News ma Society, Faiga faavae
Suria Peresitene Hafez Asad: talaaga, aiga
Hafez al-Assad (Oketopa 6, 1930 - Iuni 10, 2000, Tamaseko) - politician Suria, "Baath" vaega Failautusi Aoao, le Palemia o Suria (1970-1971) ma lona peresitene o le (1971-2000).
māfuaʻaga
Hafez Asad, o lona talaaga amata i le itumalo nuu Kardahe i Latakia, na fanau mai i se aiga ei ai i le nuu faalelotu Alawite. na ona matua NASA ma Ali Suleiman al-Assad. Hafez o le atalii lona iva o Ali, ma le lona fa o lana faaipoipoga lona lua. sa fanau e sefulutasi ma sa iloa Faalelagi mo lona malosi ma fanafana.
Assad aiga e sau mai Suleiman al-Vahhisha, tamamatua, Hafeza Asada, e nofo foi i le mauga Suria i matu i le nuu Kardahe. Tagata o le lotoifale lona igoa e igoa Vahhish, o lona uiga "manu feʻai" i le gagana Arapi. I le taimi o le Uluai Taua o le Lalolagi, o le kovana Ottoman o le Vilayet Aleppo auina Kardahi 'au i le eria o le aoina o lafoga ma le faafaigaluegaina o fou. Sa faatoilaloina e se detachment o tagata faifaatoaga taitaia e Suleiman Al-Vahhishem, e ui lava fouvale faaauupegaina sa na o le pelu ma muskets matua.
mafai foi ona avea Hafez Asad mitamita o lona tamā Ali Suleymanom, na fanau mai i le 1875. O se faaaloalogia i totonu o le atunuu, na tetee i le galuega Farani o Suria ina ua mavae le Uluai Taua Lalolagi. Assad lona igoa, o lona uiga "leona", na ia faia i lona igoa i le 1927. Ua ola seia 1963, na ia maua le avanoa e vaai i se faiga faifaimalie i le atalii o le mana silisili i le atunuu.
Tamaitiiti ma tausaga o suesuega
tetee muamua Alawites se tulaga Suria lotogatasi, ona sa latou manatu o le a le faatagaina a latou tulaga e aupito i laiti o le atunuu i latou ave tonu tulaga. Ma lagolagoina lona tamā Hafez nei lagona. Ina ua tuua Farani Suria, o le toatele Suria te le faalagolago i lo latou tausiga Alawite tuai mo Farani. Hafez Asad Alawite tuua lona nuu moni ma amata lana aoga i le tausaga o le iva i le Latakia Sunni (Sunnis o le nuu o tapuaiga autu uma Muslims, o le aupito tele lona lua o le nuu Shiites, Alawites ma lea abut i tulaga faalelotu). O ia o le tagata muamua o lona aiga e auai i le aoga maualuga, ae i Latakia feagai Assad ma faaaliga a le faalii faalelotu e le Sunnis. sa Hafez Assad o se tagata aoga sili ona lelei, o ia ua manumalo i le tele o faailoga mo le manuia o aoaoga tau tomai i le tausaga e uiga i le 14 tausaga.
Faavaeina o manatu faaupufai
ola Asad i matitiva matele Alawite vaega Latakia. Ina ia fetaui i le manumalo lagona solo, na ia filifili e lagolagoina se vaega faaupufai ua masani talia Alawites. Nei vaega sa le Suria komunisi Party, vaega nationalist lautele Suria (SSNP) ma le vaega Arapi "Baath". auai Assad le gata i le 1946, e ui lava auai nisi o ana uo i le SSNP. Party "Baas" ( "faafouga") lotogatasi i le manatu o le faia o se tulaga Arapi lotogatasi ma se filosofia sosialisi.
