Faavaeina, Tala
Talaaga o Ernesto Che Guevara, olaga faaletagata lava ia, mea moni manaia. Comandante Guevara Che
na fanau mai Ernesto Guevara ia Iuni 14, 1927 i se tasi o aai aupito tele i Rosario i Atenitina. O le lauiloa "Che" pito i luma sa faaaogaina tele mulimuli ane. Faatasi ai ma ona fesoasoani, o loo ola i Cuba, faamamafa a fetauaiga lava amataga Atenitina. "Che" - o se faasinomaga i se maofa. I le fale Ernesto o se togafitiga lauiloa.
Laitiiti ma mea e fiafia
le tama o Guevara o se tusiata, lona tina - o se teine mai se aiga o totō. siitia le tele o taimi o le aiga. College sosoo Comandante faauu Che Guevara i Cordoba, ma aʻoaʻoga maualuga i Buenos Aires. filifili le alii talavou e avea ma se fomai. E faapitoa, o ia o se fomai tipitipi ma a dermatologist.
Ua talaaga o le popofou o Guevara Ernesto Che faaalia ai le auala tulaga ese o ona uiga. sa fiafia le alii talavou e le gata i vailaau faafomai, ae faapea foi humanities toatele. Lana faitau e aofia ai galuega e le tusitala sili ona lauiloa: Verne, Victor Hugo, Dumas, Cervantes, Dostoyevsky, Tolstoy. manatu sosialisi fetauaiga mamanuina le galuega o Marx, Engels, Bakunin, Lenin ma isi theoreticians o le itu tauagavale.
A itiiti-iloa le mea moni, e eseese talaaga o Ernesto Che Guevara - ia iloa Farani. I le gata i lea, sa alofa o ia solo, na iloa e loto galuega o Verlaine, Baudelaire, Lorca. I Polivia, lea na maliu o se fetauaiga, sa ia tauaveina faatasi ma ia i se savali ato faafafa api ma lou fiafia fuaiupu.
I le isi itu Amerika
O le uluai Guevara malaga tutoatasi i tua atu o Atenitina e faatatau lea i le 1950, ina ua ia galue vaega taimi i luga o se uta vaa ma asiasi British Guiana ma Trinidad. alofa Argentinian uila ma mopeds. malaga sosoo u Chile, Peru, Colombia ma Venezuela. Mulimuli ane ia tumu seti o misiona guerrilla talaaga Guevara Che. I lona talavou le amataga, na ia malaga atu i atunuu tuaoi e iloa ai le lalolagi ma maua ni lagona fou.
paaga a Guevara i se tasi o ana malaga o Dr Biochemistry Alberto Granado. Faatasi ma ia i le fomai Atenitina asiasi a kolone lepela o atunuu i Amerika Latina. Foi, asiasi se ulugalii i le faaleagaina o le tele o aai Initia anamua (fetauaiga pea matuā naunau i le talafaasolopito o tagata le atunuu o le Lalolagi Fou). Ina ua malaga Ernesto i Colombia, i le mea na amata ai le Taua o le Lotoifale. Faafuasei, na ia asiasi foi i Florida. I ni nai tausaga mulimuli ane, Che o se faatusa o le "auina atu i fafo o fetauaiga" o le a avea ma se tasi o le itu tetee autu o le pulega House White.
i Kuatemala
I le 1953, o le taitai i le lumanai o le fetauaiga Cuban, Ernesto Che Guevara, i le va o le lua malaga tetele o loo siomia Latina puipuia Amerika a manatu tuuto atu i le suesueina o allergies. Avea ma se fomai tipitipi, tonu loa i le alii talavou e siitia atu i Venezuela ma galulue i se lepela kolone iina. Ae peitai, i luga o le ala i Caracas se tasi o le malaga masani faatauanauina Guevara e alu atu i Guatemala.
O le malaga sa i ai i le atunuu o Amerika Tutotonu i le afiafi o le osofaiga i le autau a Nicaragua, faatulagaina e le CIA. faaleagaina i pomu Guatemala City, ma teena e le peresitene o le sosialisi Jacobo Arbenz e le pulega. peresitene fou Castillo Armas fuafuaina e Amerika ma amata reprisals faasaga i lagolagoina le ola ai i le manatu apaau tauagavale a le atunuu.
