Malaga, Motugaafa malaga
Fitu Ofoofogia: tafatolu Sili, o le tautau Togalaau o Papelonia, o le faatusa o Seu i Olympia, o le Malumalu o Tiana, o le Mausoleum o Halicarnassus, o le Colossus o Rhodes, o le moli o le ava o Alexandria
O mea ofoofogia e fitu a le lalolagi anamua o se fa'ata'ita'iga o le lauiloa tele o mea fou ma fausaga. O le faamanatu sili lea i le talafaasolosolo, fa'amaoni i mafaufauga o mafaufauga o ali'i, o mafaufauga fa'apitoa o tusiata ma tufuga atina'e. O mafaufauga o tagata mo le faitau afe o tausaga e fesoasoani i le toe fa'aaogaina o mea na misi o measina faaleaganuu, lea na maua ai le suafa masani o "Seven Sevens of the World". O vaevaega o foafoaga a lima ua mou atu mai le fogaeleele e faaauau pea ona faaosofia mafaufau o tagata fou fou.
Fitu mea ofoofogia anamua o le lalolagi
O le malamalama i le taua mo le lalolagi anamua o le lisi o maa faamanatu matagofie e faigofie, pe a tatou tusia tala fa'atusa ma fuataga fa'aonaponei o vaaiga sili ona lauiloa ma mea fa'apitoa. O le lisi o mea ofoofogia e fitu a le lalolagi e mafai ona avea ma tagata sili ona taua ma ta'uta'ua i le talafaasolopito o le tamaitusi asiasi. Ae o le taua o lenei lisi laitiiti o maa faamanatu sili ona loloto. Ae paga lea, e le'i puipuia fale tetele. O taimi, fa'alavelave, elemene natura ma taua e le'i fa'asaoina ai mea ofoofogia e fitu o le lalolagi, pe 6, i le 7.
O le talafaasolopito o se tasi o lisi sili ona lauiloa o mea faatosina e amata i le taimi ua leva o le lalolagi. Atonu o le manatu o le faimalaga ma le su'esu'eina o maafaamanatu i luga o le laueleele o Aferika i Matu, Peresia, Papelonia ma Ancient Greece na tulai mai le Alesana maoae o Macedon, na manumalo i le IV senituri BC. E. O se vaega taua o le lalolagi ua lauiloa. Mai le gauai a se tagata popoto poto e le'i sola ese mai le televise o le fuafuaga, lea e mulimuli i le faaputuga o Cheops i Aikupito. Faatasi, femalagaa'i, manumalo, saienitisi, tusitala o anamua ma le Vaitau Tutotonu na tuufaatasia tala o mea sili ona taua o aso anamua. Ua manatu o se tasi o lisi muamua o vavega i le lalolagi o le galue talafaasolopito o Ancient Herodot 450 tausaga ao lei amataina le vaitau fou. Peru, o le saienitisi tulaga ese ma le tusisolo o Eleni anamua - Philo o Byzantium - ei ai le tusitusiga "I le Fitu Fitu o le Lalolagi," lea na foliga pe a ma le 300 TLM. E.
I anamua Eleni, o le numera 7 o loo manatu faataulāitu, o lea o le aofai o nofoaga i luga o le lisi tumau suia mo le tele o seneturi. O mea taua e fitu o le lalolagi o se lisi na o'o mai i le taimi nei i le solo o le tusitala Eleni anamua o Antipater o Saitonu. Sa ia tusia e uiga i le taugata o tuugamau, o fale matagofie o malumalu, o maa matagofie ma tautau togalaau.
O le tele o Pyramids
I le Vaitau Tutotonu, ina ua faavaeina le faasologa masani o le "Seven wonders of the World", na puipuia le pyramid Aikupito na fausia i le itu i sisifo o le Naila i luga o le paneta ma sa avanoa mo le asiasiga. O pito sili ona tuai na toe fo'i mai i le vaitaimi mai le 2700 i le 2550 TLM. E. O le sefulu pyramids i Giza ua tolu aemaise fasiotia mo lona tele ma le maoae o le galuega o le fausiaina.
E taua le faamemelo mo le saogalemu saogalemu o fausaga na maso mo le tele o le afe tausaga talu ai le vevela o le aso ma le malulu o le po, ao i ai i le toafa, e tusa ai ma le faaupuga a tagata, "o loo tagi papa." O le ofoofogia i faaupuga o le inisinia ma le faigofie i le mamanu o foliga vaaia na mafua mai ona o le sili ona sa'o fua, ia e lei faalogoina mo o latou taimi. I le faaopoopo atu i fa'atonuga faigata, mo le fausiaina o le mea lea e tatau ai ona tu'uina atu ni ma'a mamafa mamafa mai se mamao, ia siitia i latou i se maualuga maualuga.
