Faavaeina, Tala
Siamani ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi: atinae ma le toe faaleleia
O le aveesea o atunuu Siamani ina ua mavae le Taua Muamua o le Lalolagi sa ou oo i se faafitauli ogaoga tau le tamaoaiga ma le soifuaga lautele. na faatoilaloina le atunuu Malo Faitupu, ma i lona tulaga na oo mai le Republic, taʻua o le Weimar. Lenei faiga faaupufai umi seia 1933, ina ua oo mai le Nasi i le mana, na taitaia e Adolf Hitler.
fetauaiga Novema
I le tautoulu o le 1918 sa i luga o le Siamani a Kaiser toetoe o le toilalo i le Uluai Taua Lalolagi. sa matua vaivai o le atunuu e ala i le faamasaatoto. Le sosaiete ua leva matua faamalieina ma le pulega Wilhelm II. E iʻu i le Fouvalega Novema, lea na amata i le aso 4 o Novema i le fouvale o seila i Kiel. Sili atu talu ai nei, sa i ai mea e tutupu e tutusa i Rusia, lea ua palasi Malo Faitupu le tele o seneturi-le-matua. O le mea lava lea e tasi na tupu i le iuga, ma i Siamani.
Novema 9 faasilasila le Palemia Maksimilian Badensky le faaiuga o le nofoaiga a Wilhelm II, ua uma ona leiloa le pulea o mea o tutupu i le atunuu. siitia le Iunivesite lona pule i le faiga faavae a le Faalapotopotoga Faavae Ebert Friedrich ma tuua Berlin. O le ulu fou o le Malo o se tasi o taitai o le gaoioiga lauiloa Siamani lautele-faatemokalasi ma le SPD (Social Democratic Party o Siamani). I le tasi aso sa faasilasila mai le faavaeina o le malo faitele.
taofia moni lava le feteenai ma le Entente. Novema 11 i Kompenskom vaomatua i mālōloga Picardy na sainia, lea e iu ina tuu le faamasaaina o le toto. O lenei o le lumanai o Europa i le lima o diplomats. Amata feutagaiga lē aloaia ma sauniuniga mo se konafesi tele. O le taunuuga o nei gaoioiga uma o le Feagaiga o Versailles, sainia i le taumafanafana o le 1919. I nai masina na muamua le faaiuga o le maliega, Siamani ina ua mavae le Taua Muamua o le Lalolagi sa ou oo i le tele o mea na tutupu maoae i totonu.
fouvale Spartacist
So o se fetauaiga taitai atu ai i se lagona gaogao le mana, lea ua taumafai e ave a o au eseese, ma fetauaiga Novema i lenei uiga, sa leai se tuusaunoaga. E lua masina ua mavae le pa'ū o le Malo Faitupu ma le iʻuga o le taua i le Berlin gau mai feteenaiga faaauupegaina i le va o au faamaoni i le malo ma le lagolagoina o le komunisi Party. Talu ai nei manao e fausia i totonu o le atunuu o le Soviet Republic. malosi Key i lenei gaoioiga o le Liki Spartacus ma ona tagata sili ona lauiloa: Karl Liebknecht ma Roza Lyuksemburg.
Ianuari 5, 1919 le faatulagaina Communists a taia e ufitia ai le atoa o Berlin. Sa le pine ae ola i se fouvale faaauupegaina. Siamani ina ua mavae le Taua Muamua o le Lalolagi o se ulo mumū e fetaui a eseese o faiga ma ni manatu. na fasiotia fouvale Spartacist mea na tupu o lenei finauga. O se vaiaso mulimuli ane, sa liliu mai i le faatinoga e avea ma tumau faamaoni o le 'autau faatoilaloina i le Malo faatuutuuga. Ianuari 15 na fasiotia Karl Liebknecht Roza Lyuksemburg.
