FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

A tino ola - o le ... O le faavasegaina o meaola soifua. O le atoatoa o meaola ola

A ola tino - o le mataupu autu, lea e suesue a le faasaienisi, e pei o meaola. O se faiga lavelave, e aofia ai sela, totoga ma aano o le tino. A ola tino - o se tasi o loo i ai le tele o vaega o uiga. Ia manavaina ma 'ai, e uunaʻia ai ma gaoioiga ma ei ai fanau.

faasaienisi Olaga

O le upu "paiolo" sa faailoa mai e JB Lamarck - Farani le natura - i le 1802. I le taimi e uiga i le taimi e tasi ma le tutoatasi e ala i le suafa o le faasaienisi, soifua lalolagi, na tuuina atu le botanist Siamani GR Treviranus.

Le tele o vaega o le paiolo le iloiloina o le eseese o le gata o le taimi nei o lo oi ai nei, ae ua uma ona meaola toe i ai. Latou suesue o latou tupuaga ma le faagasologa evolutionary, fausaga ma le faagaoioiga, faapea foi ma le tagata lava ia atinae ma le fesootaiga ma le siosiomaga ma le tasi i le isi.

Vaega paiolo manatu tulafono tumaoti ma aoao, lea e fananau mai i mea ola uma i meatotino uma ma faaaliga. foi e faatatau i toe faia lenei mea, ma metabolism ma āiga, ma le atiina ae, ma le tuputupu ae.

Amata le tulaga talafaasolopito

O le uluai meaola le ola ai i lo tatou lalolagi i lona faatulagaga tulaga ese mai o maua i le taimi nei. Latou sa sili ona faigofie. I vaega uma o le faavaega o le ola i le Lalolagi mai filifilia faalenatura. Na ia fesoasoani i le faaleleia o le faatulagaga o le ola i tagata, e faatagaina ai i latou e faamasani i le lalolagi i fafo.

I le tulaga muamua o le ola meaola i le natura taumafa na o vaega faatulagaina ua tulai mai mai le carbohydrate autu. I le amataga o lona talafaasolopito ma le manu ma laau o ni foafoaga tamai tasi-celled. Latou faapena i le amoebae le taimi nei, lanumoana-lanumeamata algae ma siama. I le talutalu o meaola multicellular amata ona foliga mai sa sili atu ona eseese ma sili atu ona faigata nai lo latou na muamua atu.

tuufaatasiga vailaau

A ola tino - e, molecules lea ua faia o mea inorganic ma faatulagaina.

O le muamua o nei vaega e aofia ai masima vai ma minerale. vailaau faatulagaina i ai i le sela o meaola le ola ai gaʻo ma polotini, acids nucleic, carbohydrates, ATP ma le tele o isi elemene. E taua le matauina o le mea moni e faapea o le ola meaola i le faatulagaga o loo i le vaega lava lea e tasi o loo maua ma le mea o le natura e leai ni ola. O le eseesega autu o loo i le fua faatusatusa o mea faamatalaga. Ola meaola - i latou o le ivasefulu ma le valu pasene o lea e alu atu i hydrogen, okesene, carbon ma nitrogen.

faʻavasegaga

Le lalolagi faatulagaina o lo tatou paneta ua e tafao faamasani ma toeitiiti atoa le miliona ituaiga eseese o manu, o se afa miliona ituaiga o laau, faapea foi ma le sefulu miliona microorganisms. O le eseesega e mafai ona suesueina e aunoa ma se systematization auiliili. O le faavasegaina o le ola meaola na uluai atiina ae e ala i le natura Swedish Carl Linnaeus. O le faavae o lana galuega, sa ia tuu i le mataupu faavae faatulagaga. Le iunite o le avea ma se ituaiga o systematization, le igoa o lea ua valaaulia e tuuina atu na o le faa-Latina.

O le faavasegaina o le ola meaola faaaogaina i le paiolo o aso nei, e faatatau i le sootaga ma sootaga evolutionary o faiga faatulagaina. A o le faatumauina o le mataupu faavae o le faatulagaga.

O le aotelega o le ola meaola o loo i ai se amataga masani, o le mea lava e tasi chromosome, ua fuafua i tulaga faapena, o le ola i se nofoaga faapitoa, saoloto interbreed ma tuuina atu progeny mafai ona toe faia, ma o se vaaiga.

