News ma SocietyNatura

Virunga - National Park i le Ripapelika Temokarasi o Congo. Faamatalaga o laau ma manu. National Parks o le Ripapelika Temokarasi o Congo: a lisi

I le tuaoi ma Uganda ma Rwanda, i le itu i sasae o Congo, o se tasi o le nofoaga Tofi Lalolagi UNESCO - Virunga. o le National Park le ulumatua i Aferika. E salalau atu i luga o se vaega o le 7800 kilomita faatafafa, e latalata i le papa mauga mu vaega homonymous i le tasi itu ma le lepa lauiloa Kivu isi. O le teritori e aofia ai le savannas ma vaomatua, moors ma vanu, toaga maugamu ma tumutumu ufitia-aisa o mauga Rwenzori, vaituloto pristine ma le plateau lava. O le fale e sili atu nai lo le kuata o le faasaoina o ituaiga o gorillas mauga, o se ituaiga lamatia o giraffes - okapi ma le tele o isi manu, manu felelei ma laau.

le paka

fanua tele e aofia ai le eria mai Leki Kivu i le Vaitafe o Semliki (ogatotonu moni) i le vaega i sisifo o le tuaoi o le itulagi o Aferika i Sasae o le sese. faaloaloa Teritori ma vaevaeina aiaiga i vaega e tolu:

  • Matu - mauga ma tumutumu kiona Rwenzori, ices lea o se tasi o punavai autu o le vai o le fafagaina o le Naila; o iinei i le vanu vaitafe. e mafai ona feiloai Semliki le okapi;
  • vaega autu e aofia ai Leki Edward ma le fanua laugatasi o Ishasha, Rutshuru ma Rwindi, o le totonugalemu autu o le eseesega o ituaiga o manu felelei ma manu, e aofia ai le faitau aofai tele o elefane, hippos, etc.
  • vaega i Saute e aofia ai plateau lava mu Nyiragongo Nyamuragira ma ua talafeagai, faapea foi isi tumutumu filifili Virunga; le tele o le vaega ua ufitia i le vaomatua mafiafia o ni aiga i mauga gorillas ma le tele o isi ituaiga o manuki.

Mea Moni mai le talafaasolopito o le paka

Mo le taimi muamua i le natura pristine o le mea e pei ona iloa i aso nei e pei o le Virunga (National Park i le taimi), feagai i le 1902, o le kapeteni ami a Siamani O. Bering, o le taimi o le tulimanu e le aunoa e lata ane i le pito i luga o le korila mauga fasiotia lava ituaiga tele Sabino. Muamua sa manatu e mafai ona latou nonofo iinei le mafai. fautuaina Hunter o se ituaiga fou, auina atu ai le manu saienitisi fasiotia e se auivi i Siamani. Faatusatusaina i le fausaga o le ituaiga iloa o primates mai Aferika ma auina atu le mea, na latou maua eseesega morphological o 34 manatu. E tasi le tausaga mulimuli ane, na faamatalaina ai e le manu e suesue Paul Machi, ae i le isi 20 tausaga o le galuega i luga o le suesuega o le a subspecies fou taofia. o loo faamatala mai ai lenei e ala i le tulaga lavelave geopolitical ma le tulaga le mautonu o le teritori.

I le 1921 sa ia alu atu i le mauga malaga taitaia e Amerika taxidermist ma sculptor natura Karlom Eykli. Na ia maua le lima manu utu i vavae, mo le falemataaga, ae o le taunuuga autu o lana galuega uma sa le i ai. Matamata atu i le gorillas matagofie, sa ia iloa le tele o le uiga o le amio, o loo maua ia latou ola i ni vaega fale o manu aiga i le faatagataotauaina atonu e leiloa e aunoa ma lo latou aiga. Na ia faailoa mai ma e le matua tele lo latou aofai, o lea manu i le manaomia o le puipuiga ma le faasaoina o nofoaga faalenatura. E mafai ona tatou faapea atu o le amataga lenei o le faavaeina o le tulaga faapitoa o se nofoaga faalenatura e pei Virunga. na tatalaina National Park i le 1925 ma i lena taimi tauaveina le suafa o Albert Tupu. patino ua faamatalaina o ona tuaoi Eykli aofia oganuu uma aina e gorillas. Lona igoa faaiu maua le paka i le 1969, toeitiiti atoa le sefulu tausaga ina ua mavae le mauaina o le tutoatasi o Congo.

