Faavaeina, Tala
Seljuk Take. History of Asia
O se tasi o le manumalo Asia Medieval sili ona faigata sa le Take Seljuk. Ua ia i latou ni nai tausaga mafai ona e faia se malo tele o lona taimi, lea, peitai, sa vave ona pauu ese. Ae na tuuina atu nei vaega o le malo o le olaga e sili atu setete mamana. Sei o tatou saili le mea e aofia i le Take Seljuk, o ai i latou ma po o fea.
ethnogenesis Seljuk
Muamua lava, e tatau ona tatou iloa le mea na faia e le Take Seljuk. o loo i ai pea io latou foliga le tele o mea lilo mo talafaasolopito.
E tusa ai ma le lomiga taatele, oi latou o se tasi o lala o le tagata Turkic Oguz. Oguz oe lava, atonu, o le taunuuga o le le mautonu i luga o le teritori o Tutotonu Asia, Ugric lotoifale ma ituaiga Sarmatian mai fafo Take, faatasi ma le toatele tele o fuainumera ma faaleaganuu o le gata. E pei o le vaega o totoe o le nuu Turkic, auai Oguz i husbandry oe maumau solo manu, faapea foi ma osofaiga i luga o isi ituaiga. Le taimi muamua, sa latou vassals o le mamana Khazar Khanate, ae mulimuli ane avea ma maotua ma faatulagaina io latou lava tulaga i itu uma o le Syr Darya, faatasi ai ma lona laumua i Yangikent, tulia Yabgu.
Education Seljuk Malo
I le IX senituri ituaiga tamalii Oguz Tokak Ibn Luqman siitia faatasi Kınık ma tagata maualalo i le galuega a le Khazar Khanate. Ae faatasi ai ma le faaitiitia o le mana o le Khazars, sa ia toe foi atu i Tutotonu Asia, lea o ia e auauna atu Oguz Yabgu Ali, ma faapea ona avea ai le tagata sili ona taua lona lua i le Malo o le Oguz.
sa Tokak se atalii i le igoa o Selcuk, lea i se tasi taimi sa auauna faatasi ma lona tamā mai le Khazars. Ina ua uma ona maua o le maliu o Tokak Selcuk mai Yabgu Igoa syubashi (taitaiau autau). Ae i le taimi i le sootaga i le va o le pule ma le Seljuk tulaga faaletonu Oguz. Le fefe mo lona olaga ma olaga oe pele, na faamalosia Selcuk e faamalolo litaea ai ma le tagata o lona ituaiga i le itu i saute i le laueleele Mosalemi i le 985, lea na ia liua i isalama. Na ia ulufale atu i le galuega a le Samanids, o nominally manatu kovana Khalifa i Tutotonu Asia, ae o le mea moni pule atoatoa tutoatasi.
Ona faafaigaluegaina tagata, Selcuk i lalo o le tagavai o le faatuatua fou i tua i le tulaga o le Oghuz, na taitaia le taua e faasaga i Yabgu. O lea, liliu le feitagaʻi patino o Ali ma Selcuk i se jihad Mosalemi. E leʻi umi, pulea e pueina le taitai talavou a Jenda tele aai ma nonofo iinei. Sa mafai ona ia tuufaatasia isi tagata Turkic, ua faapea ona faatuina o latou lava tulaga laiti ae. Le laumua o le aai o Jenda. Ma o nei mea uma na oo mai i lalo o le fuʻa o le na lauiloa ituaiga Seljuk i le talafaasolopito o le Take Seljuk.
faamalosia o le tulaga
Le taimi nei, i le amataga o XI senituri le tulaga Samanid pau i lalo o le osofaiga a se isi Union mamana Turkic - Karakhanids. Le taimi muamua lagolagoina le Seljuks i le taua e faasaga io latou overlords - Samanids, lea ua latou maua faamanuiaga e tele ma le tutoatasi i le pulega o latou laueleele, ae ina ua mavae le pa'ū o le auaunaga siitia atu i Karakhanids.
