Soifua maloloinaSoifua Maloloina o Mafaufau

Schizophrenia i se tamaititi: fa'amaoniga, siama ma togafitiga

Schizophrenia o se fa'ama'i tutusa. E maua e le gata i tagata matutua, ae fa'apea foi i tamaiti. O le a le ute o lenei ma'i? E to'atele matua latou te le iloa le tali i lenei fesili. Na o tagata tomai faapitoa ei ai se manatu i le natura o le ma'i. O lea, schizophrenia i le tamaitiiti, auga, auga ma le togafitia o faamai - o le autu lea taua sailiili.

Schizophrenia: o le fa'amatalaga o le taimi ma le fa'aogaina o le ma'i

O le upu o lo'o taua i luga o lona uiga o se ma'i o le mafaufau. A e foliga faailoga o schizophrenia: ua faaletonu le amioga faaletagata ma galuega tauave o le mafaufau. I le taimi muamua na ta'ua lenei gasegase o le mafaufau, ma'i valea, ma'i valea. I le 1896, na amata ai e E. Kraepelin ona fa'aaogaina le manatu o le "vave tete'a" i le fa'ama'i. Na o le 1911 na amata ai ona fa'aaoga le faaupuga "schizophrenia" faafetai ia E. Bleuler.

Schizophrenia, e tusa ai ma fuainumera, e aafia ai le itiiti ifo i le 1% o tagata o la tatou paneta. E tusa ma le 10% o lenei numera o tamaiti. E mafai ona latou atia'e le fa'ama'i i tausaga eseese. Mo lenei mafua'aga, e fa'avae e le au atamamai le ma'i ile vaega:

  • Schizophrenia o le vave ma tausaga aoga;
  • Schizophrenia o le tausaga a'oga;
  • Schizophrenia o le talavou.

O mafua'aga o le schizophrenia i tamaiti

O manatu o tagata tomai faapitoa faaonaponei i mafuaaga o le amataina o le faamai e faavae i luga o se faataitaiga o le predisposition ma le popole. E tusa ai ma lenei mea, o le tele o matafaioi e faia e ala i fegalegaleaiga o le vavalalata ma mea e puipuia ai ma fa'alavelave i le fa'aleleia o le gaioiga. O le fa'atulagaga lava ia e aofia ai:

  • Fesiitaiga o kenera, ona o le tamaitiiti e mafai ona atiina ae se faama'i;
  • Fa'alavelave fa'apitoa o lo'o tutupu i le fa'alavelave fa'apitoa;
  • Le lava ni tuutuuga talafeagai mo aoaoga.

O a'afiaga fa'amaoni o mea ia e fa'ateleina ai le mafai ona atiae se fa'ama'i e pei o le schizophrenia i se tamaititi. O fa'amaoniga e masani ona tupu ona o le maliu o se tasi o le aiga. O a'afiaga leaga e aofia ai fo'i punavai o fa'alavelave tumau. O se fa'ata'ita'iga o le togafitiga o se tamaititi. E taua le matauina o le genetic predisposition e le o taimi uma e atiae ai le atamai. O le ma'i e tupu pe a iai se malosi malosi o fa'afitauli o le atuatuvale ma tu'uina atu e le maua e le tagata le tele o punaoa e puipuia ai le ma'i.

Fa'avae o le vave ma le aoga faataitai

Fuainumera faamaumauina o le tusa ma le 69% o tamaiti mai le amataga ma le aoga faataitai, o le ma'i e amata i luma o le 3 tausaga. Schizophrenia i se tamaititi e 2 tausaga atonu e foliga mai. I le 26% o pepe e atiina ae le ma'i i le va o le 3 ma le 5 tausaga. I isi tamaiti, o le ma'i na maua ile 5-8 tausaga. O le mea sili ona taatele o le fa'avalevalea i tama. E le mafai ona maua e tama teine lenei ma'i.

Schizophrenia o le amataga ma le aoga faataitai e vaevaeina i ni auala eseese:

  • Maliu leaga;
  • Fa'aauauina-fa'amalosi;
  • Loto.