O loo i ai se isi faavasegaina i paiolo. O lenei faasaienisi ua vaevaeina meaola feaveai uma i ni vaega e tusa ai i le afioaga po o le toesea o se autu aloaia. E prokaryotes ma eukaryotes.

O le vaega muamua o loo faatusa i meaola anamua e aunoa nuclei. O nei sela secrete le eria faaniukilia, ae o loo i ai molecule na. O lenei siama.

sui moni faaniukilia o le lalolagi faatulagaina e eukaryotes. O le sela o le ola meaola o lenei vaega ua uma vaega fausaga faavae. Manino teuteuina ma i latou, ma le autu. O lenei vaega e aofia ai manu, laau ma fungi.

Le faatulagaga o le ola meaola e mafai ona e le gata i le sela. suesuega o meaola ma isi ituaiga o olaga. E aofia ai meaola lē feaveai, e pei o siama ma bacteriophages.

O vasega o meaola ola

I taxonomy moni o loo i ai tulaga faavasegaina faatulagaga, lea saienitisi talitonu o se tasi o le autu. Na ia faailoa mai o vasega o meaola soifua. O le tagata autu o nei:

- siama;

- pulou aitu;

- manu;

- laau;

- algae.

Faamatalaga o vasega

O le bacterium o se tino ola. O lenei e tasi-celled, lea multiplies e vaega. Le sela i le bacterium ua siʻomia i se atigi ma ua a cytoplasm.

Ina nei o vasega o meaola ola e fungi. I le natura, o loo i ai e uiga i le lima sefulu afe o ituaiga o nei sui o le lalolagi faatulagaina. Ae peitai, meaola aoaoina na o le lima pasene o le aofaiga atoa. E maofa ai, o le taligaʻimoa ei ai nisi o vaega uma e lua o laau ma manu. Se matafaioi taua o lenei vasega o meaola ola o loo taoto i le tomai e pala mea faatulagaina. O le mafuaaga lena e mafai ona maua le pulou aitu i toetoe lava pule moni uma.

A eseese tele o fauna mafai ona mitamita. e mafai ona maua sui o lenei vasega i vaega e pei, lea, e foliga mai, e leai ni aiaiga mo le olaga.

Sili ona faatulagaina maualuga vasega o manu mafanafana-blooded. O le igoa ua latou taunuu mai le ala e fafaga le fanau. ua vaevaeina sui uma i ungulates mammals (serafa, solofanua) ma carnivores (alope, luko, urosa).

Sui o le lalolagi manu e iniseti foi. Latou i ai i le lalolagi o loo i ai le toatele. Latou aau ma felelei, tolo ma oso. O le tele o iniseti le maua o le tele laiti e le mafai ona latou tetee atu e oo lava i le popole vai.

O se tasi o le vertebrates muamua tulai mai i taimi o le talafaasolopito anamua i le laueleele, sa le amphibians ma reptiles. Ae ua fesootai olaga o lenei vasega i le vai. O lea, nofoaga o tagata matutua - laueleele matutu, ma o latou manava e faigofie. manava foi le larvae ma gills ma aau i le vai. Le taimi nei i le lalolagi o loo i ai e uiga i le fitu o afe o ituaiga o lenei vasega o meaola soifua.

sui tulaga ese o fauna o lo tatou paneta o le manulele. Ina ua maea uma, e le pei o isi manu, e mafai ona latou felelei ai. o le Lalolagi i le fale e latalata i le valu afe ma le ono selau o ituaiga o manu felelei. Mo tagata o lenei vasega o loo faamatalaina i le fulu ma faaee fuamoa.

I le vaega tele o le vertebrates auai i le iʻa. Latou te ola i le vaituloto ma fins ma gills. ua vaevaeina meaola i ni vaega se lua o iʻa. O lenei ivi ma ivi. Le taimi nei, o loo i ai e uiga i le luafulu o afe o ituaiga eseese o iʻa.

