Faavaeina, Saienisi
Tino selesitila ma le faiga o le la
O le fale o loo tatou ola - e le o lo tatou faiga la. E le o iloa pe o tatou i ai na o ia i le lalolagi. faataapeapeina tino Tama i le atulaulau, ma e mafai ona i ai le olaga i lona isi faaaliga e le gata i le Lalolagi. vevela le la e maua ai le ola i luga o lo tatou paneta, e pei o le Sun - tatou fetu na.
tino i le Tama o lo tatou faiga
O le la - o le nofoaga autu o lo tatou lalolagi. O le gaoioiga o le tino faalelagi o loo tauaveina i le la i tulaga faataamilosaga eseese. I paneta tali vevela e le tupu. Le la, le faafetai i le tali heats le paneta e revolve faataamilo ai. paneta uma e tele ma a foliga spherical, lea ua latou maua o se taunuuga o talutalu.
Le taimi muamua, faapea o tagata e suʻesuʻeina fetu ua na o paneta e fitu i le faiga o le la. O lenei - o le Sun, Moon, mercury, faia uigaese, Mars, Seu ma Saturn.
O se taimi umi ua mavae, i luma o le tatalaina o le faiga o le la, o tagata talitonu o le Lalolagi - le totonugalemu o mea uma ma le uma tino selesitila le iʻu, e aofia ai le la, agai faataamilo ai. O se faiga sa taʻua o geocentric.
I le senituri XVI, fuafuaina Nikolaem Kopernikom se faiga fou o le fausiaina o le lalolagi, ua taʻua o heliocentric. taua Copernicus ua tu le Maota Autu mo le Filemu Sun, ae le o le Lalolagi. Suia le aso ma le po ua tatau ona totogi i le feauauaʻii o le paneta o loo siomia ai lona lava au.
Isi faiga la
Le mauaga o le vaai mamao mo le taimi muamua faatagaina tagata ina ia iloa ai o ni taga e tosina pusaloa i le lagi, lea e latalata atu i le Lalolagi, ona tuua ai. Ina ua mavae le toetoe 20 senituri, saienitisi ua fuafuaina e faapea o le tino selesitila iʻu mafai ona faʻasolo e le gata i lona taamilosaga i le lalolagi po o le la. O lenei faaiuga mulimuli, ina ua latou tatalaina ai le i ai o le masina a Seu.
E i ai so o se isi faiga o le paneta o loo siomia ai isi fetu? E moni lava e leʻi iloa, ae e leai se masalosalo o latou ola.
I le 1781 o le mulimuli i le mauaina o se tele ma le mamao o le lalolagi mai le Lalolagi Uranus, o lona uiga o le fitu o le lalolagi, ma ua uma ona toe iloiloina o le faiga o faatulagaga iʻu.
Mo se taimi umi sa talitonu e faapea o le decomposition po o le faatuina o se paneta i le va o na foafoaina Mars ma Seu asteroids uma. I aso nei, e saienitisi o loo sili atu nai lo 15,000 asteroids.
I le tatalaina tausaga talu ai nei i le tino faalelagi, ua mafua i so o se faapitoa vasega o comets po o le paneta, e faigata. O nei mea ua lava elongated taamilosaga, peitai e leai se faamaoniga o gaoioiga ma siusiu o se pusaloa.
E lua ituaiga o paneta
O le paneta o lo tatou faiga ua faavasegaina i tagata maualuluga ma terasitila. Le pei o le paneta o le vaega Lalolagi - sili atu nai lo le density averesi, ma mea malo. ei ai le mekuli, faatusatusa i isi paneta, density sili atu ona o se autu o le uamea, o le 60% o le mamafa o le lalolagi atoa. Faapei foi o le Lalolagi le mamafa ma density o faia uigaese.
ese le lalolagi mai isi paneta fausaga nai faigata o le ofu tele, le loloto o lea e 2900 km. I lalo o le vaega faaogatotonu len¯ao, masalo uamea. Mars toʻaitiiti density, ma sa i ai se autu vaega tele e le sili atu i le 20%.
tino Tama e auai i le vaega o paneta tetele, ua maualalo density ma tuufaatasiga vailaau lavelave ea. O nei paneta aofia ai penisini ma e latalata latou tuufaatasiga vailaau e susulu o le la (hydrogen ma feulaina i le kesi).
Saienitisi ua malilie e mafaufau i le paneta tino selesitila orbiting fetu, o le la, ua i ai se malosi o tosoina, o foliga spherical ma nofoia se taamilosaga eseese.
Similar articles
Trending Now