Fa'aauau le taimi nei i le amataga ma le aoga faataitai

I le 1.5-2 tausaga o le matua, o se fa'ata'ita'iga i se tamaititi e amata ona atia'e. O a'afiaga e aofia ai le fa'aaogaina o le mafaufau, se fa'aitiitia o le fiafia i taaloga, o le mou ese atu o lagona fa'alagona ma le mana'o mo fesootaiga. O le tagata gasegase e faamuta ona faafiafiaina o ia lava i meataalo. O ana ta'aloga e aofia ai i totonu o se ta'avale moa, ta'alo i mea e le o ni mea ta'aloga (va'aiga, tapuni, maea).

O se vaega o le tausaga e sili atu ona maitauina le leaga o le tafe. Tamaiti e taofi le taliina o fesili, aua e te tali atu i le tete'a. O a latou taaloga e tau leai lava. Ua afaina tamaiti i le vaaia o mea vaaia, o loo iai le fefe. I ni nai tausaga, o le tulaga o tamaiti mama'i atonu o le a faaleleia atili. O le mamafa o mea uma na matauina o fa'alavelave fa'afuase'i ua fa'aitiitia, fiafiaga ma popolega ua mou, moe lelei. O se fa'alavelave sili ona faigata o le fa'aleagaina e masani lava ona tupu i se fa'afitauli lona lua, e 7-8 tausaga.

Fa'aauau pea le alualu i luma i le amataga ma tausaga aoga

O lenei foma'i e fa'aalia i foliga vaaia o le ma'i i le 5-9 tausaga. Tamaiti masalosalo ma le le talitonuina. E mafai ona latou teena le faauoga ma isi tamaiti, ma finau o le a latou aveesea uma meataalo. I nisi tulaga, o loo i ai se uiga taufaasese i matua.

Faatasi ai ma le fa'aauau pea o le fa'atulagaga, e mafai e tamaiti ona taufaaleaga le mafaufau. A o'o mai le ma'i, fa'aaliga ma le su'ega su'ega. E tu'uina atu i latou i a'afiaga e tula'i mai i se miti.

Fa'avalea foliga o le schizophrenia i vave ma tausaga aoga

E fa'apefea ona iloa le atamai i se tamaitiiti e tupu i lenei pepa? O le ma'i e amata i le taimi o se fa'afitauli 3-4-tausaga. O le mea na tupu e fa'aosofia e mafua'aga fa'apitoa o le mafaufau e pei o le vavalalata ma tina ma tama, suia le tulaga. O le ma'i o le tamaititi e tupu lemu. E faasolosolo malie le faaitiitia o le lio o fesootaiga. E na'o tamaiti faapitoa e fa'afeso'ota'i le tamaitiiti. E mafua ona o le fa'aitiitia o le mana'oga mo feso'ota'iga.

Mo foliga fa'avalevalea o le schizophrenia, o fa'amatalaga nei o lo'o fa'aalia pea:

  • Faitiitia le fiaai;
  • Fa'aleagaina o le gagana;
  • Moega o le moe;
  • Le fefe e le fa'afefeteina e feso'ota'i ma tala fa'ailo, mafaufauga, lea e mulimuli ane fa'aosofia ai le fa'aalia o manatu o sauaga.

Faatasi ai ma matua e faigofie ona fai le tamaititi. O nisi tamaiti e le tu'uina atu o latou tinā ma o latou tamā, ae o lenei amio e matauina ona o latou popolega. I nisi tulaga, o tamaiti latou te fa'aalia faailoga e pei o le sauā, agaleaga, osofaiga, fa'anoanoa.