Republic Bavarian Soviet
O le faafitauli faaupufai i Siamani ina ua mavae le taunuu Muamua Taua Lalolagi i se isi fouvale autu o lagolagoina o Marxism. Ia Aperila 1919, na auai le pulega i Bavaria i le Bavarian Soviet Republic, finagalo e faasaga i le Malo. Malo faauluulu i lona komunisi Levin Evgeny.
Ua faatulagaina e le Soviet Republic lona lava Red Army. Mo se taimi sa mafai ona ia e aofia ai le malosi o le 'au o le Malo, ae i ni nai vaiaso na faatoilaloina ma solomuli i Munich. Le taga mulimuli o le fouvale sa taofia e Me 5. Mea na Tutupu i taitaiina Bavaria i le ita vaega tele o le filosofia tauagavale-apaau ma le lagolagoina o le fetauaiga fou. O le mea moni sa i ai le tagata Iutaia, na iʻu ai i se galu o aneti-Semitism i le ulu o le Soviet Republic. O nei lagona o le tagata na amata ai ona taalo nationalists māeʻa, e aofia ai lagolagoina o Hitila.
faavae Weimar
O ni nai aso ina ua tuanai le faaiuga o le fouvale Spartacist i le amataga o le 1919, sa faia o faiga palota aoao, lea na filifilia i le tuufaatasiga o Weimar National Aoao Faitulafono. E mataʻina e ui o le aia tatau e palota ai mo le taimi muamua maua se fafine Siamani. O le uluai faaitumalo faapotopoto Aoao Faitulafono i le aso 6 o Fepuari. ua mulimuli vavalalata le atunuu atoa le mea na tupu i le taulaga Thuringian itiiti o Weimar.
O le galuega autu o le sui o le tagata i le vaetamaina o se faavae fou. Sauniuniga o le tulafono faavae o Siamani taitaiina levoliberal Hugo Preiss, na avea mulimuli ane le Reich Minisita o le totonu. sa le Faavae a faavae faatemokalasi ma matua ese lava mai le Kaiser. O le pepa aloaia o se maliega fetuunai i le va o le malosiaga faaupufai eseese o le apaau tauagavale ma saʻo.
faavaeina Tulafono a le Palemene faatemokalasi ma se aia tatau faaagafesootai ma limafoai mo ona tagatanuu. O le tino o tulafono autu o le Reichstag na filifilia mo le fa tausaga. Sa ia ave le paketi a le setete ma le mafai ona sui mai le tulaga o le ao o le malo (le Iunivesite), faapea foi ma so o se auauna.
Le toe faaleleia i Siamani ina ua mavae e le mafai ona ausia le Taua Muamua o le Lalolagi le Uluai aunoa lelei faagaoioiga ma faiga faaupufai lelei paleni. O le mea lea, o le faavae faailoa a ulu fou o tulaga - Reich Peresitene. O ia o lē e tofia e le ulu o le malo ma maua le aia tatau e faataape le Palemene. peresitene Reich filifilia i le faiga palota aoao i le vaitaimi e 7 tausaga.
O le ulu muamua o le fou Siamani o le Ebert Friedrich. Na ia faia lenei tulaga i le 1919-1925 gg. Weimar Faavae, lea e faataatia le faavae mo se atunuu fou, sa talia e le faaitumalo Aoao Faitulafono i le aso 31 Iulai. sainia peresitene Reich i luga o Aokuso 11. na tautino mai lenei aso o se aso malolo o le atunuu i Siamani. O le pulega faaupufai fou sa taʻua o le Republic Weimar i le mamalu o le aai mavae faapotopotoga faaitumalo mataaga ma le faavae o iina. Lenei malo faatemokalasi umi mai le 1919 i le 1933. Amata e faataatia le fetauaiga Novema i Siamani ina ua mavae le Uluai Taua o le Lalolagi, ma sa soloiesea e le Nasi.