Ina ua mavae le maliu o Seljuk tulaga pulea e lona atalii e lima: Israil (igoa Turkic o Arslan), Mikail, Musa Yusuf ma Yunus. Ofisa Sili o le atalii ulumatua o Israil. Na ia toe faamalosia le mana o le Seljuks i le itulagi.
Israil na faaipoipo atu i le afafine o le pule Karakhanids Ali Tegin. Na Ia auina mai i le laumua o Bukhara i le galuega a le Ali tegin lua o lona nephews, o atalii o Mikail - Togrul ma Daud (Chagry Bey), o le conquests tele o lea o le a tatou talanoaina i lalo.
I lenei taimi, i feteenaiga ma le Qarakhanids lagolagoina e le Seljuks, na oo mai le pule malosi Gazny Mahmud. Na ia manumalo i le pueina 1025 o Isaraelu, o le na falepuipui ma maliu fitu tausaga mulimuli ane. O lenei mea na faailogaina ai le amataga o le tauiviga i le va o le Ghaznavids ma Seljuks, na avea ma ulu o Mikail, mauaa i Bukhara.
ausia tele
Ina ua mavae le maliu o le mana mautofi Mikail ona atalii - ma Togrul aioi Chagry, sili i totonu o lea na manatu muamua. O le feteenaiga i le va oi latou ma le Ghaznavids tuufaatasia uma seia oo ina foia le taua tele o Dandakane i ai le manumalo Take Seljuk a manumalo mafuiʻe i le 1040. Ina ua uma le filemu maliega ua latou maua i le umia o le atoa o Khorasan, aveesea mai le Ghaznavids, ma Togrul tonu o le taimi nei e taʻua Sultan.
I le afio mai o tausaga, o le faatoilaloina Take Seljuk le atoa o Iran ma Khorezm. I le 1055 na maua e le laumua o le caliphate - le aai o Baghdad. Ae Togrul, o le faamaoni Mosalemi, na tuua ai se pule faaleagaga o le caliph, ma le toe foi mai ai maua le mana faaletino sili ona maualuga ma le tupu o le igoa i Sasae ma Sisifo.
Ona, o le Seljuks sa amata lo latou osofaiga i luga o le Caucasus Saute ma Asia Itiiti, i lena taimi e auai i le malo o Byzantine. Se vaega e tasi Togrul tuusao faapipii i lo latou tulaga, i ni isi totoina i luga o le nofoalii o le aiga, i le lona tolu - tuua le mana e pule i le lotoifale, le faia mai ia i latou ifo.
Seljuk Emepaea
I le faaiuga o le olaga o Togrul faia moni Emepaea Seljuk, faaloaloa mai le Sami Aral i le itu i sasaʻe i le Caucasus ma Asia tapulaa Itiiti i le itu i sisifo. maliu taʻitaʻiʻau sili i le 1063, le tufaina o le mana silisili e atalii o lona uso Alp Arslan, o le atalii Chagry Bey.
Ae peitai, sa le taofia e Alp Arslan i le ausia o le uso o lona tama, ma faaauau pea ona faalauteleina le malo. Ia pulea e faatoilalo Georgia ma Armenia, ma i le 1071, e le gata faaoo a toilalo Byzantine matautia i Manzikert, ae pueina foi ona tupu. E leʻi leva mulimuli ane, toetoe lava uma o Malaya Aziya auai i le Take Seljuk.
I le 1072, ina ua auina Alp Arslan lana autau e faasaga i Karakhanids, sa faia i luga ia te ia se taumafaiga. Manua maliu vave Sultan, bequeathing le nofoalii i lona atalii laiti Shah Malik.
E ui lava i le fanau iti, le Sultan fou e taofia ai le gau mai le fouvale. Sa mafai ona ia aveesea Suria ma Palesitina mai le setete Fatimid, lea e le iloa ai o le pule a Khalifa, ma faamalosia e talia vassalage Karakhanids. Ina ua oo i lona mana Seljuk maualuga setete.