I Kuatemala, o le talaaga o Ernesto na muamua fesootai Che Guevara ma le taua saʻo. O le Argentinian fesoasoani i le puipuia o le pulega e aveese e aveina auupega, auai i le tineia o le afi i le taimi o le osofaiga ea. A mafatia le Socialists a toilalo mulimuli, le suafa o le Guevara tuu i luga o le lisi o tagata oe na faatalitali mo faʻasalaga. sa mafai Ernesto e sulufaʻi atu i le Amepasa o lona atunuu moni o Atenitina, lea sa ia sa i lalo o le puipuiga faava. Mai iina e ia Setema 1954, na siitia atu i le Aai o Mekisiko.
Masani i revolutionaries Cuban
I le laumua o Mekisiko, sa taumafai Guevara e maua ai se galuega o se tusitala. Sa ia tusia se mataupu i luga o le faamasinoga o le mea e tutupu i Kuatemala, ae e le mavae. I ni nai masina maua le pueata Argentinian. Ona o ia o se leoleo i le fale fale lomia. I le taumafanafana o le 1955, Ernesto Che Guevara, o lē ua faamalamalamaina lava olaga e ala i se aso fiafia, faaipoipo. I Mexico City, ia te ia mai le atunuu taunuu faatoanofotane Hilda Gadea. fesoasoani tau le galuega e ese le tagata 'āifanua e faia tuluiga feiloai i ai. Mulimuli ane, sa nofoia Ernesto le tauvaga i le falemai aai, lea sa ia amata ona galue i le allergic matagaluega.
Ia Iuni 1955, Guevara i se fomai mai alii talavou e toalua. O le revolutionaries Cuban oe na taumafai e faatoilalo le motu moni o le taʻitaʻi Batista. I le lua tausaga i luma o le itu tetee pulega tuai osofaia le faleie tele Moncada, ina ua mavae lea na taumafai i latou ma falepuipui. I le afiafi o se faamagaloga aloaia sa tuuina atu, ma amata ona lolofi le revolutionaries i Mexico City. I le taimi o lona puapuaga i feiloai Amerika Latina Ernesto tele Cubans Socialists. O se tasi o ana uo tuai o mai e vaai ia te ia, sa valaaulia e auai i le sau malaga militeli i le motu Keripeane.
I ni nai aso mulimuli ane feiloai muamua le Argentinian ma Raul Castro. Ui i lea, sa naunau le fomai e tuuina atu lo latou maliega e auai i le osofaiga. Ia Iulai, 1955, i Mekisiko e oo mai i le Iunaite Setete uso matua o Raul. avea Fidel Castro ma Ernesto Che Guevara le protagonists o le fetauaiga loo foufou mai. na tupu o latou uluai fonotaga i se tasi o le fale saogalemu Cubans. O le aso na sosoo ai, na avea Guevara se tasi o le malaga e pei o se fomai. Toe tepa i tua i lena vaitaimi, tautino mulimuli ane Fidel Castro e sili atu malamalama comrades Cuban Che fesili faʻalemafaufau ma ideological o le fetauaiga.
taua guerilla
Saunia e folau atu i Cuba, tagata o le "Iulai 26 Faagaioiga" (o le igoa o le faalapotopotoga, na taitaia e Fidel Castro) e feagai ma faigata e tele. I le maitauina tulaga o le revolutionaries provocateur na logoina le pulega e uiga i gaoioiga masalomia o ese. I le taumafanafana o le 1956, raided leoleo Mekisiko ina ua maea ai le fouvalega, e aofia ai Fidel Castro ma Ernesto Che Guevara, sa pueina. I le amata ai ona ulufale atu lauiloa tetee pulega Batista faatagata lautele ma faaleaganuu. O se taunuuga, na faamaloloina le revolutionaries. faaaluina Guevara i le falepuipui e sili atu nai lo isi comrades (57 aso), e pei ona sa molia i sopoia faasolitulafono tuaoi.