Amata o gaoioiga i le vaega "Baas"
toaga Assad i le pati, o le faatulagaina o sela aoga, "Baas" ma agitator mo le manatu o le Baathists i le strata matitiva o Latakia ma le nuu o loo siomia ai Alawi. Na ia tetee i le uso Mosalemi, oe na lagolagoina e le mauoa ma le aiga faautauta Mosalemi. I lana aoga maualuga tatou aoao e oo mai uma vaega mauoa ma e matitiva o le lalolagi. o Hafez Asad lava faalenatura mo ia e auai i le matitiva, i le Sunni Mosalemi le Autalavou o le vaega "Baas", lea e tetee e ala i tagata o le usoga Mosalemi. I lena taimi ua avea ai le toatele o talavou Sunnis ana uo. O nisi oi latou o le a avea mulimuli ane ma ana paaga faaupufai.
A pea lava talavou, ua avea lava iloga Assad i le vaega e pei o se faatulagaina ma recruiter, o ia o le ulu o le komiti Baath o tamaiti o lana aoga mai le 1949 i le 1950. I le taimi o lana galuega faaupufai i le aoga, sa ia feiloai ai le toatele o tagata o loo auauna atu ia te ia, pe a avea ma peresitene o ia.
galuega faamiliteli
I le 1950, na tuua Hafez Asad aoga. Na miti o le avea ma se fomai, ae e le o le tupe e suesue mo le atalii lona iva o le aiga. E pei lava i lenei taimi, sa amata ona avea o se talavou Suria Republic latou lava vaegaau, ma sa ofoina mai e le politician talavou e alu i se aoga militeli i le aai o Homs. Sa malie, ae vave faaliliuina atu i se malaga aoga i Aleppo, lea na faauuina ai i le 1955, na maua ai le tulaga muamua o letenati o le Suria Force Air. I lenei tausaga, e faatatau i lana faaipoipoga i Mahluf Anicet na avea ma ona na soa o le olaga.
I le taimi o le faalavelave Suez, na ulutala Assad i Aikupito o se vaega o se vaega o pailate militeli i le lagolago a Peresitene Nasser i lona finauga ma le Malo o Peretania ma le Iunaite Setete. I le 1957, ua auina atu i le USSR mo se auala aoaoga iva masina MiG-17 ona potopoto ai.
I le 1958, i lalo o le uunaiga a nationalist apa-Arabists sa faia o se vaega o le Iunaite Arapi Republic o Suria ma Aikupito i lalo o le taitaiga a Gamal Abdel Nasser. Assad tetee i le konifeterasia, ona sa manatu o ia aia a Suria i ai soli. Ae peitai, e ui i le mea moni e faapea ua aveesea le tele o Baathists mai galuega a le Malo i lenei vaitaimi, sa tumau pea Assad i le autau ma o atu i luga o le faia o se galuega.
Ina ua muamua faataapeina se faasologa o coups militeli autau a Suria ma Aikupito i le 1961, ma sa i ai se manū Mati 8, 1963. E tusa ai ma le taunuuga o le vaega "Baas" faia le malo, e amata ai le suiga sosialisi, ma Kapeteni al-Assad, o lē ua avea o se tagata auai toaaga i na mea na tutupu, e vave alu i se faalauiloaina.
Na siitia o ia e tele ma letenati kolonele, ma i le faaiuga o le 1963 na taitaia ai e le Suria Force Air. I le faaiuga o le 1964 sa tofia taʻitaʻi o le Force Air i le tulaga o le Major Aoao. Assad tuuina avanoa ofisa Force Air, e tofia ona sui e pou taua uma ma faia se auaunaga le malamalama lelei le Force Air, lea na avea ma tutoatasi mai le isi lala sooupu o le atamai i Suria. Sa ia staged faatulagaga, i fafo atu o le puleaga o le Force Air. ua saunia o ia lava Assad mo se tauiviga malolosi mo le mana.
