Faavaeina, Tala
Taua faalemalo i Saina: mafua ai, taunuuga
avea taua faalemalo Saina le va o le komunisi Party ma le Kuomintang se tasi o le feteenaiga militeli umi ma ki o le senituri XX. CCP manumalo taitaiina atu ai i le mea moni ua amata ona fausia i le atunuu tele o Asia sosialisiga.
Talaaga ma le faasologa
lūlūina ai le taua faalemalo toto i Saina le atunuu mo se kuata senituri. O le feteenaiga i le va o le Kuomintang ma le komunisi Party tauaveina le uiga ideological. O se tasi vaega o tagata Saina lagolagoina le faatuina o se malo faitele o le atunuu faatemokarasi, ao le isi fia sosialisiga. ai le communists se faataitaiga pupula e mulimuli ai i luga o le Soviet Union. manumalo o le fetauaiga i Rusia ua musuia tele lagolagoina o tuua-apaau manatu faaupufai.
e mafai ona vaevaeina taua faalemalo i Saina i ni vaega se lua. O le mea muamua na oo mai i le 1926-1937 biennium. Ona oo mai lea o se malologa e faatatau i le mea moni e faapea auai i le Communists ma Kuomintang 'au i le taua e faasaga i le osoga Iapani. E leʻi umi ae ua avea le osofaiga autau a le atunuu o le la oso i Saina se vaega taua o le Taua Lona Lua. Ina ua uma ona faatoilaloina le militarists Iapani, feteenaiga i le va o tagata toe faaauau i Saina. O le vaega lona lua o le faamasaaina o le toto na tupu i 1946-1950 ,.
malaga i matu
I luma o le amataga o le taua faaupufai i Saina, na vaeluaina ai le atunuu i ni vaega eseese. Sa fesootai ma le pau o le Malo Faitupu, na tupu i le amataga o le senituri XX. Ina ua mavae lena, o se tasi o tulaga ma e le atiina ae. I le faaopoopo atu i le KMT ma le Communists o loo i ai se malosiaga lona tolu - Beiyang Army. na faavae lenei pulega Sili muamua o le autau malo le Qing.
I le 1926, faalauiloa le taitai KMT Chan Kayshi se taua e faasaga i le warlords. Na ia faatulagaina le malaga i Matu. I totonu o lenei tauiviga militeli, e tusa ma tala faatatau o tupe eseese sa auai e tusa ma le 250 afe o fitafita. lagolagoina Kai-shek ma le communists. O nei malosiaga autu e lua e fai ai se soʻofaʻatasiga o le National Lotoifale Army (NRA). na lagolagoina i Matu malaga e le USSR. Na oo mai le NRA e tagata tomai faapitoa militeli Rusia, ma le malo Soviet tuuina vaalele militeli ma auupega. I le 1928, sa faatoilaloina le warlords ma sa tuufaatasia le atunuu i lalo o le tulafono o le KMT.
avanoa
O leʻi faaiuina le va o le malaga i Matu le Kuomintang ma le Communists, vaeluaina, ona o lea na amata le mulimuli i le taua faalemalo i Saina. 21 Mati, 1937 na National Lotoifale Army Shanghai. O i lenei taimi sa amata ona foliga mai le eseesega i le va o le paaga.
sa le talitonuina Chan Kayshi le Communists ma alu atu i se feagaiga ma i latou e na ona sa le manao e maua i le tele o le fili o le vaega lauiloa. O lenei ua toetoe lava lotogatasi i le atunuu ma e foliga mai e talitonu e mafai ona ia faia e aunoa ma le lagolago o le Tauagavale. I le faaopoopo atu, o le ulu o le fefe Kuomintang o le CCP (Saina komunisi Party) e faoa faamalosi ai le mana i le atunuu. O lea na ia filifili ai e O uluai taia.
Saina Civil Taua 1927-1937 gg. Na amata ina ua mavae le malo Kuomintang umia le Communists le ave faʻapagotaina ma faaumatia o latou sela i le pito i tele aai o le atunuu. amata ona tetee Leftists. Ia Aperila 1927, sa ia solia se fouvale autu o communists i le saoloto talu ai nei mai le warlords Shanghai. O le taimi nei i totonu o Saina i mea na tutupu o lo o taua i le fasiotiga ma le laulau-o fetauaiga manū. O se taunuuga o le osofaiga, e toatele taitai o le CCP na fasiotia pe na faafalepuipuiina. O le vaega alu lalo o le eleele.
savaliga umi
I le vaega muamua o le Taua Saina Civil 1927-1937 gg. sui faataapeapeina fetauaʻiga itu uma e lua. I le 1931, faatuina le communists latou lava tulaga faatusa i le teritori i lalo o latou puleaina. Sa taʻua o le Republic Soviet Saina. e le i mauaina lenei muamua o Saina aloaia faava e le nuu faava o malo. Communists o le laumua o Ruijin. Latou faatuina i latou lava e matele i le itulagi i saute o le atunuu. Mo ni nai tausaga, na amatalia Chan Kayshi faagaeetia punitive fa faasaga i le Soviet Republic. na teena uma.
