Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
Aferika laiti-itulagi: o le tulaga, o le tagata, le natura
O le vaega lona lua o le konetineta i le lalolagi (ina ua maea Asia) o Aferika. Subregions o lona (latou tamaoaiga, faitau aofai o tagata, ma le natura o le tulaga) o le a iloiloina i lenei mataupu.
Filifiliga vaega o le konetineta
itu a Aferika - o le aupito tele itulagi le faataatiaga faafaafanua o le lalolagi. O le mea lea, o le manao e vaevae i ni vaega lava masani. O loo i ai nei vaega autu e lua: o le teropika ma North Aferika (ma Aferika i matu o le Sahara). E i ai lava se toatele o le lalolagi, faaleaganuu, eseesega talafaasolopito ma socio-o le tamaoaiga i le va o nei vaega.
Sahara i Aferika - o le itulagi sili ona tua lenei o le lalolagi le atiina ae. Ma i lo tatou taimi, o le vaega o faatoaga i lona tamaoaiga e maualuga atu nai lo le vaega o le gaosiga o oloa. 28 o le 47 aupito itiiti atiina ae o atunuu i le lalolagi o loo tu i laiti Sahara i Aferika. Foi, o le aofaiga aupito maualuga o le atunuu o iinei, e le o maua i le sami (e pei Setete i le itulagi 15).
O loo i ai se isi lomiga o le vaega o Aferika i itu. E tusa ai ia te ia, o se vaega - Saute, Teropika ma North Aferika.
Tatou te liliu atu nei i se iloiloga o regionalization, o lona uiga faasoasoaina o macro-itulagi tele (laiti-itulagi) tatou te naunau i le konetineta. I le taimi nei, ua manatu o loo i ai na o le lima. ua Aferika nei laiti-itulagi: Saute, Sasae, Tutotonu, Aferika i Sisifo ma North (i luga o le faafanua i luga). I lenei tulaga, o vaega patino o le tamaoaiga, o tagata ma le natura i ai i latou taitoatasi.
North Aferika
alu North Aferika i le Sami Ulaula ma le Metitirani ma le Vasa Atalani. Ona o lenei mea mo se taimi umi faavaeina lona fesootaiga ma le latalata i Sasae ma Europa. O le vaega atoa o e tusa ma le 10 miliona km 2, ma se faitau aofai o tagata e uiga i le 170 miliona tagata. Metitirani "faafoliga" e faamatala ai le tulaga o le subregion. Faafetai atu ia te ia, o North Aferika tulata i le Asia i Saute-Sisifo ma Saute Europa. O loo i ai se outlet i le auala sami autu, lea mai Europa i Asia.
Le faavae o le malo, o le nofoia Arapi
va nonofo ai ni tagata sparsely toafa Sahara fausia le "tausia" o le itulagi. o North Aferika i le moega pepe o le malo o Aikupito, o le na faia se saofaga tele i le aganuu. sa manatu le vaega Metitirani o le konetineta i aso anamua le falesaito o Roma. Ma i le aso e mafai ai ona iloa le toega o nofoaga apovai lalo o le eleele i totonu o le sami mamate o maa ma oneone, faapea foi ma isi fale anamua. O le tele o le aai, o loo i luga o le talafatai, o latou tupuaga mai le Carthaginian ma nofoaga Roma.
nofoia Arapi e tutupu i 7-12 seneturi., Ua i ai se aafiaga tele i le aganuu o le faitau aofai o tagata, o lona tuufaatasiga ma olaga ituaiga. Ma ua manatu se Arapi i aso nei le vaega i matu o Aferika: toetoe lava uma le faitau aofai o tagata i le lotoifale o Mosalemi ma tautala i le gagana Arapi.
O le olaga tau le tamaoaiga o le faitau aofai o tagata Aferika ma North
olaga tau le tamaoaiga ua taulai atu le pepa o le gataifale o le subregion. O le alamanuia faavae o fale gaosi oloa, e pei foi o le vaega autu o le faatoaga. O le tulaga masani, o le fale e toetoe lava o le faitau aofai atoa o le subregion. fale tamai ma fola omea ma taualuga mafolafola, taatele i nuu i tua. foi aai a foliga uiga lava. O le mea lea, ethnography ma faataatiaga faafaafanua faaesea o aai ituaiga eseese ituaiga gagana Arapi. Ua faamatalaina e se vaega i vaega tuai ma le fou. North Aferika, o nisi taimi e taʻua ai o le Maghreb, ae e le o atoa saʻo lenei.