Mulimuli ane, o le malosi expeditionary tuua Mexico ma alu atu le vaa i Cuba. na tupu ai le tuua o 25 Novema, 1956. I luma o se taua guerrilla masina-umi. Taunuu lagolagoina Castro i le motu puaoa faavaatuʻia. Detachment, e aofia ai le 82 tagata na faaali mai i totonu o le togatogo. Lona vaalele osofaia malo. I lalo o le afi fasiotia le afa o le malaga, sa ave e lua tasene tagata pagota. Mulimuli ane, na sulufaʻi atu le revolutionaries i le Maestra Sierra. lagolagoina tagata faifaatoaga itumalo le guerrillas, na tuuina atu i latou e nonofo ai ma meaai. ua avea o se isi malutaga saogalemu ana ma pasia mauga gaoa.
I le amataga o le 1957 manumalo tetee a Batista a manumalo muamua, ma fasiotia e lima fitafita malo. E leʻi umi, na oo mai i lalo nisi tagata o le squad ma malaria. Sa ou faatasi ma i latou, ma Ernesto Che Guevara. faamalosia taua Guerrilla e masani i le tulaga matautia o le oti. Aso uma lava, na alu le tagata le i ai o se isi tau faamatau lamatia. tau Che le faamai matautia, otlezhivayas i le tamai fale o le tagata faifaatoaga. e masani ona vaaia o ia nofo Comrades i se api po o se isi tusi. Tesi avea mulimuli ane Guevara le faavae o lona lava manatuaina o le taua guerrilla, lomia ina ua mavae le manumalo o le fetauaiga.
I le faaiuga o le 1957, ua pulea le fouvale le mauga o le Maestra Sierra. na infused le squad ma ofo fou mai le nuu i le lotoifale o loo faamalieina i le pulega Batista. I le taimi lava lea e tasi, na faia Fidel a Ernesto Major (Taʻitaʻiʻau). na poloaiina Che Guevara e se koluma eseese, lea ei ai le 75 tagata. fiafia lagolago lalo o le eleele i fafo. Latou tuia i le mauga tusitala Amerika, o loo maua i lipoti o le Iunaite Setete e uiga i le "Iulai 26 Faagaioiga".
e le gata taitaiina Comandante le taua, ae taitaia foi lagolago. Ernesto Che Guevara o le faatonu sili o le "Free Cuba". O lona numera muamua tusia e lima, lea na mafai ai ona maua se hectograph le fouvale.
Manumalo i Batista
I le tautotogo o le 1958 na faalauiloa a le vaega fou o le taua guerrilla. amata lagolagoina o Castro e tuua le gaoioiga mauga ma vanu. Ua faatuina Summer sootaga mautu i le Cuban Communists i aai amata ona tulai mai ai le taia. Detachment o Che Guevara i moliaga o le faatiga i Las Itumalo Villas. umi faagasolo o le 600 kilomita, ia Oketopa o lenei autau taunuu tele le mauga Escambray ma tatala mai a luma fou. Aua ua maua tulaga Batista leaga - ua teena pulega US e tuuina atu ai i le auupega.
I Las Villas, lea na mulimuli ane faatuina le mana o le fouvale, na lomia e le tulafono i luga o le toe fuataiina o agrarian - o le aveesea o le falemautotogi 'esetete. Course mo scrapping o aganuu faapeteriaka tuai i le tosina nuu i le tulaga o le revolutionaries o faifaatoaga fou. O le initiator o le toefuataiga lauiloa o Ernesto Che Guevara. Tausaga o lona olaga sa ia faaaluina le tusitusiga faʻalemafaufau, o le Socialists, ma o lenei honed lona oratory, uunaia tagata masani o Cuba i le ala saʻo, o ai ua ofoina atu i tagata o le "Iulai 26 Faagaioiga".
O le taua mulimuli ma le faaiuga o le taua o Santa Clara. E amata i Tesema 28 ma iu ai i le manumalo o le fouvale Ianuari 1, 1959. I ni nai itula ina ua mavae le toe faafoi atu o le vaegaau e Batista tuua Cuba ma faaaluina le vaega o totoe o lona ola i faapagota. Fusuaga mo Santa Clara taitaiina saʻo atu Che Guevara. 2 Ianuari ana au ulufale Havana, lea faatalitali faitau aofai o tagata manumalo revolutionaries.
olaga fou
Ina ua mavae le toʻilalo o le nusipepa a le Batista i le na talosagaina lalolagi o le Guevara Che nai lo le taitai lauiloa fouvale ma le mea lona lumanai faaupufai? Ia Fepuari 1959, le malo o le Fidel Castro tautino mai a le atunuu o Cuba. Ona amata lea ona e faaaoga Guevara i latou saini perefisi lauiloa "Che", lea na alu ifo i le talafaasolopito.
