News ma SocietyEkonomi

Tamaoaiga i le tulaga aupito maualuga: o le atunuu e 19 i le tusi tuuina aupito maualuga

Fua - o lenei o se tasi o le au avetaavale sili ona taua o le tamaoaiga. O le tagata faigaluega sili atu le faamanuiaina, o le tele o tupe mama e mafai ona latou aumaia io latou galuega ma, e tusa ai, o le tamaoaiga o le atunuu i le fale. O se suesuega fou faia i le UK faaalia ai le malo o le lalolagi e sili ona aogā. Na faatusatusa e le suesue faamatalaga i luga o le fua o le 35 tamaoaiga aupito sili ona tele i le lalolagi, ona faia se faatulagaga atoatoa. Ina ia ausia taunuuga saʻo, latou ave le i capita le tamaoaiga o se atunuu faapitoa, ona vaevae lenei fuainumera e le numera averesi o le galulue itula i le tausaga, ona faatatauina i tagata. Le taunuuga o se faasologa o loo faaalia lea atunuu ua maua ai le tupe e sili i se aofaiga puupuu o le taimi ma, e tusa ai, e sili atu ona aoga. na fausia ai le faatulagaga i le tulaga o le tamaoaiga, o se tasi o tagata faigaluega i le atunuu i fesili e aumaia ai ia te ia mo le tasi le itula o galuega. I lenei faasologa o le a outou maua le 19 o le atunuu sili ona aoga ma maua ai se faatulagaga o le a faatulaga i le faasologa o le faateleina o faatinoga. O le taunuuga e mafai ona lelei faateʻia outou, talu mai nisi tulaga, na le mafai ona valoia, ae o le pulega o le atunuu i matusisifo Europa i Europa e faitau ma e aunoa ma le toe iloiloga tupulaga. O lea la, oo i le taimi e faamasani ai i le tele o pauna tagata faigaluega taitasi e faaopoopo ai se atunuu faapitoa i le tulaga lautele o le tamaoaiga i le itula o galuega.

Isaraelu

o le mauaina vave Isaraelu se talaaga fou Center, ma le tagata iinei galulue i averesi 1889 itula i le tausaga ao faatupuina toeitiiti 16 pauna i le itula o le tamaoaiga.

Iapani

I le taimi, tauaveina Iapani atu se faataitaiga e le masani ai ma le fua faatatau o le lelei le fiafia, ma o le tulaga lava ua i ai le maualuga o aitalafu a le Malo i totonu o atunuu uma pe a faatusatusa i le tamaoaiga. I lenei tulaga, na mafai ai ona faatumauina le Iapani se fua faatatau maualuga tonu o fua, lea e tutusa ma le 17 pauna i le itula.

Iunaite Malo

O le tamaoaiga British ua uma ona umia le muamua tupe leiloa e fesootai ma "Breksitom" taua o le afu pauna, faiaʻe tau o le soifuaga, ma ua faaitiitia totogi. I le faatulagaga lava lea e tasi i le tausaga ua mavae, ua foafoaina le British sili atu nai lo le tasi pauna o tupe mama i le tulaga sili atu nai lo lenei tausaga. Sili patino, o le 2016 faatinoga sa 18,64 pauna i le itula, ao i ai i 2017 e pauu i 17,37 pauna i le itula.

fou Zealand

Se motu nuu i le tulimanu mamao o le lalolagi e faalagolago tele lava i luga o le tuuina atu o le susu ma le oloa o le susu, e faapea foi i mamoe. Le tamaoaiga i le capita i le atunuu e sili atu nai lo le 31 afe pauna, ma le fua o le tamaoaiga i le itula - 18 pauna.

Farani

I Farani, o se puupuu galulue vaiaso nai lo le UK ae, e pei ona liliu mai, pulea le Farani ina ia maua atili le tamaoaiga i le itula nai lo le British. O se taunuuga, e faatupulaia le Farani i se itula e 19 ma le afa pauna o le tamaoaiga o le atunuu.

Kanata

tuaoi i Matu US i ai le tamaoaiga i le capita e sili atu i le 33 afe pauna ma galulue ai tusa o le 1703 itula i le tausaga. O nei fuainumera uiga o le alu i le Iunaite Setete o loo siomia ai Canada i mataupu o le tamaoaiga faatinoga. Ae i le taimi lava lea e tasi o le taunuuga o Canadians pea faagaeetia - 19,72 pauna i le itula, o 21 pence sili atu nai lo le Farani.

Finelani

I Finelani, e toeitiiti lava pogisa pea ona o le mea moni e faapea o loo tu latalata i le North Pole, ae o le a tagata o Finelani pulea e faagaoioia lelei, fua le 631 pauna le tamaoaiga i vaiaso taitasi. O lona uiga, i aso uma le tamaoaiga faaopoopoga a tagata o Finelani le e 19, e toetoe lava 20 pauna. A tagata o Finelani i lenei faailoga faasaoina Canadians na o le 13 pence.