I le 1934, o le taumafaiga lona lima fuafuaina. iloa e le communists e le lava lo latou malosi i ai e mafaufau i se tasi e sili atu lavea ai le Kuomintang. Ona ave lea e le vaega o le faaiuga e lei mafaufauina e auina atu a latou autau uma i le itu i matu o le atunuu. O lenei sa faia i lalo o le pretext o tau le Iapani i le taimi pulea Manchuria ma taufaamataʻu i Saina. I le faaopoopo atu, i le itu i matu o le na faamoemoe PDA e maua ai le fesoasoani mai se latalata ideologically i le Soviet Union.
alu le Mati Long i le autau i le tele o 80 afe tagata. O se tasi o ona taitai o Mao Tszedun. O le manuia o le faagaoioiga lavelave faia ia te ia se contender mo le mana i le Party atoa. Sa mulimuli ane i le tauiviga o masini e aveesea o lou tetee ma avea o se taitaifono o le Komiti Tutotonu. Ae i le 1934 o ia o le taʻitaʻi e toatasi.
Ogaoga faafitauli mo le autau a le CCP o le tele River Yangtze. I lona faletupe, na foafoaina le autau KMT ni papupuni. Communists faafa taumafai unsuccessfully e laasia i le matafaga faafeagai. I le taimi mulimuli, o le lumanai o Saina sa mafai Marshal Liu Bocheng e faatulaga le suiga o le 'autau atoa e ala i le auala laupapa na.
E lei umi ae amata ona tauupu 'au. Lua kapeteni (Zedong, ma Jong-gata) finau mo le taitaiga. maumauaʻi Mao i le manaomia o le faaauau pea ona agai i matu. manao lona masalomia e nofo i Sichuan. O se taunuuga, ao lei vaevaeina se autau tuufaatasi i ni koluma se lua. ua maea Mati Long na o le vaega lena o atu i Mao Zedong. lautele lava Zhang Gata defected i le Kuomintang. Ina ua mavae le manumalo o le Communists, na ia malaga atu i Kanata. pulea e faatoilalo ai 'au a le Mao le ala i le 10 afe kilomita ma le 12 itumalo. Sopo faaiuina aso 20 o Oketopa, 1935, ina ua le autau komunisi mauaa i Vayaobao. E na o le 8000 tagata tuua.
Xiʻan mea na tupu
ua uma ona alu ai le 10 tausaga o le tauiviga o le Communists ma le Kuomintang, ma i le taimi nei atoa o Saina ua i lalo o taufaamatau o fesoasoaniga Iapani. E oo atu i lena taimi sa i ai ua uma ona nisi skirmishes i Manchuria, ae leʻi natia Tokyo latou faamoemoega - latou mananao e atoatoa manumalo i le vaivai ma le vaivai e le taua i le lotoifale, o se tuaoi.
I lenei tulaga o le vaega e lua o tagata Saina sa e maua se gagana masani ina ia faasaoina ai lona atunuu. Ina ua mavae le Mati Long, sa fuafuaina e Chan Kayshi e faamaea ai le toilalo o le Communists, na sao mai ai i le itu i matu. Ae peitai, Tesema 12, 1936 na pueina Peresitene o le KMT i lona lava Sili. manaomia Yang Hucheng ma Zhang Syuedyan mai le peresitene o ai e tuufaatasi ma le Communists mo se tauiviga soofaatasi e faasaga i le tagata faasaunoa Iapani. mananaʻo Peresitene. na lauiloa na puʻeina ai e pei o le mea na tupu Xiʻan. E leʻi umi, o ia o se luma lotogatasi, lea e mafai ona tuufaatasia le tagata Saina o faatauanauga faaupufai uma e uiga i le manao e puipuia ai le tulaga tutoatasi o le atunuu.
faamataʻu Iapani
Mo le tele o tausaga na tuuina atu auala o le taua tau le va o Saina i se vaitaimi o faalavelave Iapani. Ina ua mavae le tumau Xiʻan mea na tupu mai le 1937 i le 1945 i le va o le Communists ma le Kuomintang se maliega i le tauiviga lagolago e faasaga i le faasaunoa. Tokyo militarists le faamoemoe o le a faigofie ona latou pulea e faatoilalo Saina, tafetotoi tetee i totonu. Ae peitai, ua faaalia ai le taimi o le sese Iapani. Ina ua uma ona latou ulu atu i se feagaiga ma Nazi Siamani, ma i Europa, sa amata ona le faalauteleina le Nasi, lagolagoina le Saina le malosiaga lagolago, muamua i le Iunaite Setete ma le Soviet Union. sa Amerika e faasaga i le Iapani ina ua latou osofaia Pearl Habour.