Ina ua fouvale ananafi malo fou auauna atu o se peresitene o le National Bank (1959 - 1961) ma le Minisita o Alamanuia (1961 - 1965). I le tausaga muamua ina ua mavae le manumalo o le fetauaiga, o ia o se sa i ai le ofisa o le malaga taamilo le lalolagi atoa, lea na ia asiasi Aikupito, Sudan, Initia, Pakisitana, Ceylon, Initonesia, Burma, Iapani, Morocco, Sepania ma Yugoslavia. Foi ia Iuni 1959, Taʻitaʻiʻau o le ae toe faaipoipo. avea lona toalua ma se tasi o le "Iulai 26 Faagaioiga" Aleida Mati. Fanau a Ernesto Che Guevara (Aleida, Camilo, Celia, Ernesto) na fanau mai i se faaipoipoga ma lenei fafine (sei vagana ai le afafine ulumatua o Hilda).
gaoioiga Malo
I le tautotogo o le 1961 mulimuli pauu atu ma faalauiloa taitai Amerika Castro le faagaoioiga i le Bay o puaa. I Liberty Island, ia tuta se tulaueleele fili. Seia oo i le faaiuga o le faagaoioiga taitaiina Che Guevara o le 'au i se tasi o le itumalo o Cuba. lē mafai e le fuafuaga o Amerika, ma ua faasaoina e le malo sosialisi i Havana.
I le tautoulu o asiasi Che Guevara Siamani i Sasae, Siekisolovakia ma le USSR. I le Soviet Union, sainia lona tuuina atu o se konekarate i le tuuina atu o Cuban suka. folafola mai foi Moscow i Liberty Island fesoasoani tau tupe ma tomai faapitoa. Ernesto Che Guevara, o le mea moni matagofie lea e mafai ona aofia ai se tusi eseese, auai i le solo, sa faapaiaina i le tausaga o le Fouvalega Oketopa. tu malo Cuban luga o le tulaga o le mausoleum sosoo e Nikitoy Hruschevym ma isi tagata o le Politburo. Mulimuli ane, ua asiasi soo Guevara le Soviet Union.
O se faifeau, toe iloilo mamafa Che latou uiga i le malo o le atunuu sosialisi. Sa le fiafia i le mea moni e faapea setete komunisi tele (muamua o le Soviet Union ma Saina) ua faavaeina o lo latou malosi fefaʻatauaʻiga tuutuuga ma subsidized paaga laiti, o le a Cuba.
I le 1965, i le taimi o se asiasiga i Algiers, faia Guevara se lauga lauiloa lea na ia faitioina Moscow ma Beijing mo faapologaina uiga i atunuu faaleuso. O lenei mea na tupu ua faaalia toe o ai le Guevara Che lo le lauiloa ma lea sa i ai le talaaga o lenei fetauaiga. Na te leʻi faamagalo latou mataupu faavae, e tusa lava pe sa ia te ia e alu i feteenaiga ma le paaga. O le isi mafuaaga o le le mautonu Comandante o le le naunau o le faalavelave tolauapiga e sosialisi malosi i le fetauaiga faaitulagi fou.
Malaga i Aferika
I le tautotogo o le 1965 sa i Che Guevara le Ripapelika Temokarasi o Congo. o le a lenei atunuu Aferika tutotonu i se faigata faaupufai, ma i lona vaomatua partisans, e valaau mo le faavaeina o sosialisiga i le nuu. taunuu Comandante i Congo faatasi ma le faitau selau Cuban. Na ia fesoasoani i le faatulagaina o le eleele, faasoa faatasi ma i latou i lona lava aafiaga na maua i le taimi o le taua e faasaga i Batista.
E ui lava ina tuu Che Guevara i se malaga fou lona malosi uma, o lona laasaga uma o le faatalitali mo se toilalo fou. mafatia le fouvale ni toilalo, ma sootaga Cuban faatasi ma le taitai o le comrades Aferika alu Kabila sese mai le amataga. Ina ua mavae ni masina o le faamasaatoto malo Congo, sa teena e le Socialists, na faia ai nisi maliega fetuunai ma foia feeseeseaiga. O le isi ta i le fouvale o le teena o Tanzania e tuuina atu i latou i le nofoaga autu o le tausiga. Ia Novema 1965, na tuua Che Guevara le Congo, ma ua le taunuu i le sini ua faatulaga mo le fetauaiga.