ekonomi
Le taimi nei i le subregion e 15 setete tutoatasi. Ripapelika o 13 i latou. Le tele o atunuu i Matu Amerika e underdeveloped. I le tamaoaiga o Libya ma Algeria ua teisi sili atiina ae. I totonu o nei atunuu o loo i ai se sapalai taua o kasa faalenatura ma le suauu, o le aso nei o se oloa vevela i luga o le maketi lalolagi. phosphate papa laʻuina o faaaogaina i le tuuina atu o fertilizers, ua auai i Morocco. o Niger a gaosia uranium tele, ae tumau pea o se tasi o atunuu sili ona matitiva i North Aferika.
vaega i saute faatauvaa nonofo ai ni tagata o le subregion. soifua o le faitau aofai o faatoaga i le oases i ai le oloa autu ma aganuu tagata faatau o le pama aso. Na verblyudovodov-femalagaai e mafai ona maua i le vaega o totoe o le eria, ma e oo lava lea o le soo se mea. O le vaega Libyan ma Algerian o le Sahara, o loo i ai fanua penisini ma suauu.
Vaapiapi "vaega ola" e na o le Naila mau i vanu mamao i le vao i le itu i saute. Mo le atinae o taua tele Luga Aikupito o le fausiaina o le suavai o le Naila Aswan ma fesoasoani tau tomai faapitoa ma le tamaoaiga mai le USSR.
Aferika i sisifo
Laiti e itulagi o le konetineta o fiafia i tatou - lava se autu lautele, o lea ua tatou faatapulaaina o latou uiga puupuu. Alu i le isi itulagi laitiiti o le - West Aferika.
O le sone Savannah o toafa vevela ma vaomatua equatorial susu, ua tu i le va o le Fagaloa o Guinea ma le toafa Sahara. O le aupito tele itulagi laitiiti o le o le konetineta i tuutuuga o le faitau aofai o tagata ma se tasi o le aupito tele i le eria. Faalenatura tulaga iinei e matuai eseese, ma tuufaatasiga ituaiga o tagata o le faitau aofai o tagata i le lotoifale o le sili ona faigata - tuuina eseese Narody Afriki. O le subregion i aso ua mavae o le nofoaga autu o le fefaatauaiga o pologa. O le taimi nei, o loo e atiina ae tau faatoaga, faatusa i le tuuina atu o le tele o tagata faatau ma faatoaga o laau toto tinoitupe. O loo i ai i le subregion ma alamanuia. Sili ona siitia o ana pisinisi - laʻuina.
O le faitau aofai o tagata o Aferika i Sisifo
E tusa ai ma le 2006 o faamatalaga, o le faitau aofai o tagata o Aferika i Sisifo - 280 miliona tagata. I le tuufaatasiga, e eseese ituaiga o tagata. O le vaega aupito tele ituaiga o tagata - o vulof, Mandingo, Serer, Moss, Songhai, Fulani ma Hausa. O le faitau aofai o le atunuu ua vaevaeina i laina gagana i 3 metagruppy - Nilo-Sahara, Niger-Congo ma Afro-Asia. O gagana i Europa i le subregion le gagana Peretania taatele ma Farani. O le vaega autu o le faitau aofai o tagata i lotu - Muslims, Kerisiano ma animists.
O le tamaoaiga o Aferika Sisifo
Uma Taʻu atu faapea o loo i ai iinei - le atiina ae o atunuu. A o tatou fai atu ai, e matuai eseese lava le tamaoaiga laiti-itulagi o Aferika. O le siata i luga o tuuina atu e le uiga o le o se faailoga o le tamaoaiga taua o le konetineta o tatou fiafia i le auala faasao auro (faamatalaga 2015). Mo Aferika i Sisifo Setete i lenei laulau aofia Nigeria, Ghana, Mauritania ma Cameroon.
A e tau matafaioi i le foafoaga o le tamaoaiga i le subregion taaalo i faatoaga ma le laʻuina. Minerale nei i Aferika i Sisifo - suauu, uʻamea 'oa, bauxite, auro, manganese, phosphates ma taimane.