O le taua i le lotoifale i totonu o Saina, i le puupuu, o le tuua o Saina i se mea. Meafaigaluega, sa matua maualalo le taua gafatia ma le lelei o le autau puipuia. O le averesi, o le nai lo le tele o tagata leiloa 8 taimi Saina le Iapani, e ui lava i le mea moni e faapea i le itu muamua na toalaiti. atonu o le a Iapani ua mafai e fai o latou faalavelave, pe afai e mo le paaga. Faatasi ai ma le toilalo o Siamani i le 1945 mulimuli ane faasaolotoina le lima o le Soviet Union. O Amerika, o le sa galue muamua e faasaga i le Iapani tele lava i le sami po o le ea, i le taumafanafana lava e tasi maligi lua pomu atomika i Hiroshima ma Nagasaki. Emepaea faataatia i lalo lona lima.
O le vaega lona lua o le taua faalemalo
Ina ua uma ona toe faafoi atu ai Iapani, sa toe vaevaeina le teritori Saina le va o le Communists ma lagolagoina o Kai-shek. na pulea e taitasi le faiga o le latou itumalo o loo i ai ni autau faamaoni ia te ia. filifili le CPC e faia lona foothold i matu o le atunuu. O iinei o loo taoto ai le tuaoi i le Soviet Union faauo. Ia Aokuso 1945, o le Communists ave o se aai taua o le avea Zhangjiakou, Qinhuangdao ma Shanhaiguan. Lalo o le faafoega o Mao Zedong sa Manchuria ma Totonu Mongolia.
na faataapeapeina KMT autau i le atunuu. O le vaega autu sa i le itu i sisifo e latalata i Burma. O le taua i le lotoifale i le 1946-1950, Saina. E faamalosia ai le tele o malo mai fafo e toe iloilo o latou uiga faaalia i le mea o loo tupu i totonu o le itulagi. US vave ave tulaga progomindanskie. Amerika faailoa shek taavale sami ma le ea mo vave faaliliuina atu o le malosiaga i totonu o le itu i sasae.
taumafaiga filemu
Mea na tutupu mulimuli o le toe faafoi atu o Iapani, na taitai atu le taua faalemalo lua i Saina ae amata. I lenei tulaga, ae le taʻua ai le taumafai o le vaega e faaiu o se maliega filemu uluai. Oketopa 10, 1945 i Chongqing, Chan Kayshi ma Mao Tszedun sainia le konekarate tutusa. ua tautino e tagata tetee e aveese lona malosiaga ma o feeseeseaiga i totonu o le atunuu. Ae peitai, na faaauau pea fetauaʻiga i le lotoifale. Ma Oketopa 13 faatonuina Chan Kayshi a faatiga fua-tele. I le amataga o le 1946, o le taumafai Amerika e talatala faatasi ma lona tetee lima. I Saina lele Aoao Dzhordzh Marshall. I ai, na sainia le pepa aloaia, lea na taʻua o le ceasefire Ianuari.
E ui i lea, i le taumafanafana o le taua faalemalo i le 1946-1950, Saina. Na toe faaauau. Communists Army KMT faatauvaa o metotia ma meafaigaluega. Sa ia mafatia i se toilalo ogaoga i le totonu Saina. Ia Mati o le 1947 ua toe faafoi le communists Yanʻan. I Manchuria sa vaevaeina i 'au CCP i ni vaega se tolu. I lenei tulaga, ua latou maua le tele o le ma suia, ina ia faamanuiaina nisi taimi. Na silafia e le Communists o le Taua Saina Civil 1946-1949 gg. o le a leiloa pe afai e te lē ave i luga suiga māeʻa. E amata le faamalosia foafoaga o se autau masani. Ina ia faatalitonuina ai le tagata faifaatoaga e flop i lona itu, na amatalia Mao Tszedun a le toe fuataiina o le laueleele. O le amata ai ona maua le nuu vaega, ma le mautinoa o tagata faigaluega ola ae i le autau, oe na o mai mai le nuu.
O le mafuaaga o le Taua o le Lotoifale i Saina 1946-1949 tausaga. E faaiuina e le o ese o le taufaamatau o le fesoasoaniga mai fafo i le atunuu toe faateleina faʻatasi le feteenaiga i le va o faiga faaupufai e lua irreconcilable. Tau le mafai ona faatasi le KMT ma le Communists i se tasi setete. Saina e tatau ona manumalo i nisi o ituaiga o mana o lea o le a na o le lumanai o le atunuu.