O le feagaiga o Versailles
Le taimi nei, i le faapotopotoina taumafanafana o le 1919 i Falani diplomats mai le salafa o le lalolagi. Latou fono e talanoaina ma filifili mea o le a avea ma Siamani ina ua mavae le Uluai Taua Lalolagi. O le Feagaiga o Versailles, lea na avea ai le taunuuga o se faagasologa umi feutagaiga, na sainia i le 28 o Iuni.
O le theses autu o le pepa aloaia sa faapea. ua maua e Farani mai Siamani finau itumalo o Alsace ma Lorraine, leiloa ai ina ua uma le taua ma Perusia i le 1870. alu Belgium i le itumalo tuaoi Eupen ma Malmedy. sa tuuina atu Polani le laueleele i Pomerania ma Poznan. avea Danzig a aai-faaituau saoloto. na pulea le malosiaga manumalo o le eria Baltic Memel. I le 1923, sa siitia atu i se tutoatasi Lithuania talu ai nei.
I le 1920, o se taunuuga o le lauiloa plebiscites maua Denmark vaega o Schleswig, ma Polani - o se fasi Luga Silesia. vaega itiiti ai na siitia foi i le tuaoi Siekisolovakia. I le taimi lava lea e tasi, e ala i se palota o le Siamani taofia le itu i saute o Perusia Sasae. Le atunuu aveesea e faamaonia ai le tulaga tutoatasi o Austria, Polani ma Siekisolovakia. O le teritori o Siamani ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi, sa suia i le lagona e faapea ua leiloa le atunuu kolone uma Kaiser i isi vaega o le lalolagi.
Tapulaa ma toe faaleleia
Auai i le faletupe tauagavale Siamani o le mataupu Rhine e demilitarization. vaegaau le mafai ona toe sili atu i le faailoga o le 100 afe o tagata. E abolishes auaunaga faamiliteli faamalosia. E toatele e lei goto ifo vaatau sa faaliliuina atunuu manumalo. Foi, o le a le toe i ai Siamani se taavale armored po nei ma vaalele taua.
Reparations mai Siamani ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi ou aofaʻi e 269 piliona faailoga, lea e tutusa ma pe tusa o le 100 afe tone o auro. Lea sa ia te ia e totogi ai le mea ua faaleagaina ua mafatia ai le atunuu e lagolago o se taunuuga o se tauiviga e fa tausaga. Sa faatulagaina se tofiga faapitoa e fuafua le aofaiga manaomia.
O le tamaoaiga Siamani ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi ou matua mafatia mai reparations. Tupe totogi faaitiitia atunuu faaleagaina. Sa leʻi fesoasoani i ai le mea moni e faapea i le 1922 , o le Soviet Rusia lafoaia reparations, faafesuiai i latou mo le tausisia o le nationalization o meatotino Siamani i le faatoa faia Soviet Union. I lona i ai, o le Republic Weimar ma e le i totogiina le aofaiga malilie i ai. Ina ua oo mai Hitler i le pule, ia faia ma le toe faaliliuina tupe. O le totogiina o reparations na toe faafouina i le 1953 ma toe lea - i le 1990, ina ua mavae le soʻofaʻatasiga o le atunuu. Mulimuli ane reparations mai Siamani ina ua mavae le Taua sa ou totogiina na i le 2010.
feteenaiga i totonu
e lei oo mai E leai se filemu ina ua mavae le taua i Siamani. na embittered le sosaiete o latou faafitauli, na tuua e le aunoa ma au māeʻa tauagavale, oe na vaavaai mo faalata ma culprits o le faigata. e le mafai ona toefuatai mai le tamaoaiga o Siamani ina ua mavae le Taua Muamua o le Lalolagi ona o osofaia pea lava pea o le aufaigaluega.
