FaavaeinaTala

Taimi ma le nofoaga sa i ai le uluai tagata i le lalolagi?

O fea sa i ai le uluai tagata i le lalolagi? Le fesili lenei mai le taimi o saienitisi popolega a Charles Darwin. E le itiiti ifo nai lo le fesili o le pe afai o le tagata muamua fiafia ma le tele o tagatanuu o le fiailoa. Ae peitai, e le faigofie le lomiga lenei pei ona foliga mai i le vaaiga muamua. O le mea moni e faapea, pe afai e te amata ona e malamalama i ai, e tali mai lava le agavaa i le fesili po o fea sa i ai le tagata muamua e saili atu e tusa e leai se tasi i totonu o tagata suʻesuʻe, po o se manatu taua se ma taliaina lautele i anthropologists. O ai o loo manatu o tagata? O le fea o vaega o le filifili evolutionary sa faafuasei se tagata tuua lona lava matua manuki tulaga? Ina ua maea uma, talutalu - e le o se gaoioiga e tasi se taimi, ae o se suiga umi ma tele gese. O le faigata i le fesili lona lua o le mea na oo mai ai le uluai tagata e aofia ai i le taiala lava - e pei uma tagata eseese, i le mea mafuaaga? E tū saʻo, lima matua opposable, i le faaaogaina o meafaigaluega po o ua i luga o le tusi faiai? Sei o tatou taumafai e tusi se ata puupuu lava o le ala sapiens Homo.

Afai na faaali mai o le uluai tagata?

O le tali - i Aferika, e foliga. E tusa ai ma tala faatatau o tupe o tagata atamamai o aso nei, o le laina o aso nei apes tele ma le tuusao tuaa o tagata vaeluaina e uiga i 8-6 miliona tausaga ua mavae. O le taimi lena i le lalolagi muamua bipedal hominids. O le faʻamaʻa muamua o se tagata sui sahelantrom. Sa nofo o ia e uiga i le 6-7 miliona tausaga talu ai ma ua uma ona savali i luga o vae e lua. O le mea moni, e faigata ona na o mafai ona taʻua o lenei faavae tagata anamua. O le vaega o totoe o lona vaega e tutusa lava i le manuki, ae o le mea moni e faapea o loo latou ifo mai le lala ua matua suia o latou ala o le olaga ma faatonuina talutalu i le itu saʻo. Mo mulimuli Sahelanthropus orrorin (e uiga i le 6 miliona tausaga talu ai), ua iloa e le uma Australopithecus (siomia 4 miliona tausaga talu ai), Paranthropus (2.5 miliona). E le o sootaga uma na maua e tagata suʻesuʻe ma tafafao faamasani nei vaitaimi umi, ae na o nisi o tagata o le filifili. E taua le i ai ni vaega maualuluga taitasi o nei hominids pe a faatusatusa i lona muamua atu. O le uluai hominids oe sa vavalalata moni lava i le ituaiga o ona po nei o tagata, na avea habilis o Homo (habilis tagata) ma Homo ergaster (galuega), lea faaali 2.4 ma le 1.9 miliona o tausaga ua mavae. E pei o iunite uma ua mavae, o le tuaa o le tagata o loo ola i Aferika - o le faavae o le aiga tagata. Mulimuli ane, o tagata moni lava matua mautinoa sapiens Homo, sa na o le 40 afe o tausaga ua mavae. E maofa ai, o le ituaiga foi o lenei o tagata tulai i Aferika, ae i le taimi lava e tasi, ua uma ona aina Europa e tagata! Tagata o ia lea, i le manatu o saienitisi o aso nei, ua uma ona i Europa, ae iu lava ina mou atu mai le fofoga o le lalolagi, ma e le tupuga tuusao o tagata i ona po nei, ae na o se paranesi iuga-oti o talutalu. O loo tatou talanoa e uiga i le Neanderthals lauiloa, na avea le toe i luga o le mafuaaga manino atoa le tusa ma le 25 afe. Tausaga ua mavae.

Afai na faaali mai o le uluai tagata? O le talafaasolopito o tupu o le malo sili ona anamua

Ia e pei ona mafai, sa sapiens Homo fuafua e iu lava ina faamautu mai o Aferika i le salafa o konetineta uma o le paneta. Talu mai lena taimi, o tagata toe oo i suiga moni taua. Ae peitai, o se mea taua o le mea ua taʻua o Neolithic Fouvalega. O se faagasologa o le suiga mai appropriating tamaoaiga e le toe faia, o lona uiga, o le manu mai o le faatoaga ma husbandry manu. ituaiga fou o pulega faamaonia e sili atu ona lelei, ma faatagaina le ituaiga e faateleina ai lona tele, faatupuina se oloa faasili o galuega, e ala i faalauiloaina stratification lautele. Mulimuli ane, o nei faiga ua taitaiina atu ai i le manu mai o le uluai malo ma setete e tulai mai i Mesopotamia.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.