O ituaiga o manu i totonu o le faasao

O le faavae o le paka ma ona faasaoina e inextricably fesootai ma le gorillas mauga, e pei ona i ai, atonu, o le tagata autu, puipuia ma le tausiga sili ma trepidation. Latou i ai i le toetoe o toe i ai. saofaga tele i le natura faia D. Fossey na fasiotia e poachers i le paka i le 1985. O nisi gaioiga i luga o le saogalemu o le tele o ituaiga o fesoasoani e faaleleia ai le tulaga, ae o le feteenaiga militeli fou i le 2008 na taitaiina atu ai o le faoa faamalosi o le laumua o le nofoaga puipuia. toe o Gorillas le lumanai i lalo o le tau faamatau mai deforestation tele-fua. sa faia faaleagaina lava, ma meaola uma i le aoao. Puipuia vaega, aemaise lava vaomatua ma savannas - o le fale e pafalo ma elefane, giraffes, chimpanzees, warthogs, antelopes, leona, nameri, ma isi o le Congo - .. Na pau lava le atunuu i le lalolagi lea o loo soifua le okapi (ata i lalo) - hoofed pululima o le giraffidae aiga.

O le aofai o le okapi ua tonu lava le iloa, talu ai e matua secretive ma matamuli le manu, ae o se faatatauga talatala o le 10 i le 20 afe tagata taitoatasi. Talafaasolopito o le mauaina o le pepa faatumu ua avea e toetoe lava le lagona zoological autu o le senituri lona 20. Okapi - se tagata nofomau o le vaomatua ma ua afi saʻo lau matagofie ina malosi tipiina i lalo laau aveesea ia te ia e le gata i le aiga, ae faapea foi meaai. Ma mafatia i gaoioiga o le tagata e le gata o nei manu. Mo le 45 tausaga o le aofai o hippos ua faaitiitia e toetoe lava 30 taimi, pafalo - i le 40 elefane Aferika laau - 10.

Manulele ma reptiles

I le tele o le faasao breeds sili atu nai lo le 800 ituaiga o manulele, 25 o latou faatetele i le atoatoa i soo se mea i le lalolagi e le mafai ona maua i latou toe. E latalata i le vai ma i le Marshes, e mafai ona e vaai cormorants, bitterns, ibises, skimmer, darters, osprey, warblers, sui kitoglavov ploceidae. I eria Highland aina e ituaiga seāseā e pei o Sunbird Rockefeller pestrogrudka tele, bananoedy ma blackbirds Oberlander. O sui o le vasega o reptiles ua sili ona masani ona maua pythons, gata feai, o le Jameson mamba, uliuli-Malolo cobra tuufeanu, Naila Mataitu ma le kerokotaila, lea na toe faaali atu i le vai o le Vaitafe o Semliki taimi umi ua mavae.

O le tagata o vaitafe ma vaituloto

E foliga mai e matua tele i luga o le faafanua, Leki Edward O le faalapotopotoga uma a le tele o le vai i Aferika o le sili ona maualalo. O le vaega o lona vai luga - e uiga i le 2325 kilomita faatafafa, o loo tu i se maualuga o le 920 mita. ua faatulaga loloto aupito maualuga totonu o le 12 mita, ae o le mea moni le averesi -. 17 m O se papaʻu, o lea e le ese lava eseese tele o iʻa, e matele pulea e ituaiga mai le aiga o cichlids. Ua ia i latou se vaega tele o ituaiga - mai 2.5 cm i le 1 m - ma foliga tino. Ae peitai, o lona tagata autu o so o se mea ae iʻa ma hippos (tagai i le ata. Luga), o le tau olaga semi-aquatic. manu tele (mamafa i luga i le 4 tone) ma se uiga lelavava, ma le "leaga" uiga ese osoga, foi, o loo i luga o le toetoe o toe i ai. Toetoe lava ma le afa seneturi, o lo latou aofai faaitiitia toetoe lava 95% ioe o fuainumera taufaafefe. ua leva i aano o manu sa faaaogaina e tagata o le lotoifale mo meaai, ma faatauaina e sili ona tusks nai lo tusks elefane, aisea ua matua salalau poaching.