O le maama i Giza
O le Pyramid Tele o Cheops i Aikupito ua avea o se vavega sili ona lauiloa i le lalolagi. O Farao Khufu, o le na pule i le 2584-2561 TLM. E., Fa'aaogaina se fuafuaga sili mo le fausiaina o lona fale i luga o le mauga o Giza. Ina ia fausia se pa ma se pa faataamilo i le fausaga, e 13 hectares o fanua na vaevaeina. O le fausiaina o le tafatolu Tele o se tasi o faataitaiga muamua ma sili ona ofoofogia o se tuufaatasiga o le naunautai o le tagata, mafaufauga ma fuafuaga inisinia. O le fausiaina o le falema'i e mafai foi ona taua o le tele o galuega taua o le tala faasolopito, ona o le leai o mea faigaluega uma ma mea faigaluega i Aikupito anamua.
O le pyramid o Cheops e tele, e tumu i potu i totonu, televise, potu. E le gata i lenei, mo le 3800 tausaga sa ia taitaia le lisi o fausaga sili ona maualuga i le lalolagi (146.7 mita i le tausaga o le fausiaina). E tele fa'amatalaga ma fa'amatalaga e feso'ota'i ma le fomu ma le fa'amoemoe o le pyramid sili. A oso a'e ave o le la o le vevela i le itu o le fale, o le mafaufauga o le tupu anamua o Aikupito, o le, e pei o nei ave, na manao e alu i le malamalama faalelagi pe a mavae lona maliu ua malamalama.
Togalaau o tautau o Papelonia i Iraq
Matagofie togalaau o le anamua aai-tulaga o Papelonia na fausia e le tupu tele o Nepukanesa II o loo siomia ai le 605 TLM, le tausaga. E. Fai mai tagata suesue o tusitusiga anamua na talia e le tupu anamua se galuega matagofie faaleatunuu i le talosaga a se tasi o ana ava e sili ona fiafia i ai, o le naunau mo laau ma mutia o lona lava atunuu. O le tautauina o togalaau o Semiramis o mea pito sili ona faalilolilo o vavega i totonu o le lisi. Ua siomia i latou i tala fatu ma tala masani, o le tulaga tonu o le fausaga e le o faavaeina, o toega o fale e le'i maua.
O nisi tagata suesue o le lalolagi anamua ua masalomia le i ai o se paka matagofie anamua i luga o se maualuga, e tu i saute o Baghdad i aso nei. Atonu o le togalaau e faia e ala i le fiafia o tala tala? Ua maua e le au tusitala talafaasolopito le tele o fa'amatalaga sa'o, mea moni, fa'amaumauga tusitusia i tala'aga o Papelonia. Ae na fai mai le tusitala Eleni anamua na saunia e ositaulaga se vailaau o togalaau na tautau, taitaia la latou foafoaga. O Diodorus o Sicily na fa'amatalaina togalaau tetele e 22 mita le maualuga, fa'apipi'iina masini mo le siiina o le vai mai vaitafe lata ane Eufirate.
Na ta'ua e le tusitala Eleni Eleni Strabo le matagofie o togalaau quadrangular faatasi ai ma vailts ma ala savali e siitia ai tagata ma vai i luga. I le malifa o le eria piliki faamalosia o le 400 m 2 pologa totoina o laau ma fugalaau, i luga o se togalaau matagofie na puipuia e se taualuga. E mafai e se tasi ona malamalama i le mafua'aga na faamemelo ai tagata i le Vaitafe o Gardira o Semiramis. I Iraki, i le eleele laugatasi o Mesopotamia anamua, e matua faigata lava ona fatuina ni lanu meamata lanu meamata i totonu o le eria. I tala faasolopito, o togalaau e matagofie ma manaia. E le faigofie le ausia o le atoatoa, o lenei teritori ua maua sina mea e afaina talu mai aso anamua. Na faaleagaina togalaau ona o nisi o mafuie na tutupu i le lua seneturi talu ona mavae le nofoaiga a Nepukanesa.
Faatagata o Seu i Olympia
E lei leva ona fausia i le 430-tausaga BC. E. O se malumalu lea na fausia ai le faatagata o Zeus e le fausaga ata o Fidium. I Olympia, i Eleni, na fausia ai se fale fa'alelotu na tu'uina atu i le atua sili mo le 10 tausaga ma foai mai le faitau aofa'i. O le malumalu na faatuina mai le maamora, e fa'amalosia i le tele o colonnade o le laumei. O le pito i fafo o puipui na teuteuina i le pa'u, ma na toe fausia ai e tagata ta'avale tala fa'asolopito e uiga i le 12 o Hercules - o le tala fa'asolopito, o le alo o le atua silisili. E mafai ona ausia le malumalu e ala i le ui atu i faitotoa tetele apamemea.
O se vaega taua o le potu fa'alotu na nofoia e se ata o Zeus. I Olympia, i Eleni, o lenei atua na faapaiaina i Taaloga Taaloga anamua. O le faatagata na foafoaina e le tutusa i le taimi e tasi ma le fausiaina o le malumalu, ae na iu lava ina avea ma sili ona maoae ma sili ona matagofie o le malumalu. O le faatagata o le galuega a Zeus a Fiti na taoto i luga o le lautele, o lona maualuga faatasi ai ma le faavae pe a ma le 15 m. O le atua sili o Olympus sa nofo i luga o le nofoalii, o lona ofu talaloa sa teuteuina, ma o nifo elefane na faaaogaina i le teuteuga.
