Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
Tusi Faava o Malo Red: manu. O loo taitaia le Tusi Ulaula?
. O le amataga o le XX senituri, tosina le saienitisi Igilisi J. Darrell se tala faatusa: o le lalolagi - lautele web, ma pe afai o se paʻi itiiti, ona i ai, i le sili ona lelei, o le a tetete, ma i sili ona leaga - aliali mai se va. Ma tagata alualu i luma faapitoa luluina le lalolagi, le faia o se pu i ai, lea e le foliga ina ia tapunia. O lenei autu e aafia ai le Flora ma fauna o le paneta: mou ituaiga eseese o manu, laau toto, fungi, le i ai o le toatele oi latou iloa nei le nuu lalolagi na o excavations paleontological. Ma le mea o le a tatou fanau? O le a latou suesue i le eseese sa i ai muamua o le lalolagi manu i le ata i encyclopedias ma mau talafaasolopito?
Tagata i se taimi sa e sau i le malamalama e tatau ona puipuia le siosiomaga faalenatura ma leoleoina. O le taunuuga o se taumafaiga e faasao le Flora ma fauna o le Tusi Faava o Malo Ulaula. Talafaasolopito o le foafoaga o ia o si manaia.
E faapefea ona faia e le Tusi Red
Ua mamao le 1902. Paris Konekeresi o meaola mai le salafa o le lalolagi, o le mataupu taua - o le puipuiga o manu felelei. Ina ua mavae le tele o lipoti mo le taimi muamua i se faaiuga ua faia i luga o le puipuiga o le ola faalenatura o paneta ma sainia le Feagaiga Faava o Malo mo le Puipuiga o manulele, o le tuaa o le Tusi Red nei.
E sili atu i le fasefulu tausaga ave. ua toe faaleleia le lalolagi atoa mai le Taua Muamua a le Lalolagi Faalua. 1948, i lalo o le auspices o UNESCO, na foafoaina faalapotopotoga tumaoti - o le Union Faasao Lalolagi - IUCN (IUCN). Ua uma ona i le 1949, ua faavaeina ai le IUCN se "tino e vaavaaia" - o le Komisi i le ituaiga soifua pea.
O sini autu
O le Union Faasao Lalolagi ua faailoa le galuega autu o le faasaoina o ituaiga o le Komisi:
- suesue i tulaga o ituaiga seāseā maua, o laau toto, fungi ma manu;
- faailoa ituaiga ma maualuga tulaga lamatia o le faaumatiaga;
- atiina ae le galuega o feagaiga faava o malo, o tauaofiaga;
- tuufaatasia lisi o ituaiga lamatia;
- e ofo atu ni vaifofo mo le faasaoina o ituaiga lamatia.
Tatou faamatalaina ni sini ma sini, ae o le mea e sosoo ai? Ma, e pei o le masani lava o le tulaga, sa tuai i lo latou faatinoga ... E le na toeitiiti 20 tausaga. 1963, ulu o le faia ofoina Piter Skott se lisi o manu lamatia, o le igoa lea - o le Tusi Faava o Malo Ulaula. fesili atu i le tagata o faia: "Aisea mumu?", lea na tali atu Scott: "Red - o le lanu o tulaga matautia, ma o lona uiga e mafai lava ona tatou le maua le itiiti ua tatou maua."
E leʻi umi, o le galuega faatino malamalama o le lomiga muamua, i le tusi e lua, e pei o se kalena kesi. E aofia 312 ituaiga o manu felelei ma le 211 ituaiga o mammals. na auina mai e le tusi e mauaina nisi - e saienitisi ma le fuainumera o tagata lautele. O le foafoa o le Tomé muamua vagana ai e faapea e noatia i le suia o le manu, ina ia faafouina le faamatalaga auina atu pepa fou mauaina nai lo le tuai.