O le mafuaaga o foa
Communists fiafia lagolago tele o le Soviet Union. Sa le faalavelave Soviet Union saʻo i le taua, ae o le latalata o le pulega faapolokiki, o le mea moni, ei ai i le lima o Mao Zedong. malilie Moscow e tuuina atu le comrades Saina loʻu Iapani pueina meafaigaluega i fesuiaiga o tupe mo le tuuina atu o meaai i le Sasae Mamao. I le gata i lea, talu mai le amataga o le vaega lona lua o le taua i lalo o le faafoega a le CCP sa aai alamanuia tele. Faatasi ai ma ia se vave e mafai ona atinae eseese o le faatupuina o se autau fou moni, sili atu ona lelei saunia ma aoaoina nai lo se ulugalii o le tausaga muamua.
I le tautotogo o le 1948 na amata ai se communists faatiga maʻoti i Manchuria. Faagaoioia taitaia e Lin Biao - a taitai talenia militeli ma Marshal lumanai o Saina. O le faatumutumuga o le osofaiga na tauiviga liaoshen, lea na faatoilaloina e ala i se autau tele o le Kuomintang (o le uiga i le afa miliona tagata). faatagaina Manuia le Communists e toe faatulaga o latou malosiaga. lima autau tetele, taitasi o lea ua faagaoioia i se itulagi faapitoa o le na foafoaina atunuu. O nei uamea fausia tausia le taua i faamaopoopoina ma synchronized. filifili le CPC e faaaoga le aafiaga Soviet o le Taua lotonuu Tele, pe o itu tele na faavaeina i le Army Red. I le taimi lava e tasi o le Taua Saina Civil 1946-1949 gg. O le siitia atu i lona tulaga mulimuli. O le taimi lava ua faamaloloina o ia Manchuria, sa galulue faatasi le Lin Biao i le vaega, e faavae i North Saina. I le faaiuga o le 1948, o le Communists ave le pulea o le tamaoaiga ipu koale taua Tangshan.
CCP manumalo
Ia Ianuari 1949, i lalo o le poloaiga a le autau matele le Tianjin Biao. PDAs manuia ifo gomindanskogo taitai o le pito i luma i matu ia toe faafoi atu e aunoa ma se tau Beiping (o le igoa lea o Beijing). Faaitiitia mafua faatuina shek a mālōloga i le fili. E umi seia oo ia Aperila. O le umi-tulaga Fouvalega Xinhai ma le taua i le va o tagata i Saina ua faamaligiina tele toto. I le Kuomintang sa ou lagona le leai o se punaoa o le tagata. Le tele o galu o le tuufaatasiga ua tau mai i le mea moni e faapea e tagata faigaluega fou e ave sa na leai se mea.
O Aperila, o le auina Communists latou lomiga o se sui tauva mo se taimi umi o le feagaiga o le filemu. E tusa luʻi ina ua maea le faatalitali i le aso lona 20 o le PDA mo se tali i se tauofoga ua amata se isi osofaiga. sopoia o le 'au o le Vaitafe Yangtze. Me 11 ave Lin Byao Wuhan, ma ia Me 25 - Shanghai. tuua Chan Kayshi le motu autu ma siitia atu i Taiwan. alu Kuomintang malo mai Nanjing e Chongqing. O le taua e faia i le taimi nei na o le itu i saute o le atunuu.
Foafoaga o Saina ma le faaiuga o le taua
Oketopa 1, 1949 o le folafola Communists le faavaeina o le a Republic tagata fou o Saina (PRC). Sa faia le sauniga i Beijing, lea na toe o le laumua o le atunuu. E ui i lea, na faaauau pea le taua.
na aveina 8 o Guangzhou. O le taua i le lotoifale i totonu o Saina, o le mafuaaga o lea sa e tutusa ma le mana o le Communists ma le Kuomintang, ua afio mai le taimi nei i lona faaiuga talafeagai. Le malo talu ai nei e siitia atu i Chongqing e US vaalele iu ina aveese e le motu o Taiwan. E ala i le tautotogo o le 1950 subjugated atoatoa le Communists le itu i saute o le atunuu. Kuomintang fitafita oe sa le mananao e toe faafoi atu, ma sosola i le tuaoi Farani Indochina. I le tautoulu o le autau a Saina ave pulea o Tibet.
O le taunuuga o le taua faalemalo i Saina taoto i le mea moni e faapea sa faatuina e le pulega komunisi i lenei atunuu tele ma populous. ua faasaoina KMT gata i Taiwan. I le taimi lava lea e tasi i aso nei, pulega Saina mafaufau i le vaega motu o lona teritori. Ae moni lava i ai talu mai le 1945 o loo i ai le Malo o Saina. O le faafitauli o le talia aloaia faava o malo o le Malo e faaauau pea i lenei aso.
Similar articles
Trending Now