FaavaeinaSaienisi

Uiga faatusatusa o le paneta i le faiga la: faamatalaga ma mea moni manaia

E faigata ona mafaufau i le tele o le atulaulau. foliga mai e tele tatou lava faiga o le la, le tosoina silia ma le fa trillion maila mai le la. Ae o - na o se tasi o le faitau piliona o isi fetu e faia aʻe ai lo tatou Aniva Way aniva.

uiga Aoao o le paneta i le faiga o le la

O le ata masani o le faiga o le la e faapea: 9 paneta revolve i lo latou faataamilosaga o loo siomia ai le faʻafua tumau, la pea musaesae.

Ae e sili atu le uiga o le paneta o le faiga la faigata ma manaia. I le faaopoopo atu i lo latou lava, o loo i ai le tele o satelite, faapea foi ma le faitau afe o asteroids. Sili atu nai lo le taamilosaga o Pluto, lea na aloaia o se paneta dwarf, e faitau sefulu afe o comets ma isi lalolagi aisa. Noatia i le kalave i le Sun, latou revolve faataamilo ai i le mamao tele. o vevesi le faiga o le la, e le aunoa le suia, o nisi taimi vave. Kalave malosi paneta tuaoi aafia tasi i le isi i le taimi, o le suia taamilosaga a le tasi i le isi. fetoaiga faigata ma paneta asteroids mafai ona tuuina atu angles fou. Uiga o le paneta faiga la o manaia ona o nisi taimi latou suia le tulaga climatic, ona evolve latou atmospheres ma mutate.

Star Valaauina Sun

O le faanoanoa e iloa ai, ae o le la ua susunuina faasolosolo latou oloa o suauu faaniukilia. o le a faalautele atu i le tele o se fetu mumu tetele, aina paneta mercury ma faia uigaese, i le Lalolagi e pei e oso aʻe le vevela o faailoga, o le a liuausa le vasa i le vateatea, ma le lalolagi o le lalolagi papa matutu pei o aso nei le mekuli e ala i le faitau piliona o tausaga. Ina ua vaivai le faaunegatupe i le Malo atoa o fusion faaniukilia, e faaitiitia e le Sun i le tele o le dwarf papae, ma ina ua mavae le faitau miliona o tausaga, ua mou ese atu e pei o se atigi, e avea a dwarf uliuli. Ae 5 piliona o tausaga ua mavae, o le Sun ma ona paneta 9 leai. E tele lomiga eseese o le foliga i ao iʻu penisini ma efuefu la o se protostar ma lona faiga, ae o se taunuuga o le faitau piliona o tausaga o le tagata o aso nei fusion faaniukilia le matamata atu ia te ia e pei lava o le taimi nei.

Faatasi ai ma le Lalolagi ma le isi paneta o le fetu e igoa le Sun na fanau mai e uiga i le 4.6 piliona tausaga talu ai mai se ao tele o le efuefu, e feauauaʻi i le vanimonimo. Lo tatou fetu - o se polo o le mumū kasa, afai e mafai ona fuaina le la, o le fua o le a faaali 1990 000 000 000 000 000 000 000 000 000 kilokalama o le mataupu e aofia ai hydrogen ma feulaina i le kesi.

o le malosi o le kalave

Mamafa, e tusa ma saienitisi, o le mea lilo lilo o le atulaulau. O lenei tosina atu o se tasi lea mataupu i le isi ma le mea e faia e paneta ua avea o se polo. Kalave o le la e mamana lava le tausia o le paneta 9, satelite ma le tele o le faitau afe o asteroids ma comets. Uma o lenei ua faia i le la filo vaaia o le kalave. Ae faatasi ai ma le faateleina o le mamao i le va o avanoa teena tosina faavaivaia vave le va oi latou. Uiga o le paneta o le faiga la faalagolago i le kalave. Mo se faataitaiga, faatosinaga o Pluto i le o laiti tele Sun nai lo le malosi o le tosina atu i le va o le la ma le mekuli po faia uigaese. a taufai tosina Sun ma le Lalolagi o le tasi i le isi, ae ona o le mea moni e faapea o le tele tele o le vaega tele o le la, ma le tosina atu i lona vaega sili ona mamana. uiga faatusatusa o le paneta i le faiga la o le a fesoasoani e te malamalama ai i le vaega autu o le paneta o le taitasi.