O le faaitiitia o le Emepaea o Seljuk
Ina ua mavae lona maliu i le 1092, Malik Shah amata le pau o se malo tele, lea sa moni vaevaeina i le va o atalii o Sultan, aafia i taimi uma i taua internecine. na aggravated le tulaga o le amataga o le fitafita Crusades Sisifo ma 1096, faapea foi ma le faamalosia o le Emepaea o Byzantine i lalo o le faigamalo Comnenus. I le faaopoopo atu, pau ese mai Emepaea itulagi uamea lea lala itu taumatau le Seljukids.
I le faaiuga, ina ua mavae le maliu o le isi uso e toe vaega o le malo i le 1118 sa i le lima o Ahmad Sanjar. O le mulimuli Sili Sultan, lea iloaina le Take Seljuk. Talafaasolopito o le Emepaea o Seljuk, e faaiuina i le 1153 ma lona maliu.
O le faamalepeina mulimuli o le mana Seljuk
Long i luma o le maliu o Sanjar pauu ese le malo atunuu atoa, lea na pulea e le lala lateral faigamalo Seljuk. Lea, i le 1041 sa faavaeina Karmansky Sultanate i Iran southwestern, lea umi seia 1187. I le 1094 tuueseeseina Sultanate Suria. Ae peitai, sa faatapulaaina lona i ai i le 23 tausaga. I le 1118 tala faavae o le sultanate Iraqi, o lona pau o le aso 1194 tausaga.
Ae o fragments uma o le Emepaea o Seljuk, o le Sultanate umi umi o le korama (po o le korama), o loo i Asia Itiiti. O le faavaeina o lenei tulaga o le atalii o le uso Alp Arslan Suleiman ibn Qutulmish, lea na amataina i le tulafono 1077.
O le suli o le pule e faamalosia ai ma faalautele ai le sultanate, lea e taunuu i lona mana aupito maualuga i le amataga o le senituri XIII. Ae o le osofaiga o le Mongols i le ogatotonu o le seneturi e tasi, olopalaina talu ai nei le tulaga Seljuk. I le iuga, disintegrated i le tele o beyliks (itulagi), na maualalo aloaia i le Sultan. mulimuli ane toe Sultanate o korama i ai i le 1307.
O le taunuu o le Ottomans
E oo lava i luma o le faaumatiaga mulimuli o Sultanate o le korama, o se tasi o ana faipule, Kay Kubad i le 1227 sa ia faatagaina e siitia atu i le teritori o le malo i se tasi o ituaiga e Oguz - taitaia e Kaya Ertogrul. Lei oo i lena, sa nonofo lenei ituaiga i luga o le teritori o le taimi nei o Aso e Iran.
Alo Ertogrul Osman faavae i Asia Itiiti le tulaga Take fou, lea mulimuli ane maua le igoa o le Ottoman Malo. Faatasi ai ma lona suitulaga valiina e Mana vaega tele o Asia, Aferika ma Europa, atunuu silia le telē o le Emepaea o Seljuk. A e mafai ona e iloa, o le Seljuk Take ma le Ottomans - sootaga i le filifili o faalapotopotoga o tagata lautele sosoo.
Le taua o le tupe faasili o Seljuks
sa taua tele Seljuk Take manumalo mo le talafaasolopito. Latou tatalaina le vaitaimi o le tui tele o ituaiga Turkic i Asia i sisifo. Latou maua se aafiaga taua i le faatuina o se aofaiga o tagata eseese o aso nei: Azeris, Take, qizilbash ma le tele o isi atunuu.
Foi, aua nei galo o le faapouliuli sui o le avea tulaga Seljuk le tele Ottoman Malo, lea sa i ai se aafiaga tele i le faagasologa o le talafaasolopito, e le gata i totonu o Asia ae faapea foi i Europa.
Similar articles
Trending Now