FaavaeinaSaienisi

Striatum ma ana galuega tauave

O le faiʻai o le tagata - o se matua faigata i latou tino fausaga, lea e aofia ai se seti o neula sela ma a latou faiga. I se tasi o le vaega fausaga o le faiai e aofia ai le striatum.

faamatalaga

tino Striate o le faiai o le fausaga anatomical o le telencephalon, e faasino i se nuclei basal hemispheres faiʻai o le tagata.

O le igoa o le tino o lea ua valaauina ai ona ei ai le ituaiga o sosoo noataga o le mataupu paepae ma lanu efuefu o vaega frontal ma faalava o le faiai.

O le aoaoga muamua lava na faaalia ai gaoioiga striatal tumutumu e oo mai i se taimi pe afai e liliu o se tagata 15 tausaga le matutua. Ae suesuega talu ai nei faaalia ai le gaoioiga moni o le tino e amata latalata i le 25 tausaga, ma hyperactivity faitauina mo le 30 tausaga.

I le faaopoopo atu, i le faaaluina o se suesuega manaia, suesue maua e tali mai le faiai e pe a le ufitia totogi e le taumafaiga tuu e galulue tagata. Mo se faataitaiga, pe afai e iloa e le tagata faigaluega o lana uo e maua e sili atu mo le aofaiga lava e tasi o galuega, faaitiitia le uunaiga mo le atoatoa umi. I le isi itu, o le naunau i le galuega e faateleina ai le galuega revaluation.

fausaga

aofia Striatum o:

  • vaega faaogatotonu len¯ao Caudate.
  • vaega faaogatotonu len¯ao Lenticular.
  • Pa.

Afai tatou te mafaufau i le tino i lalo o se masini e faalapopoa ai, e aofia ai neurons tele ma siusiu umi tuuina atu i tala atu o tuaoi o le faiga striopallidarnoy.

Vaega o le tino o le caudate - o se ulu, tino ma le siʻusiʻu. O le ulu avea ma se itu pa o le nifo anterior o le ventricle lateral; ua toso tino autu i le vaega autu o le ventricle; siusiu o luga o le puipui pito i luga o le ventricle maualalo nifo ma faaiuina i le tino geniculate lateral.

Le puipui pito i tua o le autu ulu o loo tu i le tuaoi ma le thalamus, vaevae i latou vaega sinasina mautu.

vaega faaogatotonu len¯ao Lenticular, e pei ona faatatau i le suafa, o ona foliga faamanatu mai ai le lentils.

O loo tu i le itu o le vaega faaogatotonu len¯ao caudate ma le thalamus. Afai tatou te vavae le autu i le afa, ei ai se foliga o tina, o le pito i luga o lea ua liliu atu i le ogatotonu, ma le pito i lalo - i totonu o le itu.

O se tamai vaega o sinasina mataupu ua vaevaeina i ni vaega autu:

  1. Atigi.
  2. Lateral globus pallidus.
  3. Medial globus pallidus.

Pallidus - o se ituaiga o aoaoga anamua (tino le matua) e ese mai isi vaega o le striatum uma macroscopic ma histological o le mafaufau.

O le pa o lo oi fafo atu o le vaega faaogatotonu len¯ao foliga i tioata. Fafo, e le o lelei, ae i le lua millimeters, o le ipu o mea lanu efuefu. Le ipu mafolafola ogatotonu, ma ua i ai se tē itiiti o mataupu efuefu i le faatausiusiuga itu.

galuega tauave autu

Striatum o le faiai ua manatu le tino o se tasi o le tele o nofoaga autu o subcortical faatonutonu ma faamaopoopo o le faiga o le malosiaga e alu.

E ala i suesuega faamaonia e faapea o le tino e aofia ai se vegetative le faamaopoopoina o nofoaga autu e faatonutonu ai le tupulaga vevela, vevela faamalologa, ipu metabolism ma tali.

O galuega tauave autu o le gaoioiga striatum e aofia ai:

  • Tulafono Faatonutonu o leo musele.
  • A faaitiitia o leo musele.
  • Aafia i le tulafono faatonutonu o le totoga o loo i totonu.
  • Auai i tali amio.
  • O le auai i le faavaega o reflexes faalagolago.

Faaleagaina i le striatum ma taunuuga

Pe le tino tusitusi faamuta ona galulue, o loo usitaia solia nei i tagata:

  • Athetosis. gaoioiga itutino alternating masani.
  • Chorea. Sese gaoioiga lea e tupu e aunoa ma se faasologa po o se poloaiga o le mauaina mai o musculature tino atoa.
  • Amplification reflexes unconditioned (ma isi faailoga lea puipui).
  • Hyperkinesia. faaleleia taua o gaoioiga ausilali lea faatasi lafo autu taitasi.
  • Hypotonia. leo maso Unnerving, faaitiitia ai.
  • Le manu mai o syndrome a Tourette.
  • O le foliga mai o faamai o le Parkinson sao i le maliu o neurons i le tino, ona o le mea e le o maua domafin, lea e gafa ma le faiga o le malosiaga e alu o le tino o le tagata.
  • O le foliga mai o faamai o Huntington.

E le gata i le faaleagaina o le striatum ma caudal vaega faaogatotonu len¯ao i faapitoa:

  • Atoatoa po o se vaega puipuia o le vaaiga o le tiga, vaaia, auditory, ma isi ituaiga o lagona faaosofia.
  • Faaitiitia po o le faateleina salivation.
  • Faalavelavea ai aoaoga faamasani i le vanimonimo.
  • Solia manatua.
  • E slows i lalo o le tuputupu ae.
  • E sao i ai le o ese o reflexes faalagolago i le vaitaimi umi. e mafai ona inert ma toʻa amioga faaletagata.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.