Ia Mati 1920, sa Kapp putsch. Na toeitiiti lava a taitaia le manū taumafai i le aveesea o le uma o le Republic Weimar i le lua o tausaga o lona olaga. Vaega e tusa ai ma le Feagaiga o Versailles faataape mutinied le autau ma le faoa faamalosi o fale o le Malo i Berlin. vaeluaina Sosaiete. mana faaletulafono aveese i Stuttgart, mea e valaauina ai mo tagata e aua le lagolagoina o le laki ma faatulaga osofaia. O se taunuuga, sa faatoilaloina fouvalega, ae o le tamaoaiga ma le atinae infrastructural o Siamani ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi ou maua toe a ta ogaoga.
I le taimi lava lea e tasi i le itulagi Ruhr, i le mea sa i ai le tele o maina sa i ai se fouvalega o le aufaigaluega. sa faailoa atu o le 'au demilitarized eria, tusa ai ma le faaiuga o le Feagaiga o Versailles. I le tali atu i le solia o le maliega ulufale atu i le autau Farani i Darmstadt, Frankfurt, Hanau, Homburg, Duisburg ma isi aai i sisifo.
toe tuua autau Fafo Siamani i le taumafanafana o le 1920. Ae peitai, o feeseeseaiga i le sootaga i le atunuu manumalo faaauau pea. Ua mafua ai faiga faavae tau tupe o Siamani ina ua mavae le Uluai Taua Lalolagi. e le maua e le malo lava se tupe mo reparations. I le tali atu tuai i totogi i Farani ma Peleseuma nofoia le eria Ruhr. sa i ai a latou autau i le 1923-1926 gg.
faigata o le tamaoaiga
faiga faavae i fafo Siamani ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi taulai atu i le galuega o le sailia o le itiiti ifo i nisi galulue faatasi aoga. Taitaiina e nei iloiloga, i le 1922 sainia le Republic Weimar se maliega ma Soviet Feagaiga Rusia o Rapallo. O le pepa aloaia e tofia mo le amataga o fesootaiga faava le va o le setete rogue maotua. Convergence o Siamani ma le Malo o Rusia (ma mulimuli ane i le Soviet Union) na mafua ai le le faamalieina i Europa atunuu kapitalisi, le amanaiaina le Bolsheviks, ma aemaise lava i Farani. I le 1922, faatupu faalavelave fasiotia Walter Rathenau - Minisita o Mataupu Tau le Va i Fafo, faatulagaina le sainia o se maliega i Rapallo.
faafitauli i fafo o Siamani ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi mamae i luma o le lotoifale. Ona o le uprisings faaauupegaina, osofaia ma reparations toe fuli o le tamaoaiga i le atunuu i totonu o le vanu. O le taumafai a le Malo e laveai ai le faafitauli e ala i le faateleina o le faamatuu atu o tupe.
O se taunuuga masani o lenei faiga faavae o tau o le soifuaga ma le impoverishment vaega tele o le faitau aofai o tagata. O le tau o le tupe a le atunuu (faailoga pepa) e lē taofia faaitiitia. ola i hyperinflation tau o le soifuaga. Totogi taitai ma faiaoga sinia totogi kilokalama o tupe pepa, ae faatau nei le faitau miliona sa leai se mea. Tupe stoked ogaumu. taitaiina Mativa i le inoino. E toatele tusitala o talafaasolopito ua faailoa mai mulimuli ane faapea o toatuga lautele faatagaina e oo mai i le pulega e faaaogaina nationalists faaupuga populist.
I le 1923, o le taumafai Comintern e faaaoga o le faigata ma faatulagaina taumafai se fetauaiga fou. Sa ia toilalo. Center tetee Communists, ma le amata ona Hamburg malo. ulufale atu i le 'au o le aai. O le tau faamatau e oo mai e le gata mai le itu tauagavale. Ina ua mavae le soloia o le Bavarian Soviet Republic o Munich avea ma se olo o le nationalists ma conservatives. Ia Novema 1923 i le aai sa i ai se manū faatulagaina e se politician talavou Adolf Hitler. I le tali atu i se isi fouvale peresitene Ebert Reich faaee atu i tulafono o faalavelave tutupu faafuasei. sa nutimomoia Beer Hall Putsch ma sa taumafai lona initiators. sa i Hitler le falepuipui na 9 masina. Toe foi atu i le saolotoga, sa ia amata i se fetoaiga mo le ascent i le mana.