Laiti Sahara i Aferika
Mai le ulutala o lenei itulagi laitiiti o le e manino e nofoia le vaega autu o le konetineta (equatorial). O le vaega atoa o le itulagi o le 6613 afe. Km2. Na 9 atunuu ua i ai i Tutotonu Aferika: Gabon, Angola, Cameroon, Congo ma le Democratic Republic o Congo (o nei e lua setete eseese), Sao Tomé ma Principe, Chad, Guinea Tutotonu Aferika Republic ma Equatorial. Foi iinei o le motu o St. Helena, o se teritori fafo o le UK.
o loo i Setete o Tutotonu Aferika i vaega o Savannah ma vaomatua equatorial susu, lea na aafia tele ai lo latou atinae o le tamaoaiga. Lenei itulagi laitiiti o le - o se tasi o le mauoa punaoa minerale vaega, e le gata i Aferika ae i le lalolagi atoa. Le tuufaatasiga ituaiga o tagata o le faitau aofai o tagata i le lotoifale, e ese mai le itulagi muamua o toniga. Iva vaesefulu o le i ai o Narody Afriki, auai i le Bantu, oe ua fesootai atu le tasi i le isi.
tamaoaiga o le subregion
Uma Setete o le subregion, e tusa ma le faavasegaina UN, ua le atiina ae. I le foafoaga o le tamaoaiga o le matafaioi autu taaalo i faatoaga ma le laʻuina. I lenei tulaga, o le a Aferika i Sisifo ma Tutotonu e tutusa. Minerale toe maua iinei - cobalt, manganese, kopa, taimane, auro, kasa faalenatura, le suauu. ua lelei gafatia hydropower le subregion. I le faaopoopo atu, punaoa taua vaomatua i ai iinei.
Nei o vaega autu o Tutotonu Aferika.
Aferika i Sasae
E tu i le siosiomaga o le teropika ma subequatorial. alu Aferika i Sasae i le Vasa Initia, o lea ua leva tausia sootaga o fefaatauaiga ma le atunuu Arapi ma Initia. O le oa o minerale o le subregion e itiiti le taua, ae o le eseese o le aotelega o punaoa faalenatura e matua tele. O le mea lena tele fuafuaina filifiliga eseese mo lo latou faaaogaina o le tamaoaiga.
O le faitau aofai o tagata o Aferika i Sasae
Aferika i Sasae - a ethnically subregion tutupu lava. O le tuaoi o le tele o atunuu na faatulagaina le faafuaseʻi e mana colonial muamua. I le taimi lava e tasi o eseesega i aganuu ma ituaiga o tagata, lea ei ai se faitau aofai o tagata o Aferika i Sasae, sa le iloiloina. Ona o le eseesega taua i le tulaga faaagafesootai ma faaleaganuu i lenei itulagi laitiiti o le ua i ai se faamoemoega taua mo feteenaiga. Masani ona tulai mai taua, e aofia ai tagata lautele.
Aferika i Saute
E tu i le vaega i saute o le konetineta o lea ua sili ona mamao mai Asia, Amerika ma Europa, ae alu atu i le auala sami, o le teutusi o le tumutumu i saute o Aferika. o lo oi ai lenei itulagi laitiiti o le i le latitudes subtropical ma le vevela o le Itulagi i Saute. E i ai se aofaiga tele o punaoa faalenatura, aemaise tu i fafo mai le minerale-mauoa. Aferika i Saute (Aferika i Saute) - o le autu "autu" o le subregion. na o le pau le tamaoaiga atiina atunuu lenei i luga o le konetineta.
Le faitau aofai o le tamaoaiga o Aferika i Saute
O se aofaiga tele o le faitau aofai o tagata o Aferika i Saute o o Europa amataga. faia tagata Bantu i luga o le toatele tele o le tagata o le subregion. e masani matitiva le faitau aofai o tagata i le lotoifale, ae o le taavale ea, o loo i ai se atinae lelei turisi galuega lelei ua faavaeina i Aferika i Saute, o se fesootaiga o auala. Laʻuina, faapea foi ma le teuina o tupe o le auro, platinum, taimane ma isi minerale faia aʻe ai le ivitu o le tamaoaiga. I le faaopoopo atu, faateleina le atiina ae o Aferika i Saute tekonolosi, tagata tafafao maimoa ma fale gaosimea.
i le faaiuga
E pei ona e vaai i ai, e le o lelei le tamaoaiga atiina ae le konetineta atoa. O lona faitau aofai o tagata ua le tutusa le toatele. Le taimi nei, e uiga i se tasi piliona ola tagata i lenei konetineta e pei o Aferika. Subregions sa tatou faamatalaina puupuu. I le faaiuga, e tatau ona matauina ai ua manatu le konetineta e avea o le aiga tupuaga o tagata: iinei maua le toega sili ona anamua o le amataga hominids ma o latou tuaa e mafai ai. E i ai se faasaienisi faapitoa Aferika Studies, lea e suesue le aganuu, faiga faaupufai, o faafitauli tau i le tamaoaiga ma le soifuaga lautele o Aferika.
Similar articles
Trending Now