lalolagi fualaau faisua

e matua eseese Flora o le faaleoleo. o loo faamatalaina lenei mea e ala i le mea moni e faapea o le Virunga - National Park, ua sopoia e le tele o sone biogeographic. I le teritori o loo sili atu nai lo le 2,000 ituaiga o laau. Foothill ma vanu o le laau-afu tulafono nofoaga mai undersized e maualuga, i le tulaga muamua ua cereals pulea, e pei o Imperata cylindrica. E i ai foi se tasi laau: .. falaoa laau Adanson, baobab, ma isi laau savannas ma woodlands ua tumu mafuli i le setima ma combretum, lea e sili ona tele e latalata Leki Edward. Le sone o le gataifale e papyrus masani, masani u, nutsedge. Faasolosolo suia i savanna ma mafiafia vaomatua impenetrable timu, aemaise lava i le itu i matu, o le afa o lea o lo oi luga o le 1800-2300 m maualuga sami. Ua tuputupu vao pama aso, ofe, ma i luga 3000 m - Heath, Erika arborea, nogoplodnik ma isi.

maugamu paka

O le vaega i saute o le paka o vaega plateau toso lava o massif mauga mu Virunga. Na pasia e ala i le teritori o atunuu e tolu, o lona maualuga - 4,5 km. O le faasologa o mauga o loo i ai le valu maugamu, e lua lea o loo i ai i Congo. faia plateau lava o se taunuuga o la latou galuega le toaaga, ina ua taunuu i le pito i luga o le aofaiga tele o le maʻa lava. ua manatu Nyamuragira mauga mu e avea ma e sili ona toaaga i le konetineta atoa. Talu ai e amata mo le sasao matauga tupu 35 taimi. plateau lava nofoia se vaega o le 1.5 sq. M. km. O le mauga mu malosi lona lua - Nyiragongo (ata i luga), mai le 1882 i le laualuga o le lava pa 34 taimi. sa tusia le gaoioiga sili ona malolosi i le 1977, sa le aunoa aafia tagata.

puipuiga o gorillas

O le tele o laau ma meaola o le faasao Virunga e le tupu po o le faatetele, ae o le taulaiga autu o pea i gorillas mauga, o le taimi nei i lalo o le taufaamatau o toe i ai. ua faigata le tulaga i feteenaiga faaauupegaina faifai pea i le itulagi. Faatupu faalavelave ma poachers fasioti e le gata manu ae rangers. O lea, i le 2007, o le aso lava lea e tasi na fasiotia ai le aiga atoa o gorillas i tagata taitoatasi e lima. I tausaga talu ai nei, ua faaleleia teisi le tulaga, tele ona o le galuega faapaiaina o rangers e moni lamatia o latou olaga ina ia faasaoina lenei eria o le lalolagi. Mea uma, o le mea moni, e manaomia o tupe teu faafaigaluega a faavae le lalolagi. Vaega e sau mai le Faaputugatupe Lautele Lalolagi mo le natura, o se vaega faapitoa e sau mai le alamanuia o tagata tafafao maimoa ma o le tulaga lava ia. Malosi fesoasoani le paka ma faalapotopotoga tumaoti. ua saunia e le aunoa taitai e talia so o se fesoasoani e mafai - mai mea ma meaai i le faaliliuina o tupe. E tagata uma o lona uiga o atu e aofia ai i le fausiaina o le pa o le eletise, lea e mafai ai e puipuia ai nofoaga faalenatura puipuia mai le faaleagaina o poachers ma isi malo manaomia.