"Golden taitoaluasefulu"
na saeia Hyperinflation talavou Republic Weimar, na lē taulau lenā e le faatomuaga o se tupe fou - ituaiga falemautotogi. Tupe toefuataiga ma le taunuu mai o tupe teu faafaigaluega mai fafo taitaiina malie o le atunuu i se lagona, e ui lava o le tele o feteenaiga i totonu.
Aemaise tupe aoga aafiaga mai fafo i le tulaga o nonogatupe Amerika i lalo o le ata o le Charles Dawes. I totonu o ni nai tausaga o le tamaoaiga atinae o Siamani ina ua mavae le Taua Muamua o le Lalolagi sa ou taitaia i se stabilization leva ona faatalitali o le tulaga. manuia o le aiga i le vaitaimi 1924-1929 gg. Ou taʻua o le "Golden taitoaluasefulu".
Sa i ai foi le manuia o le faiga faavae i fafo o Siamani ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi i na tausaga. I le 1926, sa ia auai i le Liki o le Malo ma avea ma se tagata atoatoa o le nuu lalolagi, na foafoaina talu le faamaoniga o le Feagaiga o Versailles. Tatou faatumauina sootaga faauo ma le USSR. I le 1926, ua sainia Soviet ma diplomats Siamani se feagaiga fou Berlin o le tutoatasi ma le lē fetauaʻiga.
O se isi taua avea maliega faava aulape Briand - Kellogg. O lenei maliega, sainia i le 1926 e ala i le mana lalolagi autu (e aofia ai Siamani), tautino mai le lafoaia o le taua o se meafaigaluega faaupufai. Sa faapea ona amata le faagasologa o le faia o se faiga o le saogalemu tuufaatasi o Europa.
I le 1925 sa faia faiga palota a Peresitene fou Reich. O le ulu o le tulaga sa Aoao Paul von Hindenburg, o le ofuina foi le tulaga o le Marshal Field. Ia o se tasi o le taʻitaʻi autu o le autau a le Kaiser i le taimi o le Uluai Taua o le Lalolagi, e aofia ai gaoioiga faatonuina i le pito i luma i Perusia i Sasae, i le mea tau ma le autau a Tsarist Rusia sa. Le mau upu, o markedly eseese Hindenburg mai le mau upu, o lona muamua, Ebert. faaaoga le malosi militeli Tuai e faaupuga populist o le uiga aneti-sosialisi ma nationalist. O nei fefiloi taunuuga taitaia se atinae faaupufai fitu tausaga o Siamani ina ua mavae le Uluai Taua Lalolagi. Sa i ai lava ni faailoga o le mautu. Mo se faataitaiga, i totonu o le Palemene e le i le taitaiina o le vaega 'au ma maua pea maliega fetuunai soʻofaʻatasiga i latou lava i luga o le toetoe o le paʻu. Sui Tofia i le toetoe lava o taimi uma e fetaui i le malo.
O le atuatuvale o Tele
I le 1929 i le US sa i ai se faalavelave maketi o fefaatauaiga i le Wall Street. Ona o lenei, e taofia le tuuina mai e atunuu i fafo Siamani. O le faigata o le tamaoaiga, vave valaauina aafia ai le Pau o le Tamaoaiga Tele le lalolagi atoa, ae sa mafatia ai le Republic Weimar mai e malosi atu nai lo isi. e le o faateia lenei, talu mai le ausia o le atunuu se aiga, ae le o le tulaga mautu taimi umi. taitaiina vave le Pa'ū Faigata Tele i le paʻu o le tamaoaiga o Siamani, solia o auina atu i fafo, leai se galuega vaega tele, ma le tele o isi faalavelave.
