Faavaeina, Tala
Toefuataʻiga Take Kemal Ataturk Mustafa: talaaga, talafaasolopito o le olaga ma gaoioiga faaupufai
Taʻu iloa e Atatürk Mustafa Kemal toatele. ua viia pea lona ausia faaupufai compatriots. O Ia o le faavaeina o le Republic Take ma le peresitene muamua. Se tasi mitamita galuega faiga faavae, o se tasi e maua e leaga. Ma a tatou taumafai e faia lea mai le ala o le ola o Mustafa Kemal Ataturk, ma aoao e uiga i lona ausia.
O le amataga o le malaga o le olaga
I le 1881, o le aai o le Ottoman Malo, Thessaloniki (Eleni i aso nei), o le taitai o le lumanai o le na fanau mai Take. E manaia o le tonu le aso fanau o le faiga faavae o loo i ai pea le mailoa. o lenei ona o le mea moni na maliu lua uso Mustafa i le fanau mai, ma le le talitonu matua i le lumanai o lona atalii lona tolu, te le manatua lona aso fanau.
umi e sili atu le talafaasolopito o le Ataturk atu i le tasi senituri. le fuainumera tele o le tama o le ituaiga foliga Kodzhadzhik. le mafai ona mitamita le tama o le manuia i le taua. E ui lava i le mea moni e faapea sa mafai ona ia Curry tausaafia ai i le tulaga o le tagata ofisa sinia, ia iu lona soifua i le maketi faipisinisi. o le tina o Mustafa Kemal Ataturk se faifaatoaga masani ma faia. E ui lava, e tusa ma talafaasolopito, Zübeyde Hanım ma sa lauiloa i lona aiga i lo latou stratum lautele ona o aoaoga faalelotu.
Aoaoina Atu o le taʻitaʻi itiiti
E foliga mai o lea, Mustafa Kemal Ataturk, o lona talaaga ua lauiloa i le tele o lona compatriots, alu i se taitaiga aoga faalelotu. Mo lona tina sa taua tele, o lea, e ui lava i le obstinacy o le amio, o le onosaia taitai lumanai tulafono saʻolele ma faatulaga tapulaa o le mea ua faatagaina.
E le o iloa le mea semanu e le taunuuga o le tamaitiiti mulimuli ane pe afai e le faaliliu i le tulaga tau le tamaoaiga. Ona oo mai lea i tua le tama mai le galuega i Europa. Lona manao newfangled faagaeetia o tagata talavou e suesue tau tupe, ma sa ia filifili o le a sili ona talafeagai lenei auala i le faavaeina o le atalii.
O le mea moni, na avea le faaliliuga mo Mustafa a olioli tele. Ae ina ua mavae ao amata ona fuaina Ataturk i le faataluã olaga i aso uma i le aoga o economists. Sa amata ona ia faaaluina le tele o le taimi faatasi ma lona tama. O le mea moni, mataupu militeli, ma o mea na ia faia na toso tama. I lona taimi avanoa, sa amata ona ia suesue i le fuafuaga ma auala.
Ae i le 1888, o le maliu lona tama i le lumanai o le taitai Take. Ona filifili Ataturk Mustafa Kemal e suesue i se aoga militeli. O lenei vaegaau olaga manaomia mo se alii. E alu le ala uma i le aoaoga ofisa sinia i le musumusuga ma manatu e uiga i le lumanai. I le 1899, aoaoga mavae le lona lua, na ia ulufale atu i le Aoga Militeli Istanbul.
O iinei na ia mauaina le igoa lona lua "Kemal" e se faiaoga i le lotoifale o le matematika. Faatasi ai ma le Take o lona uiga "lelei atoatoa" ma le "atoatoa", lea, e tusa ai ma faiaoga, e faamatalaina ai le taitai o talavou. Na faauu o ia mai le kolisi o se letenati ma alu i luga o e suesue i le Academy Militeli. I le faaiuga o ai o le aufaigaluega-kapeteni.
Le Uluai Taua Lalolagi i lalo o le uunaiga a Ataturk
Talaaga o Mustafa Kemal ua fasiotia pea Atatürk i lona pupula ma le faamanuiaina. Pule muamua fetaiai manumalo ma le toilalo moni i le Uluai Taua Lalolagi. Na faamaonia le paaga e le oi le aoga ma o lona aoaoga le Dardanelles le faigofie e tuuina atu i le fili. O se masina mulimuli ane toe teenaina foi Atatürk Mustafa Kemal le autau a le Entente i Penisula Gellipoli. ua faatagaina nei ausia Turk ina ia latalata atu i le sini faapelepele latalata: na siitia e kolonele.
Ia Aokuso 1915, sa ola aʻe Kemal i lona igoa - i lalo o lana poloaiga, le manumalo Take le taua o Anafartalar, Kirechtepe Anafartalar ma toe. O le tausaga nei, sa toe siitia Mustafa i le meli, ma sa avea o ia letenati-aoao. Ina ua mavae le tele o manumalo toe foi Atatürk i Istanbul ma ina ua mavae se taimi o atu i Siamani, i le laina pito i luma.