puipuia o elefane

O nei e tele, e malolosi ma tele manu atamamai, oddly lava, e matua vaivai. Forest elefane, faatasi ai ma le gorillas mauga, e mafai ona taʻua o le tagata autu Virunga paka. fefaatauaiga o faasaina i tusks nifo elefane ma mafua ai le faaleagaina matuia i le faitau aofai o nei manu. liliu atu mo se fesoasoani e Park gamekeeper le lalolagi atoa, ua saunia i latou e auai i le taua e faasaga i poachers, ae e manaomia ai fana ma toniga, meafaigaluega. taua o le olaga o manu taitasi, ua faaaluina tupe tele e aofia ai mo le togafitiga o manua ma manua. Saienitisi ua faaalia e aafia manu e mavae le matautia faaletonu le popole, e pei o le mea e tupu i tagata. I le faaopoopo atu i togafitiga, elefane manaomia le toe faaleleia, po o le avea i latou ma faigata, mautu faalelagona ma le faaleagaina o le lafu uma o se atoa.

Maile-trackers

pogai taifau Bloodhound lauiloa i lagona e sili ona lelei le manogi ma le tomai e udavlivat auala. E mafai e le manu e iloa ai le manao manogi o le lima miliona isi, ua mafai ai e faamaumau o tagata, e oo lava i laufanua faigata. o le tele o le teritori o le paka ma matua eseese foi i laufanua: mauga (Ruwenzori, Virunga), lava plateaus, laufanua valevalenoa ma savannas, taufusi ma vaituloto. E taua le faaputuputu faasao uma ina ia faasaoina ai lenei fasi natura tulaga ese. fanafānauga galuega ma le faaaogaina o maile i le Virunga paka e puipuia ma bloodhounds taitaia e Dr. Marlene Zahner. I le ausiaina o ana sini i so o se auala, ina ia galulue faatasi au o tagata ma Bloodhound e matua lelei ma le aoga.

Isi malae o le atunuu o le Ripapelika Temokarasi o Congo

E tatau ona taʻua o le nofoaga puipuia matua nofoia 15% o le vaega atoa o le atunuu, o le toatele oi latou, e igoa o le na o le faavae sili ma atoatoa.

  1. Garamba - o se paka i le itu i matu-sasaʻe o le tulaga, o se tasi o le ulumatua i Aferika, o le vaega - 4480 sikuea mita. km. I le itu i matu ua faatapulaaina i savannas ma grasslands ma grasses umi, e latalata i le itu i saute, e suia i latou i le vaomatua maualalo muamua ma le toele ma vaomatua timu teropika. I le paka na o ni nai tausaga talu ai sa ou ola i se vaaiga tulaga ese - le rhino sinasina i matu. Taimi nei ua na o tagata taitoatasi e tolu o lenei ituaiga, ua latou ola i le faaleoleo Kenyan.
  2. Upemba - faaleoleo, o loo i Kibar plateau ma le i ai o se nofoaga 11,73 sq .. km. Sa tatala i le 1939, ae i lenei aso laau uma ma manu e ola ai, e le i suesueina, ma o nisi, atonu e le o iloa e le faasaienisi. e aofia ai Flora e uiga i le 1800 ituaiga.
  3. Kahuzi-Biega - o se sone buffer i le itu i saute. vaomatua teropika taupou faaloaloa i le vae o le lua maugamu toe i ai, lea na aumaia le suafa i lenei nofoaga. Eria 6 sq. M. km. O le tasi lenei o mea mulimuli aina e ituaiga seāseā maua, o primates - le korila lowland sasaʻe, faitau aofai tele - na o le 250 tagata taitoatasi.

Virunga - National Park, i luga o le lalolagi faafanua na o se togi mumu a faaali mai. Lona tulaga e matua matautia ma le femoumouai, taufaamatau i le toesea o le tagata o le mea moni e tulaga ese ma le faitau selau o ituaiga o manu ma manulele.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.