga i le lalolagi, ma sa ia malamalama i le pau o augatuaa mai le Tusi Paia. Na latou iloa foi le talitonuga o le muai olaga i auala eseese - le tusitala o le tusi ma Filo. E tusa ai ma aoaoga o le tusi, o agaga lelei e ulu atu i tino mama, e tusa ai ma Philo - a le isi, o agaga pau ma agasala ua auina atu i tino i le eleele. O o latou manatu e eseese foi mai manatu i le amataga o le ifo i tupua. O le mea lea, e le mafai e Philo ona tusia lenei tusi.

O le taumafai e saili le tusitala e le manuia, o lea e mafai ai ona e faailoa atu o le tusitala o le tusi o se isi tagata Helene Iutaia, o se Alekania aoaoina o le e masani lelei i filosofia Eleni.

Taimi, nofoaga ma le fa'amoemoega o le tusitusi

A mae'a se iloiloga loloto, e mafai ona finauina e faapea o lenei tusi na tusia i le faaiuga o le nofoaiga a le Tupu o Ptolemy IV (pe tusa o le 221-217 BC) ma atonu o le Alexandria Aikupito. E mafai ona iloa mai i le tusiga pe faapefea ona malamalama lelei le tusitala i le filosofia Iutaia ma Alekanania ma faia ni fa'amatalaga i le lotu Aikupito.

O le mafuaaga o le tusia o le tusitusiga, o le talitonuga, o le "Tusi o le Poto o Solomona" na muai fuafuaina mo tupu Suria ma tupu o Aikupito ina ia mafai ai ona faailoa atu ia i latou nisi o aoaoga ma feau a le Atua.

Mataupu

O le autu autu o mea o lo'o i totonu o le tusi o le mataupu o le Poto mai itu e lua, fa'avae i luga o a'oa'oga fa'apitoa sili ona lauiloa. Muamua o se mea moni moni, e le o tuuina mai ia i tatou i lagona. O le lona lua o le uiga moni, e iloa i lagona mai le manatu o le sini.

I lenei tulaga, o loo i ai le faataitaiga faigofie: o loo i ai se Atua i le lalolagi. O se mea moni faamoemoega (e pei ona i ai, se axiom mai se tulaga faamatematika o manatu, e manaomia ai se faamaoniga) e faapea e le mafai ona paʻi atu i ai pe lagona i se tulaga faaletino. O Lona Atamai o loo faaalia tonu i totonu oo tatou agaga. Ae o le uiga, o se mafutaga vavalalata a tagata ta'ito'atasi i le Atua ma se malamalamaaga i mea ua Ia ofoina atu i tagata talitonu uma ia te Ia i tulaga faaleagaga.

Tolu vaega

O le tusi ua vaevaeina i ni vaega autu se tolu: o le mataupu muamua (IV mataupu) o loo faapea mai e na o le Poto e mafai ona avea ma taitai e ausia ai le manuia moni faaletino, e ui lava i a'oa'oga sese a tagata Iutaia o ē na faafitia.

O le vaega lona lua (VI-IX o le mataupu) e tuuto atu i le taua o le aoaoga faavae, o lona amataga, ma le taua o le maua o se malamalama maualuga ma tulaga masani i tulaga o le ausiaina.

O le vaega lona tolu (X-XIX o le mataupu) o se fa'ata'ita'iga fa'asolopito o le mea moni e na o tagata e maua lenei Poto e mafai ona fiafia. O le le malamalama i ai, o le leiloa po'o le teena e ta'ita'iina atu ai so'o se malo i le fa'aleagaina ma le fa'aleagaina (pei o Aikupito ma Kanana).

Faaiuga

O le tusi "Wisdom of Solomon" (o le toe iloiloga o se molimau tuusao) o se tasi lea o tusitusiga sili o taimi uma ma tagata, lea e faaalia ai le lotogatasi le Atua ma tagata. E tusa lava po o le a le mafua'aga, e le o se mea fa'apitoa e mafai ai e tagata o lo'o sailia ni lesona o le amioatua ma le poto.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.