Malaga, Faatonuga
Aikupito, Giza: mataaga aai (ata)
O se tasi o nofoaga sili ona lilo i le lalolagi - o Aikupito. Giza - o le aai, o le isi lea o se faigata o le pyramids, tuugamau o le Farao, ei ai le malosi uiga ese. O tagata uma sa i ai iina, tatala le ofoofogia mealilo o lenei malo anamua.
fale atunuu mo e ua maliliu
talafaasolopito Rich ma manaia o Aikupito. E tusa ai ma talatuu, mai le amataga o le lalolagi, na pulea lenei laueleele e le atua. E ave le tele o tupulaga i luma o latou aumaia tagata mai le motusia ma tuuina atu i latou le mana atoatoa. O le muamua o le tupu faalelalolagi Menes. Talafatu uiga ia te ia alu i le gagana Eleni ma le tele mulimuli ane i le tu masani i le talafaasolopito o Roma. O loo taʻua ai e uiga i ai Menes Diodorus, Manetho, Herodotus, ma isi.
Na ia tuufaatasia le Aikupito Luga ma Lower ma faavaeina le aai o Memphis. tafatolu - i lenei vaega na maua i le fale muamua mo le olaga pe a mavae le oti. I le atoa o loo i ai e uiga i le 118, o le toatele i le aai o Giza, Aikupito. Photo sili ona lauiloa e mafai ona vaai i ai i le mataupu.
E tusa ai ma le talitonuga o nisi o saienitisi e fesootai mai le tafatolu i le saito, ona o le gaugau lala, ei ai se foliga faapena. Isi e mautinoa ai o se ituaiga o keke, lea na faaaogaina i le sauniga o le falelauasiga. E masani lava, i le sa tanumia tuugamau o le oti ma mea uma o le a latou manaomia mo le ola e extraterrestrial. Ae o le fausiaina o na foafoaina lenei teritori e isi tulaga faatonuina. Latou ofo tele ma fausaga saʻo, o le saoasaoa o le fausiaina ma tuu le faitau selau o fesili e uiga i lona tofiga. o loo vaavaai mamao tali i nei suesue.
Aai o le pyramids
O le lona tolu sili ona populous i le atunuu - le aai o Giza i Aikupito. I faitauga mulimuli, aofaʻi o le aofai o tagata i le silia ma le 3 miliona. O atoatoa tuaoi vaega lenei i le vaega i sisifo o le laumua.
I se mamao e tusa ma le 25 km mai Cairo po o le 8 kilomita i toafa mai Giza maua fausaga fausaga XXVI-XXIII seneturi TLM. e.
Mo se taimi umi i le aai o se tamai nuu, ae i le senituri e lua sefulu. E amata ona tutu malosi. O le mafuaaga o lenei avea turisi, talafaasolopito, alolofa faatufugaga, oe ua manatu o lo latou tiute e asiasi i Aikupito. Giza o le fanuatanu i matu o Memphis, o se aai i se tasi taimi taina le matafaioi o se laumua malo anamua. O lenei o badrshein taua.
Lauiloa i totonu o tagata o le atunuu e maua le pyramids Giza i le fausiaina o pule le faigamalo IV. E taua le matauina e faapea o le sui o le fanau mai talu ai o loo tanumia i totonu o nei nofoaga.
penina o le toafa
O se tasi o mea ofoofogia e fitu o le lalolagi o le tafatolu o Cheops. Seia oo i le taimi nei, e le mafai ona tali talafaasolopito o le fesili o le auala ma le mafuaaga na fausia ai lenei fale. E maofa ai, e oo lava i le XXI senituri geniuses le mafai ona o le fausiaina po nei ausia le lelei vaevaega geometrical o le tuugamau. E le lagolagoina e na o le tusiata fale anamua ma le tagata e talitonu i le ola extraterrestrial, o mai i Aikupito. Giza tafatolu ma ona faatumulia i le tele o mea lilo.
sa tupu i le tagata e faaaogāina auaunaga Khufu, e sili lauiloa o Cheops. O le igoa lona lua faaali ma popularized e ala i le galuega o le tagata mafaufau Eleni anamua.
Talatuu ei ai le tupu o se sauā sauā, ma mafatia mai faaseseega a mamalu. Ae peitai, e lei iloa po o le oa po o le farao o ia lava i le tuugamau. Tusiata manatu le atalii o le uso o le tupu, tusiata Hemiun. E tusa ai ma le pepa aloaia, fausia alu ai le 25 tausaga.
