FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

Tuputupu Ae - o le faateleina i le tele ma le mamafa o meaola soifua. Tuputupu ae ma atinae

Ola tagata tuputupu ae ma atiina ae. amata uma tino ona malaga faatasi ma se sela e tasi. Na faasolosolo malie, ua faia aano o le tino ma totoga. O le tuputupu ae ma le atiina ae o le ola meaola - e le o le mea lava e tasi. Maualuga - lenei faateleina o le tele ma le mamafa. Ae o le ola meaola ma faapea ona oo e ala i se faasologa o suiga e aofia ai se faagasologa e pei o le atinae.

O le a le tuputupu ae o se tino ola?

Mafaufau i se pepe faatoa fanau mai. E i ai uiga uma o se tagata matua, ae e matua itiiti. I le aluga o tausaga e tele o tamaiti ma avea malie o tagata matutua. O lenei faagasologa - le tuputupu aʻe po o le faateleina o le aofai ma le vaega tele lava o meaola soifua. Ae o le pepe laitiiti na avea o se sela e tasi, lea e ona liliu atu i se zygote, lea o le fua, ma lea i se pepe itiiti.

I nisi o meaola, e fesootai le tuputupu ae i le suiga māeʻa. Ia, mo se faataitaiga, o se pepe. Sa ia amata atu o se afato, ona liliu atu i se anufe, ona a chrysalis mai ai le lago maua pepe matagofie. mea uma lava tuputupu ae ma atiina ae.

O lea, o le laau e afua mai i le fatu ma avea ma se laau tele, fugalaau po o laau. O nisi meaola i le taimi o le tuputupu ae tumau tutusa i foliga io latou matua, ma o nisi e mafai ona i ai nisi suiga laiti - e faalagolago uma i le kenera.

Tuputupu ae ma atinae - o se tasi ma le tasi?

O nei mataupu e lua o loo i nisi taimi galue e avea ma faʻatusa, ae tuputupu ae ma le atiina ae o le ola meaola faamatala mea na tutupu o tagata taitoatasi i le tuputupu faalapotopotoga. Atinae - o se alualu i luma mai le na muamua atu i le vaega mulimuli ane o matua, mo se faataitaiga, o le fanau e atiina ae i totonu o se laau matutua. O le faagasologa lenei mea e ala lea ua avea o aano o le tino, totoga ma laau atoa. E aofia ai le tuputupu ae, morphogenesis (faatauina pepa faatumu ma fausaga) ma eseesega. O fegalegaleaiga o le faatonuga ma le siosiomaga tau kenera, tuufaasolo sela ua fuafuaina e auala o le a atiina ae se tino faapitoa.

Tuputupu Ae - e le na o se faateleina o le tele ma le mamafa o le ola meaola, e foi se suiga foia i le tele o sela ma totoga ona latou vaega ma faalauteleina ai. O lea e tupu lena mea, ina ua taunuu i se tulaga faapitoa, lenei faagasologa slows lalo pe taofia ai, ae o nisi taimi o le sela faaauau pea ona vaevaeina e faavavau (e sili atu mo laau).

Laau eseese mai meaola i lo latou tuputupu ae. O lea, e pei o manu talavou tuputupu ae ai vaega uma oo latou tino tuputupu ae seia oo ina latou oo atu o genetically a tele nisi o mo ituaiga taitasi. O le tuputupu ae o le laau, i le isi itu, e faaauau pea i le olaga atoa ma ua faatapulaaina i na o nisi meristems.

Tuputupu Ae i le tulaga o fafie

Faateleina le tele ma vaega tele o le ola meaola e mafai ona fuaina i le tulaga o fafie, i.e. le fuafuaina o le aofaiga o mea faatulagaina ae vagana ai mo le vai. O le tino e tupu e ala i vaega mitotic (mitosis). O lenei faagasologa o le tuuina atu faatasi ma se faateleina o le tele feaveai. O le mea lea, o le faateleina i le tele ma le mamafa o le ola meaola - latou maualuga - o se tasi o vaega autu o meaola ola uma, faatasi ai ma le afioaga o le metabolism, le tomai e tali atu i stimuli, gaoioiga, ma isi fanafānauga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.