News ma SocietyNatura

Rider - iniseti, tuuina atu tagata fesoasoani mafaafitia

Rider - se iniseti e ese mai isi tagata o lo latou faaee fuamoa nofoaga vasega. Ina ua oo mai le taimi mo le toe faia, foliga o le tamaitai mo manu. A ave afato talafeagai, ia tofu i totonu o le tino o le tagata ovipositor ma tuu vave fuamoa. O se tasi o taumafaiga e le lava - ma o loo i ai e osofaia le tele o taimi, o le tausia tatala se taua matautia e masani ona aveesea ai faavasivasi tagata Hustler masalomia.

E mafai foi ona tiʻetiʻe-iniseti aafia tatala larvae ola, ma oo atu i se olaga natia, mo se faataitaiga, laau po mafua. I tulaga faapena, e le ovipositor fafine e pei o se aoaoga, perforate faafitauli. O nisi tagata tietie te le tuu o latou fua i le tino o le tagata manua, ma i luga o le fogaeleele. Na fanau mai afato taofia mausali gnaws e ala i le atigi i fafo o le tagata ua afaina ma 'ai lana sua.

Rider - se iniseti faatasi ma se tino manifinifi ma se manava elongated, umi needlelike ovipositor i le iuga. O le mafiafia o le ovipositor e tutusa lava ma horsehair. Totonu e tolu filo-e pei villi i lalo o se perturbation ai le gaoioiga fuamoa. O le faailoga faapitoa o antennae umi, lea probes le luga ma detects le sina gatete o le tiʻetiʻe (iniseti). faaalia lelei Photo.

Mataʻina amio Dinocampus coccinellae (tiʻetiʻe-iniseti ma e uiga i 4 mm i tele, e faatatau i le aiga Braconidae), lea parasitize le manu fetolofi e fitu pisipisia. amata fuamoa tolopoina e atiina ae ai i le tino o le tagata manua. O le afato mai le fuamoa E oo mai i ni nai aso. Sa ia amata ona aai puta ma connective aano o le tino e aunoa ma le aafia ai totoga o loo i totonu ladybugs, lea na foliga mai e iloa ai o le suiga. O lenei e faaauau pea mo le tusa ma le 25 aso.

Ina ua oo i le taimi e tuua le tino taavale, o le afato gnaws neura tiʻetiʻe i le pito ladybugs, o lea e le mafai ona sao o ia. Le alu ese mai o le tino, o lo oi le va o le afato le vae o lona "apa", o lona uiga i lalo o lona tino, sa ia weaves a koku lea e faalauteleina. E ofo ai, manu fetolofi ola lenei i taimi uma. tuputupu Pupa e uiga i se vaiaso, ona tuua e le koku. ua faamaonia e saienitisi Université de Montreal i tulaga fa uma, e tumau pea le e feaveai ola, o le a sili atu, ina ua mavae lenei mea na tupu, sa ia toe foi atu i se olaga e masani ai.

Ua iloa nei e uiga i le 40 afe ituaiga o tietie. E ui lava i le aofaiga tele e seasea o tagata o fetaiai ma i latou. ua tatau ona totogi lenei i le mea moni e faapea nofoaga iniseti filifili lelei le nonofo ai ni tagata, toafilemu. Latou eseese i le tele (mai se nai millimeters i le 5 cm), i le nofoaga e nofo ai, i lanu ma amioga. e ese foi afaina. E mafai ona avea lauliliʻi treschalki, bugs, boll weevil, codling mogamoga ma le tele o isi. Ae o le e tusa lava pe amio ma ola i soo se mea tiʻetiʻe, o le iniseti tuuina atu i taimi uma latou fanau i meaai. Talu ai o le toatele lava o le aafia - meaola faalafua o laau toto faatoaga, faaleagaina i latou, e lē masalomia fesoasoani ua tietie i le tagata, le puipuia o latou tufatufaina. Sa i luga o se auala e masani ai o le toe faia e faavae pulea moni o le tele o meaola faalafua.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.