E lomiga lea na faia ai e le tagata le tafatolu Sili, ma o tagata ese mai Sirius. O loo i ai se faamatalaga foi o lenei foafoaga o Atlantis. E leai se itiiti manaia o le filifiliga ua tuuina atu le vavega o le malo anamua, i se tulaga ua le ola tupulaga.
tumutumu tupua
Le maualuga o le puta muamua muamua taunuu 146,60 mita. Ae Cheops le o le tasi na fausia i luga o le teritori o le plateau Giza. faamaualuga foi Aikupito anamua se vavega faapena.
Kopi fausia sui a Khufu, le Tupu o Chephren. te pea suʻesuʻe le iloa o ia muamua - o se atalii po o se uso.
O lenei tafatolu o loo fausia i luga o le 40 tausaga mulimuli ane nai lo le muamua, pe tusa i le ogatotonu o le XXVI senituri TLM. e. Lona maualuga o 143,9 mita, ae ona o le mea moni e faapea o lo oi le faatulagaga luga o se mauga maualuga, ma le maua puipui a malifa tifato, vaai e foliga tele.
E faapea foi i le tuugamau o Cheops, e aofia ai se potu i lea e corridors vaapiapi.
O pea i tulaga sili ona lelei, e ui lava, e pei o le fale muamua, teisi faaitiitia latou tele ma le maualuga. O 136,4 m ma 210,5 m aʻe × 210,5 m i le faavae (amata i 215,3 × 215,3 m).
sa faʻatasi teuteuina tuugamau tolu i maa foliga pyramidal e faaatoatoa ai le ensemble. Ae paga lea, latou mou uma i le faasologa o le taimi. Talafaasolopito te le iloa o mea ua latou faia, o le a le na faaaogaina le tala. O le puna o le faamatalaga e uiga i lenei vaega o le tuugamau - o le tumutumu o Khafre. E ui lava o loo misi mai le tafatolu, na mounting, lea na tuu i luga o se maa. O lenei ua fesoasoani e toefuatai mai le faatulagaga i ona uluai foliga.
tuugamau leoleo
O le faatagata sili i le lalolagi - o le Sphinx Sili o Giza. vaai i ai Aikupito o se faatusa o le mana o le pule. E machined mai maa mautu, umi Leona Pule - 73 m, o se maualuga - 20 m maa faamanatu o loo faafeagai o le fale lona lua .. E talitonu o le amataga o se ulu o leona, ma mulimuli ane tuuina mai foi nisi Farao ai le foliga mai o Khafre.
Ae paga lea, faatagata le taofia ituaiga muamua. E tele lomiga o le palealii faaleagaina. O se tasi o i latou - o le ta tagofia le autu o le autau a le Napoleon. O le isi filifiliga - o le au Arapi amioatua na aina le atunuu o oneone, e faaaoga ai le Sphinx o se sini mo le fana. Lenei ona o le mea moni e faapea la latou tapuaiga faasaina e faaalia ai le foliga o le tagata.
Fetuu o le tuugamau
Malaga i le lalolagi anamua, o le ae vaai tolu pyramids sili o Giza. tuu Aikupito se faaiuga i le vaitaimi o le tuugamau grandiose fausiaina tafatolu Menkaure. O lenei fale e faatatau i le suafa o le itiiti, sili ona maualalo ma le lata mai o le tolu. Ua na o se sefulu o Cheops. E 200 m mai Hefrena. Maualuga -. Sa faamaeaina 66 m fausaga i le 2505 TLM. e. e matua eseese ai le ata ma faiga mai le muamua e lua, o le faatulaga Faa-Eleni anamua fausaga fou faavaa taimi - o loo siomia ai le 550 TLM. e.
I le 1837, na tatalaina ai Briton Govard Vens lona tuugamau. Sa ia maua le sarcophagus ma le tapuni i le tulaga o fuainumera o tagata. taumafai e agai i Oa i Egelani i le vaa. Ae i le taimi o se afa goto faatasi ai ma le sailiiliga. Talu mai lena taimi, o loo i le tala o le fetuu.
se isi ala
E ese mai i le auala lautele turisi, e mafai ona e asiasi atu i le nofoaga tuuitiitia le lauiloa ae tutusa lava le mafaamatalaina. Mo se faataitaiga, o le a manaia i le vaai i le tuugamau o le ava o le farao, ositaulaga ma ofisa o le taimi.
Similar articles
Trending Now