O ave o le la malaga i itu eseese i le va, e aapa paneta iva uma taamilosaga o le la. Ae e faalagolago lava i le auala paneta mamao, e oo mai se aofaiga eseese o le malamalama, o lea o uiga eseese o le paneta o le faiga o le la.

mekuli

I le mekuli, latalata tele i le Sun, o paneta, o le Sun foliga 3 taimi sili faatusatusa i le la faalelalolagi. Aso o le laualuga o le mekuli mafai ona blindingly pupula. Ae e pogisa le lagi e oo lava i le aso, ona e le maua se siosiomaga e sasa ma tafieseina susulu o le la. A ua i ai se laufanua maa le la mercury, vevela e mafai ona aapa atu i le 430 C. Ae e ui i lea toe foi saoloto vevela po uma i le vanimonimo, ma le vevela o le laualuga o le lalolagi e mafai ona aveesea e -173 C.

faia uigaese

Uiga o le paneta faiga la (Vasega 5 suesueina lenei autu) tau atu i le iloiloga mo le paneta Terran latalata - faia uigaese. Faia uigaese, o le paneta lona lua mai le la, ua siomia i se siosiomaga lea e faapitoa e aofia ai se kasa - karaponi carbon. I sea ua matauina pea se siosiomaga ao o le acid sulfuric. E maofa ai, e ui lava i le mea moni e faapea faia uigaese e sili atu le mamao mai le la nai lo le mekuli, o ona luga le vevela e maualuga ma aapa 480 C. O le mafuaaga o lenei gaoioiga karaponi carbon, o le aafiaga o kasa oona ma tausia le vevela i luga o le paneta. ua faia uigaese se tele e tutusa ma density o le lalolagi, ae o le ua leaga meatotino o le siosiomaga i le ola ai mea. tali vailaau maua mafai acids ao o le faataapeina o taitai, apa ma maa. I le faaopoopo atu, ma ua ufitia faia uigaese e le faitau afe o maugamu ma vaitafe o lava na faia le faitau miliona o tausaga. Latalata i le laualuga o siosiomaga 'faia uigaese o le 50 taimi denser lo le siosiomaga o le Lalolagi. O le mea lea, o mea faitino uma o le ati atu ai e pa i luma ua faaoo atu i latou i le laualuga. Saienitisi iloaina faia uigaese nofoaga mafolafola 400, taitasi lea o le ua mai le 29 i le 48 km i lapoa. E - meteorites maʻila e Sa ita i le luga o le paneta.

lalolagi

Le laueleele lea tatou te nonofo uma, o le lelei tulaga ea ma le vevela mo le ola, ona e aofia faapitoa lo tatou siosiomaga o nitrogen ma okesene. Saienitisi ua faamaonia e faapea o taamilomilo le Lalolagi i le la, le faalagolago i le tasi itu. O le mea moni, o le tulaga o le paneta deviates mai le tulimanu tauagavale i 23,5 tikeri. O lenei faanaunauga, faapea foi ma lona tele, e tusa ma le saienitisi, ua maua e lo tatou paneta ina ua mavae se fetoaiga mamana faatasi ai ma le tino le iʻu. O lenei faanaunauga o le avea ma le Lalolagi le tau: o le taumalulu, le tautotogo, o le taumafanafana ma le tautoulu.

Mars

Ina ua mavae le Lalolagi o Mars. I Mars, o le la e foliga mai e tolu taimi laiti nai lo le Lalolagi. E na o lona tolu o le lalolagi, e faatusatusa i mea na latou vaai i tagata, e maua Mars. Gata i lea, e masani ona tutupu i lenei paneta afa, tausia efuefu mumu mai o le laualuga. Ae, e ui i lea, i aso o le taumafanafana i Mars, o le vevela e mafai ona aapa 17 C, e faapea foi i le Lalolagi. o Mars mūmū ona o uʻamea minerale oxide mai ona eleele faavaivaia lanu - malamalama moli o le la, i ni isi upu, o le eleele Martian e aofia ai le tele o uamea elea, e masani ona valaau Mars le paneta mumu. e matua sparse Mars ea -1 pasene o density o le siosiomaga o le lalolagi. e aofia ai le siosiomaga o le paneta o karaponi carbon. Saienitisi tautino atu i lenei paneta taimi e tasi, e uiga i le 2 piliona tausaga ua mavae, sa i le vaitafe ma le vai i se tulaga o le suavai, ma le okesene o loo siosiomaga, ona uʻamea ufitia i le ele e le gata i le fegalegaleaiga i le okesene. E mafai e le siosiomaga o Mars sa faʻatasi talafeagai mo le tulai mai o le ola i lenei paneta.

E tusa ai ma tapulaa vailaau ma le faaletino o loo i lalo o loo faaalia ai le uiga o le paneta faiga la (laulau mo paneta terasitila).

pilaneti

Le tuufaatasiga vailaau o le siosiomaga

tapulaa faaletino

CO2

N 2

Le 2

AR

H 2 Le

Faatosinaga, ATM.