I totonu o le laau o le vasega ei ai lona lava togiina o pepa. ua vaevaeina sui Flora i dicots ma monocots. I le vaega muamua o nei vaega i totonu o le o loo tu afuafua fanau, e aofia ai cotyledons lua. Fuafua le sui o lenei ituaiga e mafai ona avea le laulaau. ua faatumulia i latou i le a mesh o alatoto (saito, Beets). O afuafua o monocots e na o le cotyledon tasi. I lau o sea laau ua faatulaga alatoto tutusa (aniani, saito).

ua algae Vasega i luga e tolu sefulu afe o ituaiga. O lenei laau spore aquatic e te le ipu toto, a ia maua chlorophyll. O lenei vaega sao i le faagasologa photosynthesis. Algae le fausia fatu. Latou toe gaosiga e faia e vegetative po spore. E ala i le laau maualuga, o lenei vasega o le ola meaola faamatalaina e ala i le leai o mafua, lau ma aʻa. Ua ia i latou na o se mea ua taʻua o le tino, lea ua taua o thallus.

Galuega tauave fananau mai i meaola ola

Le a le mea e taua i so o se sui o le lalolagi faatulagaina? O lenei faatinoga malosi faagasologa ma mea metabolism. I le soifua tino o se liua faifai pea o mea eseese i le malosi, ma le suiga faaletino ma vailaau tupu.

O lenei galuega o se mea e manaomia mo le i ai o se tino ola. E tatau ona totogi i le metabolism o le lalolagi tagata faatulagaina ese mai le inorganic. Ioe, o suiga foi mea faitino e leai ni ola o mataupu ma suiga malosi. Ae peitai, o nei faiga o latou eseesega faavae. Metabolism, e tupu i totonu mea inorganic, e faatamaia ai i latou. I le taimi lava e tasi, e le mafai ona faaauau pea ona i ai le ola meaola e aunoa ma faiga metabolic. O le taunuuga o metabolism o le faafouina o le faiga faatulagaina. Faamutaina o le faagasologa fesuiaiga taunuu ai i le oti.

O galuega tauave a se tino ola e eseese. Ae ua tonu ia i latou uma e faatatau i faiga metabolic tutupu i ai. e mafai ona avea lenei mea o se tuputupu ae ma le toe faia, atinae ma faʻamalūga, meaai paleni ma le okesene, o le tali ma faaoso filifiliga ma secretion o oloa otaota, ma isi I le loto o so o se galuega tauave a le tino o se vaega o le faagasologa o le suiga o le malosi ma vailaau. Lē gata i lea, ua tutusa e faasino i le avanoa e pei o aano o le tino, feaveai, okeni, ma le tino atoa.

Metabolism i tagata ma manu e aofia ai le faagasologa o taumafa ma faʻamalūga. I laau, ua tauaveina e ala o photosynthesis. A ola tino pe a faatinoina metabolism lava tuuina atu meaai tatau mo le olaga.

O se vaega taua o le lalolagi faatulagaina o mea faitino o le faaaogaina o punaoa fafo malosi. O se faataitaiga o lenei e mafai ona auauna atu o se malamalama ma le meaai.

Meatotino o loo i meaola ola

So o se iunite moni e aofia ai elemene o le tagata, lea, i le taimi, faiga e fesootai inextricably faiga. Mo se faataitaiga, i le tuufaatasia sui uma totoga ma galuega tauave lona tino. Le meatotino a meaola ola e eseese. I le faaopoopo atu i se tuufaatasiga vailaau e tasi ma le avanoa i le faiga metabolic teena faalapotopotoga mafai lalolagi faatulagaina. Mai le lafo molecular gaosia fausaga nisi vevesi. E fausia mo mea ola uma se poloaiga faapitoa i le taimi ma le avanoa. faalapotopotoga fausaga o se seti atoa o le tagata lava ia-e faatonutonu faigata le faagasologa metabolic lea e tupu i se poloaiga patino. O lenei tulaga e mafai ai ona tausia le tulaga manaomia o se siosiomaga e le aunoa i totonu. Mo se faataitaiga, o le hormone inisalini e faaitiitia ai le aofaiga o le suka i le toto pe a sili atu. Faatasi ai ma le leai o lenei vaega e lona adrenaline ma glucagon. Foi, meaola mafanafana-blooded maua auala tele o thermoregulation. O lenei o le faalauteleina o le capillaries paʻu, ma afuafu tetele malosi. E pei ona e vaai i ai, o se galuega tauave taua lenei faatinoina i le tino.