Suiga ma faaopoopoga: a faasologa
Seia 1980, o le toe lomia Tusi Red faatolu: e suia ai le faatulagaga, faateleina le numera o tusi, o faamatalaga eseese e uiga i le ituaiga o le (4 th lomiga faaali toe 13 ituaiga), suia le faatulagaga.
Mai le 1988 i le 1998. alu Faava o Malo Red Tusi - o se lisi o manu e taʻua "Red Lisi o Ituaiga lamatia." I le 5 o le lisi lomia mo le 10 tausaga. I latou o se faatusa o le Tusi Red, ae ua i ai se faatulagaga atoatoa eseese, eseese ituaiga faavasegaina. O lea, o le lisi e aofia ai le iunite e lua, lea ua vaevaeina i isi taxa. E manaia o se tasi o le taxa i latou ituaiga e sao mai i le tafeaga.
Pei o lisi, ma le International Red Tusi o le IUCN ma le Nofoaga Autu Mataituina Faasao Lalolagi (Cambridge, UK). I lalo o le auspices o le IUCN afe o tagata o le Komisi i ituaiga seāseā aafia i le auiliiliga o faamatalaga, i le amanaia ai o le faamatalaga ma le lolomiina o le tusi. O le faafetai i la latou galuega, ua tatou iloa le ituaiga o manu e manaomia le fesoasoani o le puipuiga, ma o nisi oi latou, o lea, tatou te leʻi vaai lava i lo tatou paneta.
foliga
E faapefea e le Tusi Faava o Malo Ulaula? O Tomé aulelei manaia, o teisi faamanatu mai ai le nuanua: le faavaa o le lanu mūmū susulu, ma vaega o lanu eseese (mumu, uliuli, lanu paʻepaʻe, lanu meamata, samasama, lanu efuefu). Mo le tele o tulai mai le fesili e pei ona i le mea o loo teuina i le Tusi Ulaula. Mea e lelei ai, o se lomiga a le Malo, o lea e mafai ona maua i so o se faletusi lelei. O nisi natura alolofa sili le i ai i auupega o loʻu tusi patino.
Sei o tatou talanoa atili e uiga i vaega taitasi. Faamatalaga e uiga i manu o ua vaevaeina conventionally le Tusi Faava o Malo Red i ni vaega se ono:
- ituaiga toe i ai;
- manu lamatia ma e seāseā tupu;
- ituaiga e anapogi mou;
- ituaiga utiuti;
- ituaiga iloa maualalo;
- Manu e le manaomia le puipuiga.
Ona o lenei e faigofie ona maua faamatalaga e uiga i se manu faapitoa.
encoding ituaiga
Sui o vaega taitasi o le Tusi Red o latou lava encoding.
I le itulau uliuli o le lautusi faanumeraina tuuina manu tinei (ESO) ma toe i manu i le natura (EW); itulau mumu - ituaiga vaivai (o loo tupu) ma le matuai lamatia (CR); Itulau samasama - ituaiga lamatia (VN); itulau papaʻe - ituaiga e latalata i le tulaga vaivai (NT); itulau lanu efuefu - seasea suesueina (CD); Green Itulau - ituaiga ma le tulaga lamatia o le toe maualalo (LC).
O a nisi o faamatalaga e aofia ai le Tusi Faava o Malo Ulaula? Ata o manu. O le tulaga masani, i luga o le itulau o le tusi e sosoo atu i le ata o loo maua faamatalaga moni o lenei ituaiga (i le ese o se manu toe i ai, o le foliga mai o lea ua foafoaina pe kalafi, pe faaaoga le ata mananaia komepiuta).
o le Tusi Faava o Malo Red iinei. Manu o loo faia i ai e eseese. I le fesootaiga ma faamatalaga faasaienisi alualu i luma e faafou e le aunoa, ma faaopoopo fou ituaiga ma o nisi manu suia o latou tulaga e tatau ai i gaoioiga le siosiomaga. Ma e le mafai ona toilalo e faafiafia!
lomiga Faaitulagi o le Tusi Red
Tautala e uiga i le Tusi Faava o Malo Red, e tatau ona matauina ei ai analogues: mo se faataitaiga, o le Tusi Faava o Malo Red o Ukraine ma le Tusi Faava o Malo Red o Rusia. Manu, lea o loo aofia ai faamatalaga lomiga e, ola (po o le ola taimi e tasi) i le teritori ua faamaotiina.