Vevela, C

lalolagi

0,03

78

21

0,93

0.1-1.0

1

-30 e +40

faia uigaese

95

3-5

0,001

0,01

0.01-0.1

90

470

Mars

95

2-3

0.1-0.4

1-2

0.01- 0,1

0.05

-70 i 0

E pei ona e vaai i ai, e matua eseese le vailaau tuufaatasiga o le siosiomaga o le paneta tolu.

o le uiga lenei o le paneta o le faiga o le la. O le siata i luga o loo faaalia manino mai ai le fuainumera o vailaau eseese, faapea foi ma uunaiga, vevela ma le vai maua i latou taitoatasi, ina ia o se manatu aoao e uiga i ai o loo i le taimi nei e leʻi faigaluega.

Tagata Faatuatua o le Ofisa o le la

Mo Mars o paneta tinoese faia i luga o le tele lava o le kesi. Manaia o uiga faaletino o le paneta o le faiga o le la e pei o Seu, Saturn, Uranus ma Neptune.

sauai uma ufitia i se vaega o le ao, ma mulimuli ane ai maua uma mai le malamalama itiiti Sun. Faatasi ai ma le Seu silasila Sun e pei o se lima o le mea latou te vaai tagata. Seu - o le paneta i le faiga o le la i le tele aupito tele. I lalo o le mafiafia ao o le amonia ma le vai ufitia Seu ma hydrogen suavaia vasa uamea. Vaega o le paneta o le afioaga o se nofoaga tetele mumu i luga o le ao tautau i luga o lona ekueta. O lenei umi afa tetele o toetoe lava 48 000 km, lea e faasolosolo i luga o le paneta mo le silia ma le 300 tausaga. Saturn - o se paneta i le faaali atu Ofisa o le la. I Saturn, susulu o le la lava e vaivai, ae o le mana lava pea e faamalamalama le faiga mama tele o le paneta. E afe ma afe mama, lea e aofia faapitoa o le aisa, sunlit, liua i latou i lio tetele o le malamalama.

e lei suesueina mama o Saturn ae earthlings saienitisi. I nisi o faaliliuga, na faia ai i latou e le fetoaiga o lana soa ma se pusaloa po asteroid, ma i lalo o le aafiaga o le kalave ua liliu i se mama tele.

O le paneta Uranus - lalolagi malulu, lea e tu i le malamalama autu i se mamao e 2.9 piliona kilomita. O lona vevela ea averesi o -177 C. lenei paneta ma le faasipa aupito tele, ma taamilomilo i le la ae o loo taoto i lona itu, ma e oo lava i le isi itu.

Pluto

O le paneta e sili ona mamao 9 - aisā Pluto - susulu se malamalama mamao malulu, ma o lo oi 5,8 piliona kilomita ma tepa fetu pupula i le lagi pogisa. Lenei paneta e matua laiti ma ina mamao mai le Lalolagi e iloa e saienitisi e uiga i ai ua fai si. O le fogaeleele e aofia ai nitrogen aisa, e faia ai se tasi fetauaiga tafatafa o le la, e manaomia e uiga i le 284 tausaga le Lalolagi. O le la i lenei paneta e leai lava se eseesega mai le faitau piliona o isi fetu.

characterization Full o paneta i le faiga o le la

Lisi (suesueina 5-graders lenei autu i nisi o faamatalaga auiliili) o lo oi lalo, e mafai ona e le gata maua ai se manatu e uiga i le paneta o le faiga o le la, ae e aumaia ai foi le avanoa e faatusatusa i latou i luga o le tapulaa faavae.

pilaneti

O le mamao mai le la, asters. u

togafitiga vaitaimi, tausaga

O le vaitaimi o feauauaʻii e uiga i se au

Faataamilosaga e faatatau i le faataamilosaga o le Lalolagi

aiga Misasa i le vaega tele lalolagi

Density, kg / m3

Aofai o satelite

mekuli

0.4

0,24

59 aso

0,38

0,055

5430

-

faia uigaese

0,7

0,62

243 aso

0,95

0,815

5240

-

lalolagi

1.0

1.0

23 itula. 56 min.

1.00

1,000

5515

1

Mars

1.5

1,88

24 itula. 37 min.

0,53

0,107

3940

2

Seu

5.2

11,87

9 itula. 50 min.

11.2

318

1330

61

Saturn

9.6

29,67

10 itula. 12 min.

9.4

95,2

700

31

Uranus

19.2

84,05

17 itula. 14 min.

4.0

14,5

1300

21

Neptune

30,1

164,49

16 itula. 07 min.

3.9

17.2

1760

8

E pei ona e vaai i ai, le Lalolagi-e pei o paneta i lo tatou aniva iina. characterization o le paneta i le faiga (Lisi 5 vasega) la le luga mafai ai ona maua ai le malamalama i lenei mea.

iʻuga

faamatalaga puupuu o le paneta o le faiga la o le a mafai e le au faitau e plunge i se lalolagi o le avanoa ma ia manatua o le umi o ni tagata e le na o tagata atamamai i le lalolagi tele ma le lalolagi o loo siomia i latou e tatau ona puipuia pea, faasaoina ma toefuatai.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.