E ui lava i gasegase ogaoga, taumafai e toe foi atu i le tulaga o le 'au i se taimi vave e mafai ai Mustafa. Ina ua avea ma taitai, sa ia te ia se taotoga puipui matagofie. I le faaiuga o le 1918, sa faataape le autau, ma ua toe foi le peresitene o le lumanai i Istanbul ma amata ona galue i le Matagaluega o le Puipuiga.
tele o suiga ua faatinoina amata atu nei, e faafetai ai i lea ua avea moni le faaolataga o le motherland. feiloai Ankara Atatürk ma ni faamamaluga i le uma. lei i ai le Republic Take, ae o le laasaga muamua lea ua uma ona faia - sa filifilia i le tulaga o le ao o le malo Ataturk Mustafa Kemal.
taua Take-Armenian faatasi ma le fesoasoani o le RSFSR
na tupu i le tolu vaega Take taua ma Armenians. I lena taimi, Ataturk o le taitai moni o lona atunuu. Sa fesoasoani o ia e le Bolsheviks uma tau tupe ma le militeli. Ma RSFSR lagolagoina le Take lua tausaga uma (1920 ma 1922). I le amataga o le taua tusia Kemal e Lenin, ma fesili ia te ia mo se fesoasoani militeli, ma i le faamatuu atu o le taunuu Take 6000 fana, pulufana, atigi figota, ma e oo lava bullion auro.
Ia Mati 1921, sa ia sainia se maliega i le "faigauo ma le usoga" i Moscow. Ona sa ofo atu le fesoasoani tau tupe gratuitous ma auupega faaooina atu. O le taunuuga o le taua o le sainia o se feagaiga o le filemu, lea o le tuaoi o le na faailoa mai atunuu tau.
taua Eleni-Take ma le tele o manumalo
O le aso tonu o le amataga o le taua o le iloa. E ui i lea, o le filifili Take e mafaufau Me 15, 1919 i le amataga o le finauga ma le tagata Eleni. Lea o le tagata Eleni tuta i Izmir, ma le Take le musuia i le uluai tui i le fili. I le vaitaimi atoa o le taua sa i ai le tele o taua ki lea e masani ona iu i le manumalo mo le Take.
Lava ina ua mavae se tasi oi latou, o le Taua o Sakarya, o le taitai Take maua Mustafa Kemal e le Grand National Aoao Faitulafono o Turkey o le ulutala "Gazi" ma se igoa fou honorary o Marshal.
Ia Aokuso 1922, na tonu Ataturk e faia se faatiga mulimuli lea sa e filifili le taunuuga o le taua. O le mea moni le mea na tupu - i le tulaga o auala. na fasiotia fitafita Greek, ae i le taimi o le le lava fua mafutaga faafouina mo fitafita uma, ma e na a lona tolu sa mafai ona sola ese mai le lalafi. O le tumau o faatoʻilaloina.
Ae peitai, e aunoa ma le amanaia o le auala, i le itu ua leiloa i lenei taua. Uma tagata Eleni ma tagata Take sa gaoioiga sauā e faasaga i le faitau aofai o tagata lautele, ma se vaega toatele o tagata tuua leai ni fale.
Ausia o le pule sili
Ina ua tuuina atu i le suafa o Mustafa Kemal Ataturk, o se talaaga puupuu e tatau ona aofia ai ma ausia se taitai. O le mea moni, na faia ai le suiga sili ona faagaeetia ina ua mavae lona tofiga i le tulaga o le peresitene. Le taimi lava lena, i le 1923, na talia ai le atunuu o se ituaiga fou o le Malo - a le Palemene ma le faavae.
O le fou laumua o Turkey na tofia Ankara. O le suiga na mulimuli mai ina ua mavae lena sa lei fauina i le "toe faaleleia teuteu" o le atunuu, aemaise i le fetuunaiga i le lotoifale le maualuga togi. talitonu Kemal e manaomia le mea moni liliu suiga faavae mea uma i le lalolagi, aganuu ma le tamaoaiga.
Uunaʻi ai mo suiga faatuatua finagalo i le "malo." Lenei upu e foliga i le gagana a le tasi, o le manatu i le lalolagi atoa o le faaee atu o le sosaiete Take uputuu Sisifo ma aganuu. I le taimi o lana nofoaiga, soloia Kemal le sultanate, e le gata, ae faapea foi le Caliphate. I le taimi lava lea e tasi le tele o aʻoga faalelotu ma sa tapunia kolisi.
O le mausoleum matagofie i le mamalu o Peresitene Take
Anıtkabir (po Mausoleum o Ataturk) - o lenei o le tanuga o Mustafa Kemal i Ankara. fausaga ofoofogia ma le maoae o se tosina lauiloa mo turisi. Fausiaina to i le 1938 ina ua mavae le maliu o le peresitene o Take. Sa taumafai le tusiata o fale e fatu e pei o se maa faamanatu o le aganuu, mo le tele o seneturi e faailogaina ai le mamalu o lenei faiga faavae ma ua avea ma se faaaliga o le faanoanoa o le tagata Take.
E saʻo a mausoleum amata gata i le 1944, ma na tatalaina ai se nofoaga i le 9 tausaga. O lenei e sili atu le vaega atoa o le faigata nai lo le 750 afe sikuea mita. I totonu foi o le tele o faatusa e tutusa tagata ma tagata tafafao mai i le lotoifale mai le salafa o le lalolagi e uiga i le tele o le taitai ese.
Manatu o le pule
le manatu o tagata lautele e uiga i le peresitene o Take i ni auala e lua. O le mea moni, o tagata faamamaluina pea ia te ia, e leitioa manatu Ataturk le "tama o le Take". E toatele faaupufai i lo latou taimi flatteringly e uiga i le tulafono o Kemal. Hitler, mo se faataitaiga, manatu i latou lava manatu foi tamaʻimata lona lua Ataturk muamua Mussolini.
O le tele o manatu o le taitai o se pule matagofie ma mautinoa taʻitaʻiʻau lelei atoatoa, e pei e uiga i le taua, iloa Mustafa Kemal Atatürk "mea uma ma sili atu." O nisi e talitonu pea o lona suiga sa aneti-faatemokarasi, ma le manao e toe fausia le atunuu taitai atu i se tikitato saua.
Similar articles
Trending Now