Le meatotino o le ola meaola e na faapitoa i le lalolagi faatulagaina, ma faaiuina i le faagasologa o le tagata lava ia-toe faia, aua o le i ai o so o se faiga e moni o se taimi faatapulaa. Tausi ai le ola e mafai ona na o ia lava ua toe faia. O le faavae o lenei vaega o le faavaega o fausaga molecular fou ma e mafua mai i le faamatalaga lea ua faamauina faaletulafono i DNA. Self-toe gaosiga ua inextricably fesootai atu āiga. Ina ua maea uma, soo se mea ola tuuina fanau mai e pei o i latou lava. oo i meaola ala āiga latou faapitoa atinae, meatotino ma uiga. O lenei meatotino ua mafua ona o le naunautaiga. O loo i ai i le faatulagaga o le molecule DNA.

O le isi vaega o uiga o le ola meaola, o irritability. e tali atu pea faiga faatulagaina suiga i totonu ma fafo atu (aafiaga). E tusa ai irritability tino o le tagata, e lelei lava le fesootai ma le meatotino fananau mai i le musele, popole, ma pepa solo glandular. O nei vaega e mafai ona tuuina atu puna tali ina ua uma ona faaitiitia maso, neura amataga lagona, ma secretion o mea eseese (homone, faua, ma isi). Ma afai e aveesea o neura o le a tino ola? Le meatotino o le ola meaola i le tulaga o irritability faaalia i le tulaga lenei o le gaoioiga. Mo se faataitaiga, protozoa tuua fofo lea e maualuga tele le faasalaga masima. A o le laau, e mafai ona latou suia le tulaga o le shoots ina ia mitiia le tele o le malamalama e mafai ai.

So o se mafai ona tali faiga ola i le stimulus. o le isi vaega lenei o le mea faitino o le lalolagi faatulagaina - excitability. O lenei faagasologa faamautinoa uaua ma aano o le tino glandular. O se tasi o le tali mulimuli o excitability o le gaoioiga. Le tomai e gaoioi o se meatotino masani o mea ola uma, e ui lava o le mea moni o nisi meaola foliga aveesea ai. Ina ua maea uma, o le gaoioiga o cytoplasm tulai mai i so o se feaveai. Siitia ma faapipii manu. Tuputupu Ae gaoioiga ala i le faateleina o le aofai o sela matauina i laau.

nofoaga

O le i ai o le lalolagi faatulagaina o mea faitino ua na mafai ai i lalo o tuutuuga faapitoa. O nisi vaega o le avanoa ua siomia ai i taimi uma se tino ola po o se vaega atoa. o le nofoaga lenei.

I le olaga o so o se tino, o itumalo faatulagaina ma inorganic o le natura faia se matafaioi taua. Latou tuuina atu se aafiaga patino ia te ia. meaola ola ai e fetuunai i le tulaga oi ai nei. O lea la, o nisi o manu e mafai ona ola i le Far North i le vevela tele maualalo. O isi ua na ona i ai i le tropics.

I paneta Lalolagi, o loo i ai le tele o nofoaga. I totonu oi latou o le:

- vai;

- eleele-vai;

- eleele;

- eleele;

- o se tino ola;

- eleele-ea.

O le matafaioi o le ola meaola i le natura

Olaga i le ua faataamilo i le Lalolagi mo le tolu piliona tausaga. Ma i le taimi lenei taimi uma, ua aliaʻe meaola, suia, ma faamautu i le taimi lava lea e tasi e galue ai i lo latou siosiomaga.

Taunuuga i luga o siosiomaga faiga faatulagaina mafua ai le foliga mai o se aofaiga tele o le okesene. O lenei matua faaitiitia o le aofaiga o karaponi carbon. O le punavai autu lava o le tuuina atu o le okesene o laau.

I lalo o le aafiaga o le ola meaola ma suia ai le tuufaatasiga o le Vasa Lalolagi. maua amataga faatulagaina ni maa. punaoa minerale (suauu, koale, papa amu) - o le taunuuga foi o le faagaoioiga o meaola soifua. I se isi faaupuga, o le mea faitino o le lalolagi faatulagaina o se malosiaga mamana lea e liua ai le natura.

meaola ola o se ituaiga o faailoga, e faailoa ai le tulaga lelei o le siosiomaga o le tagata. O loo latou fesootai laau faagasologa faigata ma eleele. Faatasi ai ma le leai o oo lava i se tasi sootaga i lenei filifili eseʻesega finagalo le faiga ecological atoa. O le mafuaaga lena o le faasalalauina o le malosi ma afaina i luga o le paneta o taua ai le tausia eseese uma oi ai nei o le sui o le lalolagi faatulagaina.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.