A fou faatemokarasi Siamani ina ua mavae le Uluai Taua o le Lalolagi, i se aotelega, sa tafi ese e tulaga e suia ai e le mafai o ia i le. Le atunuu e malosi le faalagolago i luga o le US, ma e le mafai ona faatupuina le faalavelave US a ta lamatia. Ae peitai, e sasaa le suauu i luga o le afi, ma faaupufai i le lotoifale. Le Malo, le Palemene ma o le ao o le malo i le feteenaiga faifai pea ma le mafai ona faatuina se fegalegaleaiga manaomia-e tele.
ua avea o se taunuuga masani o faamalieina i le tulaga oi ai nei o le faitau aofai o tagata a tuputupu ae māeʻa. Taitaia e malolosi Hitler NSDAP (National sosialisi Party Siamani) tausaga ma lea tausaga maua i sili palota faiga palota eseese. avea finauga lauiloa le sosaiete e uiga i le tui i le pito i tua, betrayals ma taupulepulega faalilolilo Iutaia. Aemaise lava le ita matuitui mo le oo fili iloa tagata talavou oe ola ae ina ua uma le taua ma e le iloa ia te ia le fefe.
O le o mai i le mana o le Nasi
O le lauiloa o le Nazi Party taitaiina lona taitai Adolf Hitler i faiga faapolotiki. Malo ma sui o le Palemene amata ona mafaufau i le nationalist fia o se sui o le pulega malosi i totonu. ua lē faia vaega Temokarasi a luma aufaatasi faasaga ua mauaina Nasi uma lauiloa. E toatele centrists saili i soa a Hitila. O isi sa manatu lona pawn puupuu. O le mea moni, Hitler, o le mea moni, e lei avea fuainumera ma togafitia, ma deftly faaaoga avanoa uma ina ia faateleina lona le lauiloa, pe o se tulaga faigata o le tamaoaiga po o le faitioga o communists.
Ia Mati 1932, tatou te pasia ai le faiga palota e sosoo Reich Peresitene. filifili Hitler e auai i le tauiviga faiga palota. Papupuni mo ia te ia o lona lava tagatanuu Austrian. I le afiafi o le faiga palota, e tofia totonu Minisita New Brunswick itumalo se tagata ofisa o faiga faavae i le Malo Berlin. O lenei faiga faatulagaina faatagaina Hitler e maua le tulaga o tagatanuu o Siamani. I le faiga palota i le taamilosaga muamua ma le lona lua, ia na tupu lona lua, o le aveesea o le gata i Hindenburg.
peresitene Reich auai i le taitai o le NSDAP ma le faaeteete. Ae peitai, mataala ulu matua o le tulaga na tuuina atu i moe lona faufautua tele, ua talitonu e le tatau ona fefe Hitler. Ianuari 30, 1930 a nationalist lauiloa, na tofia sianisela - o le ao o le malo. manatu fuafuaina Hindenburg e mafai ona latou pulea le minion o le tamaoaiga, ae sa latou le sese.
O le mea moni, 30 Ianuari, 1933 o le faaiuga o le faatemokalasi Republic Weimar. E leʻi umi, o le tulafono "I le Malosiaga o Faalavelave Tutupu Faafuasei" ma le "I le Puipuiga o le tagata ma le Malo", lea na faavaeina e le na ave tikitato o le Reich Lona Tolu. Ia Aokuso 1934, ina ua mavae le maliu o le Hindenburg matua, na avea Hitler Fuhrer (taitai) o Siamani. na tautino NSDAP le vaega faaletulafono na. Le amanaia le lesona talu ai nei talafaasolopito, Siamani ina ua mavae le Taua ou toe malaga i le ala o militarism. O se vaega taua o le filosofia o le tulaga fou avea revanchism. Faatoilaloina i le taua mulimuli amata le Siamani e saunia ai mo se e sili atu le faamasaatoto matautia.
Similar articles
Trending Now