Fa'avae o le fa'avalevalea i tamaiti a'oga

O vaega o le mafaufauga o le mafaufau i le a'oga a le a'oga o tamaiti o le fa'ama'i lea e tula'i mai ma le fa'agasolo malie. O nisi tagata gasegase e eseese popolega. E popole tamaiti e uiga io latou lava olaga ma le soifua maloloina oo latou matua. I le taimi muamua, o fa'amatalaga e mafai ona tauamiotonuina. Ona leai lea o se uiga ma e le o feso'ota'i ma so o se mea e tupu. O tamaiti e le fiafia i le a'oa'oina, ta'alo i taaloga, o lo'o i ai le taufaasese e uiga i le faatosinaga a isi malosi malosi.

I isi tamaiti, e ese le ma'i. Latou te o mai ma a latou lava lalolagi matagofie, lea o lo'o fa'aalia i ata tusi. O le gasegase e sosolo lelei i totonu o latou mafaufauga, musumusu atu se mea, faanatinati, faigata ona sui i mea moni. O na tamaiti e taaalo na oi latou, latou te mananao mai isi e taua i latou o igoa taufaasese.

Fa'avae o le fa'avalevalea o le talavou

I nisi tulaga e tula'i mai muamua le au muamua a'o le'i amataina le fa'ama'i. Latou te fai ma sui o amioga taufaaleaga, galuega e le mafaamatalaina, osofa'iga fa'aletino po'o le osofaia. O se tulaga talitutusa i tamaiti e tumau mai le tele o aso i ni nai vaiaso.

A mae'a le fa'amalosia o fa'ata'ita'iga i tupulaga talavou e mafua mai i feeseeseaiga ogaoga ma a latou tupulaga, fa'asalaga ma matua, taumafai e fa'asauā. O ma'i e mafua mai i auala eseese. I nisi, o galuega e faaitiitia, o mea e mou atu ma o lagona-volunal disorders faateleina. O isi latou te fefefe i atuatuvale, mafaufauga, mana'oga.

Fa'amatalaga o le fa'ama'i e tusa ai ma taiala o le ICD-10

Mo le fa'ama'i o le "schizophrenia", o se su'ega e mafai ona faia i le fale su'esu'e ma o le a fa'aalia ai se fa'ama'i e le i atia'e. O su'esu'ega e faia e foma'i e amana'ia ai le fa'avae o le ICD-10 (Fa'avasegaina Fa'avaomalo o fa'ama'i 10 toe iloiloga). E tusa ai ma i latou, o le ma'i e tatau ona i ai le itiiti ifo ma le 2 faailoga (mai le 5 faailo mulimuli o lo'o lisiina i lalo) po'o le 1 fa'amaoniga manino (o fa'amaoniga muamua e 4):

  • Le toe fai soo o mafaufauga i le ulu;
  • Fa'amatalaga Delusional;
  • Fa'asalalauga fa'asalalauga, foliga vaaia i luga o ulu o isi tagata, o lo'o talanoaina pe fa'amatalaina le amio a le tagata ma'i;
  • Manatu Delusional;
  • Fa'amatalaga masani o so'o se vaega, fa'atasi ai ma le le mautonu po'o le le atoatoa lelei o mafaufauga fa'apitoa e aunoa ma se lagona manino faalelagona, po'o ni mafaufauga e le mafaamatalaina;
  • Tautalaga e leai se uiga e tasi;
  • O le i ai o ni fa'alavelave fa'alavelave e pei o le fa'amalosi, le mautonu, leai ni tali i fesili ua fesiligia, valea, negativism;
  • Suiga o amio, le maua o mea fiafia i le lalolagi o loo siomia ai o ia ma fesootaiga ma isi tagata, vavae ese;
  • Fa'asilasilaga o na uiga le lelei e pei o le le fiafia, le atoatoa po o le mativa o lagona, vavaeesega ma le le lelei o le soifuaga lautele.

Va'aia eseese

Schizophrenia i talavou ma fanau talavou faaali mai faailoga e, ua fananau mai i le tele o isi faamai, ina manaomia auga eseesega. O le galuega a tagata tomai faapitoa o le fa'aesea lea o le i ai o ni fa'afitauli o le mafaufau, o le mafaufau ma le mafaufau, mea oona i le tino.