O le ascent i le au peresitene
I le 1966, ina ua mavae se manū militeli, lea e le i faia suiga taua i le faagasologa faaupufai o le atunuu, ua tofia ai le fou Minisita o le Puipuiga o Suria, lea sa avea Hafez Assad. Ina ua mavae le toʻilalo i le Taua Aso ono i le 1967 ia Isaraelu, ua faaleagaina le malo Suria. E ui o le faapouliuli pule o Suria sa Salah Jadid, o le sa aloaia a tulaga o le Sui Failautusi Aoao o le vaega "Baath".
I lana sailiga mo le mana Assad muamua faia i le 1968 ina ia faamalolo litaea pulea Jadida Palemia Yusuf al-Zuayina, ma i le 1970 aveesea ma ia lava Jadida, o lē na molia ma tumau i le falepuipui seia oo i lona maliu i le 1993.
I le 1970, o se Minisita fou Palemia o Suria - Hafez Asad, ma talu mai le 1971 ma peresitene o le (sa faia lona le toe filifilia i le 1978, 1985 ma le 1991.). I faiga faavae i fafo, sa ia faaauau ai le faiga faavae muamua o rapprochement ma le USSR ma le finauga i le US ma Isaraelu. Ae i le Taua Kippur Yom i le 1973, sa mafai ona toe maua Suria na o se vaega itiiti o le maualuluga Golan, nofoia e Isaraelu talu mai le 1967.
Hafez Assad - Peresitene
Le poutu autu o le malosi o le 'autau ma le auaunaga atamai. Sa ia taumafai e suia le atunuu ma e faamalosia ai lona mana militeli. Ae peitai, o ana taumafaiga na taitai atu ai se finauga i le toatele o le atunuu Arapi i le itulagi ma le faaesea faava o malo. Ae ao Assad tuuina mautu faaupufai o Suria mo le taimi muamua talu mai lona tutoatasi. Afai o le Assad malo i Lepanona e moni lava na faavaeina malosiaga o Suria i le 1976, lea e taofia le taua faalemalo sauā ma osofaiga e Isaraelu. teena ma le saua Islamists ma uso Mosalemi i le pulega Assad, ae sa taofia i le 1982 i le taimi o lo latou fouvale, ua lauiloa o le fasiotiga i Hama.
I totonu o le atunuu sa i ai a le faavaea faaleoina o uiga o le peresitene, sa faapipiiina lona faatagata apamemea i le sikuea tutotonu o aai tetele i le atunuu. Pepa lautetele ma lona ata teuteuina le facades o fale.
I le uluaʻi Fagaloa Taua i le va o Iraq ma Iran o le 1980-1988. ia lagolagoina Iran i le Persian Fagaloa Taua mai le 1990 i le 1991, na ave ai vaega i le soʻofaʻatasiga aneti-Iraq. I le vaitau o le 1990, sa liliu atu Assad le West ma setete faautauta Arapi ina ia faafaigofie ai le filemu lauga ma Isaraelu, lea, peitai, e leʻi mafai.
Aiga ma soloaiga
I Hafez ma Anisy Asadov sa fanau e toalima, e fa atalii ma se afafine. Sa faanoanoa le taunuuga o atalii e toatolu: e lua o latou na fasiotia ma sa le atoatoa a lona tolu i le taua faalemalo. I le taua lava lea e tasi, sa fasiotia ma lana tane afafine Asad.
Na pau lava le faasaoina o ana fanau tuusao, - o se atalii lona lua, Bashar al-Assad. E pei ona oti le atalii ma sui ulumatua Bassel i le 1994 i se faalavelave tau taavale, sa avea o ia lea o sui o lona tama e avea ma peresitene o Suria. E 34-tausaga-le-matua Bashar al-Assad mafai ona amata lenei meli i le 2000, ua faapitoa ona toe teuteuina le faavae ina ia pau ai le tausaga aupito maualalo mo le peresitene o le mai le 40 i le 34 tausaga.
Similar articles
Trending Now