E pei ona liliu mai, o le lomiga faaitulagi o le Tusi Red loo i ai nisi faamatalaga auiliili e uiga i le ituaiga, e pei ona tetee atu i faava o malo. O lenei mea moni ua tatau ona totogi i le mea moni e faapea o le itulagi i le taulai atu muamua i luga o le fauna uiga o lenei eria, o le numera ma le ituaiga lea ese tele mai le fua o le lalolagi. O le mea lea, o le faamatalaga o loo iloiloina atili lelei ma aunoa faafou.
tusi Faaitulagi e ese foi mai le lomiga faava o malo o mamanu, e tumau pea faavaa mumu na suia.
Ia tatou taulai atu nei i le specimens sili ona mataʻina o fauna, lea ua i luga o le toetoe o le faaumatiaga ma ua lisiina e avea lamatia.
taika Tusi Faava o Malo Red Amur (Panthera tigris altaica)
Amur Tiger (Ussuri) i le ua faailoa Tusi Red auala se vaaiga laiti (o loo tupu) i Rusia i matu. E oo lava i le 100 tausaga ua mavae, faitauina o le aofai o manu i le afe, ae ona o le tulimanu amata ona teena malosi faitau aofai o tagata. I aso nei le faitau aofai o tagata taika Amur o tau le 500 tagata taitoatasi.
O lenei ituaiga o - o se tasi o nai sui o le aiga o le pusi ua fuafua i le tau faalealofa o le taiga. O se vaega tulaga ese o lenei laiti - vaega e lima senitimita o le gaʻo i luga o le manava, lea e mafai ai soona vevela maualalo ia te oe e tauaveina le pusi.
Tusi Faava o Malo Red: manu - nameri kiona (Panthera uncia)
nameri Snow (irbis, o le kiona nameri) - o se pusi tele o loo soifua i le itulagi maugā o Tutotonu Asia. Seia oo i le amataga o le XX senituri, nameri kiona o se sootaga taua i le fefaatauaiga fulufulu. Ina ia aso, ua faasaina e fanafana le nameri o le kiona, o loo i ai faamatalaga e uiga i le manu le Tusi Faava o Malo Ulaula. ua faavasegaina nameri Snow o ituaiga lamatia (IT).
Visayas puaa warty (Iesu cebifrons)
soifua Visayas puaa warty i le lalolagi, e na o luga o motu e lua - Panay ma Negro (O le faasologa Filipaina). Ona o le numera indiscriminate faitau aofai o tagata tulimanu o puaa mo le 60 tausaga sa faaitiitia e ala i le tele e 80%! Talu mai le 1998 leoleoina Visayas puaa warty le Tusi Faava o Malo Ulaula. ua manatu manu ituaiga lamatia (IT).
quoll Tiger (Dasyurus maculatus)
Quoll (pusi taika) maua lona igoa ona o lona tutusa i le marten ma pusi. I aso nei, o lenei ituaiga o Martens nonofo i le faitau aofai maotua e lua o le talafatai Ausetalia (matu - Queensland, i sasaʻe - mai le itu i saute Queensland i Tasmania). Faamatalaga e uiga i marsupial Martens loo i le Tusi Faava o Malo Ulaula. Manu o lenei ituaiga i ai se tulaga o le latalata atu i le tulaga vaivai (NT).