Austria

Le tamaoaiga i le capita atunuu Europa Tutotonu e sili atu i le 33 afe pauna, ae i le tagata faigaluega lea lava taimi e faaaluina i le galuega i le averesi 1601 itula i le tausaga, ma i latou e sili atu le faamanuiaina nai lo le tele o tagata faigaluega i isi atunuu o Europa, e pei o le tasi i itula o le galuega na latou faatumuina le tamaoaiga o lo latou atunuu e 21 pauna.

Siamani

ua lauiloa Siamani mo lo latou lelei atoatoa, ma e aafia ai le faatinoga lenei o le tamaoaiga, e pei o Siamani o le lona lua Vaega o atunuu sili ona aoga o le fitu i le faasino upu 23 pauna i le itula.

Suetena

E pei o isi atunuu Scandinavian, Suetena o le mea moni ua iloa e tagata iinei e fiafia, e maualalo tulaga solitulafono, ma le aotelega o se nofoaga aulelei lalelei e ola ai. Ma o lenei, o le mea moni, sao i le fua maualuga i le atunuu, e pei o tagata iinei i se itula aumaia ai le tamaoaiga o le atunuu e ala i se pauna 23 averesi. Suetena i luma o Siamani i lenei faailoga na 37 pence.

Netherlands

ua iloa tagata o le Netherlands mo a latou malolo ai, ae o loo fesiligia tuuina lenei talaaga rating. Ina ua maea uma, o le Holani - o le nuu lona fitu sili ona aoga i Europa. Latou taunuu ai i le faatulagaga lenei o le 24 pauna i le itula.

Aialani

Aialani - o se atunuu lea toso mai le gauai atu o le British ina ua mavae le "Breksita" o se nofoaga e agai i ana gaoioiga tau tupe. Le tamaoaiga i le capita i le atunuu e sili atu i le 47 afe pauna. O le taunuuga o le itula uma o se tagata faigaluega o Aialani aumaia i le tamaoaiga o le tusa ma le 25 pauna. Tautala sili tonu, 25 pauna 44 pence, lea e na o le tolu pence itiiti ifo i Ausetalia.

Ausetalia

o Niu Sila tuaoi Big tagata faigaluega sili atu le faamanuiaina a foi iinei maua ai tusa o le 817 pauna i le vaiaso tamaoaiga. O lona uiga e faapea o le Ausetalia i tua o le Iunaite Setete o Amerika i luga o se itiiti. Sili patino, o le fua o le tele o tagata Amerika i le 27 pence.

Iunaite Setete

Tamaoaiga US i le capita o le silia ma le 45 afe pauna, ma i le tagata faigaluega lea lava taimi faaaluina se averesi o le 1783 itula i le fale faigaluega. O se taunuuga, fua US e na lona lua i le isi atunuu e lima ma o le sili ona aoga atunuu fenanui ma se faasino upu o le tamaoaiga o le 25 pauna i le tagata i le itula.

Iceland

O lenei motu nuu o le aiga i se aofaiga e uiga i le 300,000 tagata, ua taulai atu le tamaoaiga o Iceland i le fagota alamanuia ma le tuuina atu o alumini. O se taunuuga, o le tasi le itula e aumaia ai tagata faigaluega taitoatasi le tamaoaiga tulaga 27 pauna.

Tenimaka

outperforms Denmark lona tuaoi mamana Suetena i le mataupu o le fua, ae na te alu i ai e sili ona aoga o le atunuu Scandinavian, e oo lava i le amanaia le mea moni e faapea o tagata faigaluega i itula uma o tumu le tamaoaiga o le atunuu e 28 pauna. Lē gata i lea, e le lava e oo lava i maua latalata lenei faailoga i le pito i luga e tolu. Sa maoae lava le avanoa i le va o le tulaga tolu ma le fa.

Suitiselani

Ua iloa Suetena mo latou le lelei ma le sao o le taunuu mai o le nofoaafi i le lotoifale, ma e leai se mea e faateia ai e tagata faigaluega Suetena i le sili ona aoga i le lalolagi. Suetena 1590 itula o galuega i le averesi i le tausaga. Ma mo nei itula taitasi, latou faatumuina le tamaoaiga e 37 pauna.

Norway

fua Scandinavian o le pale i luga o le ulu o Nouei, e pei ona faalua tagata faigaluega i le lotoifale e fua i le tulaga tau tupe, nai lo le tagata faigaluega i Isaraelu, Iapani ma le UK. O le mea moni e le tasi le itula i le averesi, Norwegians aumaia e 39 pauna o le tamaoaiga.

Luxembourg

Atonu e te ofo, ae o le sili ona aoga ma atunuu i le liliu mai le lalolagi e avea o se atunuu laitiiti i le ogatotonu o Europa, sili ona lauiloa mo le avea ma le nuu na fanau ai o le Komisi o EU Peresitene Juncker Jean-Claude. E leai se isi atunuu i le e le o lava latalata lalolagi e latalata i lena faaalia Luxembourg. Tagata faigaluega i totonu o Luxembourg faaalia na o se taunuuga le mafaatusalia - silia ma le 50 pauna i le itula o le tamaoaiga. O a taunuuga e le o auai i so o se isi lava atunuu i le lalolagi.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.