Afai ei ai se tamaititi, o le a le mea e tatau ona fai e matua? Latou te mana'omia fa'afeso'ota'i se foma'i mo le fa'amoemoe o le mauaina o se fa'amatalaga mo se su'ega atoa faafoma'i, lea e aofia ai:

  • Asiasiga;
  • Suesuega o toto ma le toto o meaola;
  • Urinalysis;
  • ECG;
  • Iloiloina o vailaau faasaina ma isi su'esu'ega (pe'ā tatau ai).

Mataupu faavae o togafitiga

O le su'esu'ega o le "schizophrenia" e mana'omia ai le fa'aaogaina o se togafitiga masani. E aofia ai vaega nei:

  • Fufulu fa'ama'i;
  • Fa'aleleia (fa'amalolo) togafitiga;
  • Lagolagoina togafitiga.

O le sini o le togafitiga fa'amalositino o le fa'aumatiaina lea o fa'ama'i o le fa'ama'i (fa'a'ole'ole, mea e fa'aaogaina ai mafaufauga, ma'i le mafaufau). O togafitiga e fa'aaoga ai neuroleptics - psychotropic fualaau. Fa'amālōlōina togafitiga, o le fualaau fa'asaina ua fa'amaonia, lea na fa'aaogaina i le taimi muamua ma e iai sona aafiaga lelei. O le neuroleptic e fa'aaogaina i se fua la'ititi la'ititi seia o'o ina fa'aaogaina uma ia faailoga. O togafitiga fesoasoani e faia i fualaau lava e tasi lea e fa'aaogaina ai fa'aaliga o le fa'ama'i, ae i le tele o laasaga e puipuia ai le toe fo'i mai.

Le afaina o togafitiga ma le mana'omia ona fa'aoga togafitiga fa'apitoa

O le su'esu'ega o le "schizophrenia" o se ma'i le tumau. Fa'aaliga umi mo le tele o tagata gasegase e le mautonu. Ae ui i lea, faafetai i vaila'au antipsychotic, e mafai ona fa'aleleia le tulaga o tagata gasegase. I le faiga o schizophrenia i fanau o loo faaaogaina faalauaitele antipsychotics. I le taimi lava e tasi, o le a'afiaga o fualaau oona i le tino o le tino e le'i malamalama atoatoa. O le fa'aaogaina o fualaau oona e mafua ai ni a'afiaga ogaoga ogaoga. O le mea lea, o togafitiga e le o se auala saogalemu, ae e le mafai ona lafoaia.

O a'afiaga mai fualaau oona o le tasi lea o foliga o togafitiga o le fa'ama'i. O le vaega lona lua o le mana'oga mo togafitiga o le mafaufau. E aofia ai le a'oa'oina o tomai fa'avafealoai, fa'alavelave ma le auai o le aiga, tu'uina atu o tagata gasegase i a'oga faapitoa.

I le faaiuga, e tatau ona maitauina o le valea i totonu o se tamaititi, o ona uiga e eseese, o, e pei o se tulafono, ma'i ua afaina. Ae ui i lea, o su'esu'ega o lo'o fa'aalia ai e le o tulaga uma lava i le fanau mai o masaga e tasi, ae o le fanau uma e atia'e le atamai. O lenei mea ua faamaonia e le mea moni e faapea, o le tulaga e tupu ai le a'afiaga e a'afia ai e le gata i mafua'aga fa'avae. Ina ua le auga o schizophrenia e manaomia ona e vaai i se fomai. O le gasegase e mana'omia ai le fa'amaoniga (i le tulaga o le schizophrenia, o se suesuega faapitoa i le fale suesue e le o faia, o le falema'i, faitioga, su'ega toto ma urine e tu'uina atu, o lo'o tu'uina atu nisi su'esu'ega faaopoopo). O le ma'i e mana'omia ai togafitiga uumi ma le fa'aaogaina o fualaau fa'asolosolo ina ua mae'a ona fa'aumatia fa'amaoniga o lo'o i ai nei.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.