Fuafuaga mo le lumanai
O le tumau ai i Aferika malaria sosoo taua Che. I le faaopoopo atu, aggravated sela, mai lea na ia mafatia talu mai lona amata. O le afa muamua o le 1966, na faia faalilolilo le Taʻitaʻi i Siekisolovakia, lea sa faia i se tasi o le faaaog ¯aina o Siekisolovakia. Malolo mai le taua, sa faaauau pea ona galulue Latino i le fuafuaina o taamilosaga fou i le lalolagi atoa. ua maua lauiloa lana saunoaga e uiga i le manaomia e fatu ai le "tele o Vietnams", lea i lena taimi sa i ai i le totonugalemu o le feteenaiga i le va o le faiga faaupufai e lua lalolagi tele.
I le taumafanafana o le 1966, na toe foi le Taʻitaʻi i Cuba ma agai atu i le sauniuniga mo le tauiviga guerrilla i Bolivia. E pei ona liliu mai, o le mulimuli ia te ia lenei taua. Ia Mati 1967, o le sa matua fefefe Peresitene o Bolivia Barrientos e aoao o le gaoioiga i lona atunuu guerrillas, lafoaia i totonu o le vaomatua o sosialisi Cuba.
Ina ia aveesea o le "tau faamatau mumu", sa fesili le politician mo se fesoasoani mai le Washington. I le Maota White, sa filifili loa e faaaoga e faasaga i le iunite a le Che faapitoa iunite tau CIA. E leʻi umi ae i luga o nuu o itumalo i le vaipanoa o lea na amata le partisans e foliga leaflets faataapeapeina i latou mai i le ea ma se savali o le tele taui mo le fasioti tagata o le a o fetauaiga Cuban.
oti
Aofai Che Guevara i Bolivia faaaluina le 11 masina. Uma ao ia tausia se talafaamaumau, lea ua uma ona lomia i lona maliu i se tusi. Na faasolosolo malie, sa amata ona faatapulaaina ai le malo Bolivian le fouvale. lua iunite tau, ina ua mavae ona faaumatia i le toetoe lava o le faaesea atoa na totoe Taʻitaʻiʻau. Aso 8 o Oketopa, 1967, sa siomia o ia ma ni isi o soa. na fasiotia ai le lua insurgents. E toatele na manunua, e aofia ai Ernesto Che Guevara. Na maliu o se fetauaiga, na iloa e ala i le manatuaina o ni vaaitino.
Guevara faatasi ma lona comrades lalo momoli na auina atu i le nuu o La Higuera, sa i ai le nofoaga o le pagota i ai i se tamai tamai fale o se aoga i le lotoifale. faoa faamalosi i lalo o le eleele o le squad Bolivian, lea e maea i le afiafi o aoaoga faatulagaina e le faufautua militeli auina mai e le CIA. teena Che e tali fesili ofisa fetalai atu na o ai ma le fitafita ma fesili i nisi taimi e ulaula.
I le taeao o Oketopa 9, i le nuu o le laumua Bolivian mai ai poloaiga e faaoo le fetauaiga Cuban. I le aso lava lea na fanaina o ia. na aveina le tino i le aai e lata ane, lea na tuu i le faaaliga le tino Guevara e tagata ma le tusitala i le lotoifale. O le tino tipi ese le lima i le faaaogaina fingerprints e faamaonia aloaia ai le maliu o se fouvale. sa tanumia le tino i tuugamau faalilolilo.
Falelauasiga maua i le 1997 faafetai i le taumafaiga o le tusitala Amerika. I le taimi lava lea e tasi na tuuina mai le toega o Che ma nisi o ana soa i Cuba. O loo i ai sa latou le mamalu faia i le lalolagi. Mausoleum lea na ia ua tanumia Ernesto Che Guevara, o loo i Santa Clara - o se aai i lea manumalo Comandante lona manumalo tele i le 1959.
Similar articles
Trending Now