Arts ma Faafiafiaga, Faiva
Tusiata Kurbe Gyustav: O Le Soifuaga ma le Galuega
Kurbe Gyustav (1819-1877) - tusiata, faaee i ai le taleni e tele, e toetoe lava aoaoina. Ia le loto tuuina i luga o le faiga tau tomai o atavali ma avea ai ma le faavaeina o le taulima, ua mavae atu i le galuega tuai i faalenatura e tuusao.
tamaitiiti
na fanau mai Kurbe Gyustav i se tamai taulaga (e ala i lo tatou tulaga faatonuina i totonu o le nuu) ma se faitau aofai o tagata o le tolu afe tagata i Ornans, e latalata i Suitiselani. moemiti Tama o lona atalii o se loia, lea na ia auina atu ia te ia i le 1837 e suesue i le Kolisi Royal i le aai o Besancon, o loo e le mamao mai lona fale. I lana pule faitalia toatasi amata Kurbe Gyustav vasega i vali i lalo o le taitaiga a le tamaitiiti aoga David.
Paris
I le luasefulu tausaga, alu i le alii talavou i le tupe faavae, e foliga e faaleleia ai le malamalama i le tulafono. Ae o le mea moni ia asiasi atu i le fonotaga faaleaoaoga Louvre ma oe, lea ua uma ona ia filifili ai e faia se mea. Ae i se tasi o le mafutaga faaleaoaoga, ia tu: ai sa aoaoina e vali nudes.
fāʻaliga
O le faaaliga muamua i le fale oti Kurbe Gyustav tuuina atu lana lava ata i le taifau. E uma ona vaaia tusilima tutoatasi pea se tusiata faavalea o loo saili mo lona ala. Saoloto, le faamaualuluga, i alii talavou tutoatasi o loo faaalia i le ana o le papa o le vao.
Arts ma faiga faapolotiki
pea Paris ua politicized aai. E le sasao uma i le afe ivaselau tolusefulu ma le fasefulu, ma fetauaiga o le 1848 ma sa faagaeetia e Courbet. faavaeina o ia ma ana uo le sosialisi Club ma faatupuina ai se tagavai o le nuu. Ae alu le barricades Gustave. E ala i lenei taimi, ua avea ai le tusiata i le Netherlands ma aumai se manao manino e atoatoa solia ma romanticism. O le fatuina o se manatu faavae fou e faavae i luga o se faasologa o ata vali, Gyustav Kurbe, sa teena lava i luma o lana galuega, i le 1849, na faaalia i le fale oti 7 ata vali. Ona ilia le taimi muamua o le upu "taulima", ma o se tasi o le galuega, "Afiafi i Ornans," manumalo i se pine auro lona lua.
"Falelauasiga i Ornans" (1849)
O lenei tapoleni tele fua e sili atu nai lo mita tolu i le umi ma le maualuga e sili atu i le afa o le tusiata Gyustav Kurbe tuuto atu i se tasi o ana tama matutua. O le faatusa i le tapoleni faia le tele e toetoe lava o le lalolagi. Uma le taumafai aai e maua ai se ata-maoae. Ua faaalia ma pepese, ma le ositaulaga, ma le pulenuu o le aai, ma le nuu i le ofu uliuli faavauvau.
le malamalama i Paris, aisea mai le falelauasiga masani faia se ata maoae, o lea e oo lava i se tuufaatasiga planar. I le Faaaliga a le Lalolagi i le 1855 sa leʻi, ae o le au faamasino filifilia sefulutasi galuega o Courbet mo ia. Ae aua e te ave se ata o le faaaliga "Atelier", lea na faaalia Courbet lona mataupu faavae faatufugaga. Ona faatulagaina le tusiata perturbation atoa lona lava faaaliga, lea e aofia ai le 40 foloa. Ia lomia faasalalau "O le Manifeso o taulima," ma o ia o se maitre abut uma oe talai taulima i le ata vali. mafua ai se faalumaina lenei i le lalolagi.
"O le sifters saito" (1854)
E iloa e tuuina lenei mo Courbet, le faaalia o galuega mamafa faifaatoaga, o lona lua uso ma se uo o le tamaitiiti.
"Pergola" (1862)
O lenei ata o loo faaalia ai se isi Courbet, e mafai ona olioli i le matagofie o tamaitai, i le faatusatusa ai i le rosa lauolaola feʻaʻei fuga i le pergola.
"Amataga o le Lalolagi" (1866)
Ou te le mananao e nonofo i luga o lenei galuega. E foi le lelei mo le tagata i se psyche maloloina, e le masani i le voyeurism mo le tagata i le taimi e sili ona vavalalata o lona olaga. O le ata o loo faaalia ai le tino o le fafine e aunoa ma se foliga. I luma o le latalata-ae aofia faaalia se iloa vulva tatala. O se tasi o le suesue faataitaiga fuafuaina mo atavali "Amataga o le Lalolagi" (Gyustav Kurbe), lea o loo faatusalia e se ata iinei.
I lenei vaitaimi, ua faia ai Courbet le tele o ata tifaga, i totonu o lea e faapitoa frankness "Sleepers." O lenei faalenatura o le tausalaga o le lio o le tagata i le auala, ma tagata i le igoa. Ae tumau pea se lagolago malosi o o Proudhon, o lona ata ia valiina.
"Galu" (1870)
ua manatu lenei laufanua a taulima e Courbet. Ie toetoe o le afa tuuina atu i le lagi ma le sami. Ao mau tapunia le lagi. Latou lanu shimmer mai grayish-lanumeamata i lanu viole-lanu piniki ma ofoofogia i lona matagofie.
I le 1871, o le e tusiata maualuga politicized se vaega toaaga i le gaoioiga o le fesootai Paris. Ina ua mavae le fouvale sa molia faatoilaloina koluma Vandom. Ina ua mavae lena Courbet i le falepuipui, ma sa faasalaina o ia e totogi le sala tupe e tele. Ia sosola atu i Switzerland, lea na maliu o ia i le mativa atoatoa.
E mafua ai le a lava le tali fefiloi o se tagata ma tusiata Gyustav Kurbe, o le galuega ma le taimi nei e le o tuua tagata ese foi. O lenei fautuaina taleni masalomia ma uiga malosi o lenei tusiata.
Similar articles
Trending Now