Largetooth sawfish (Pristis microdon)
Largetooth sawfish (sipa-pristiophorus) - e nofo ai i le gataifale vai o le Pasefika ma Initia vasa. e le sili atu expectancy Olaga i le faatagataotauaina atu i le 7 tausaga. O le pylori Tusi Red ua i ai le tulaga o le "» matuai lamatia (CR).
Manuki nosed Burmese (Rhinopithecus strykeri)
manuki snub-nosed Burmese (snub-nosed manuki Stryker) e pei ona lauiloa a ituaiga e tagata atamamai na i le 2010. Inhabits faapitoa lenei ituaiga o manuki i Burma i matu. sa tatau ai lona igoa i le primacy o lona discoverer ma le faatulagaga masani o le isu - liliu le pogaiisu o manuki snub-nosed. Ona o lenei anatomical vaega o le Burmese sneezes manuki i timu - mataua i le pa'ū o le vai i lona isu. Ua uma ona i le 2012, o le manuki Burmese na lisiina e avea ma tulaga lamatia - matuai lamatia (CR). Le taimi nei ua tusa ma le 300 tagata taitoatasi Myanmar manuki snub-nosed.
O lo tatou latalata aiga - orangutan (Pongo)
Orangutan - laau tele manukī, o le fausaga o lona DNA latalata atu i DNA tagata. Faasoasoa Sumatran ma Kalimantan orangutans (eseesega i tele - tele Kalimantan). O le mafuaaga o le faaitiitia o le faitau aofai o tagata - felling o vaomatua timu (nofoaga o orangutans) ma poaching.
lisiina Sumatran orangutan o tulaga lamatia - matuai lamatia (CR); Bornean orangutan tuuina atu i le tulaga "ituaiga o meaola vaivai» (o loo tupu). O le faamoemoe tumau pea o le a faaauau pea lenei ituaiga ala zoos ma faasao le natura.
faamaufaailoga Caspian (Phoca caspica)
Faamaufaailoga Caspian (Caspian Faamaufaailoga) malaga i le va o le vaega i matu o le Caspian Sami ma le Urals. E oo lava i le 100 tausaga ua mavae, o le aofai o faamaufaailoga sa sili atu nai lo le tasi miliona o tagata taitoatasi, o le aso latou faitauina tau e oo i le 100 afe. Mafuaaga: poaching vaega tele, vai filogia, suiga o le tau. o loo lisiina faamaufaailoga Caspian i le Tusi Red e avea o se ituaiga ua i luga o le toetoe o le faaitiitia (IT).
i le faaiuga
O le alii na foliga mai e avea o se tagata talafeagai, ae e ui i lea e mindlessly faaumatia le fanua, vaomatua, "liliu i tua vaitafe", e iterate ala tulimanu, poaching. Le suesuega o sea amio faatauvaa - ai le o ese o le ituaiga o Flora ma fauna.
tusi Red, afio mai i fafo i le malamalama, seʻi lautele gauai atu i le tele o le leaga ua uma ona aumai e tagata o le siosiomaga faalenatura. O le mea moni, o nisi ituaiga o, le mea e leaga, o le a tumau pea i le tusi o talafaasolopito, ae o loo i ai i latou e mafai ona faasaoina mo tupulaga o le lumanai.
Faafetai ia i latou uma malae ma faasao zoological, ua faia se sao taua i le faasaoina o meaola! Ae tele lava o tagata uma i le lalolagi ua fesoasoani i le faasaoina o le siosiomaga, ma ua toe faatumuina e le aunoa le Tusi Red itulau lanu meamata.
Earthlings! Ia manatua o tatou matuai manaomia e tausia o le lalolagi, lea o loo mafatia pea tatou ae talisapaia ma tausia le natura o loo siomia ai i tatou, ma e le mo se taimi e galo ia i tagata uma i le lalolagi e talafeagai ma taua! Manu - o tatou tuaoi i le lalolagi atoa, e le lavalava ma meaai!
Similar articles
Trending Now