O le fefefe mo le saogalemu o le statue na faamalosia ai tagata Eleni e aveina atu i Constantinople, ae o le afi na faaleagaina ai se mea matagofie. E ui lava e le o tausia le maafaamanatu, ae o loo tumau i luga o le lisi o le "Seven Wonder of the World". O le faatagata o Zeus o loo faaalia i ata, o loo i ai ona ata faataitai e sa'o le faailoaina o le loloto o le faamoemoe o le faufau, faamamaluina o le atua anamua. I o tatou taimi, e mafai e se tasi ona mafaufauina le moni moni o lenei maafaamanatu, o uiga faaalia o tagata Eleni agai i le Atua, lea latou te viia e le aunoa io latou malumalu ma fale.
Vavega o le Malamalama i Efeso
O le fausiaina o le malumalu, na faapaiaina i le atua fafine Eleni o le tulimanu ma manufe'ai, na mae'a i le 550 TLM. E. O le vavega o Efeso e masani lava ona faatatau i se tasi o "lauiloa" umi e sili ona tautaua: e tusa ma le 120 tausaga na fausia ai. Atonu o le a le iloa e tagata o le fale o le a aofia ai i le lisi o le "Seven Sevens of the World". O le Malumalu o Tiana (Diana) i Efeso o se maota mananaia matagofie. Na teuteuina e le au fale i koluma pito i lalo, e ufiufi i luga o le taualuga laupapa, lea na faataatia ai fale. I lenei fausaga matagofie o tagata o aso nei, o se tuufaatasiga lelei o teuteuga i totonu ma le teuteuga i fafo o le fale atoa sa matua mataina lava.
O le malumalu, na fausia i le maamora matagofie, o se fale e sili ona fiafia i ai mai le lisi o mea ofoofogia mo Antipater mai Saitonu - le tagata na tuufaatasia lenei lisi lauiloa. Herostratus - o se Eleni talavou - na susunuina le malumalu o Tiana i Efeso (i Turkey). Sa i ai lenei mea na tupu i le taumafanafana o le 356 TLM. E. O le amioga mataga na mafua mai i se mana'oga sili e avea ma ta'uta'ua i seneturi, ina ia ausia ai le lauiloa. Na fa'asalaina e le taulaga tele Herostratus i le oti ma fa'asaina le taua o lona igoa. O le Malumalu o Tiana i Efeso sa amata ona toe fa'aleleia malie i lalo o pule a turuma, ae na toe fa'aumatia foi le malumalu anamua, i le taimi nei e le Goths. O le fale fou na toe fa'afouina na fa'aumatia uma lava i le 401 e se vaega leaga o tagata fa'alotu lotu na ta'ita'ia e le Archbishop o Constantinople.
Rhodes Colossus
O se tasi o mea e sili ona iloga mea anamua o Kolose o Rhodes i Eleni. O lona foliga mai o lenei maafaamanatu taua na mafua mai i aai anamua-na i ai mo le 2 seneturi ao lei amataina se vaitau fou. Na filifili tagata ma taitai o Rhodes e faaauau pea le manatua o le taua manumalo ma le tasi-Eyed Antigone, e faamanatu ai le siitia o le siepi. Na fa'afefeteina taavale ta'avale i se tupua tele o le tagata tausi pa'u o Rhodes, le atua o Helios, 30 mita le maualuga.
E le o iloa tonu le taimi na amata ai le fausiaina, i tusitusiga anamua na maua ai e tusitala aso eseese. O le tusitala anamua o anamua o Pliny i le tele o seneturi mulimuli ane na tusia ai na fausia le Kolose mo le 12 tausaga. O le galuega o le lafoina o se tupua apamemea o Helios - le atua o le la - na tuuina atu i tagata Eleni sikula. O se maa faamanatu tele na faatuina i luga o le pusa, e faamalosia i se poloka maa ma ni u'amea.
O le lisi o "Ova Fitu o le Lalolagi" na leiloloa tasi ina ua mavae se mafuie malosi i Eleni. E le mafai e Kolose ona teena le mana o le gatete ma na faaumatia ai na o le 56 tausaga talu ona mavae lona manumalo i le Bay of Rhodes. O le pa'ū o le statue na fa'aalia vave e le lauga a Delphic. Fai mai mafaufauga anamua o tagata o Rhosa na ita i le atua o Helios. Sa ofo atu e le pule o Aikupito lana fesoasoani i le toefaatuina o le maafaamanatu, ae sa teena o ia.
Le tuugamau matagofie i Halicarnassus
Na fausia le tuugamau sinasina tele mo le malo o se tasi o itumalo o Peresia - Mavsola - i luga o faatonuga a lana ava, o le sa nofo i Halicarnassus. O le teritori lenei o le taulaga i aso nei o Bodrum i luga o le talafatai o le Aegean. O le mausoleum i Halicarnassus i Turkey na fausia e tagata Eleni sikola. O le mamanu na maualuga ma sili ona teuteuina i totonu ma fafo. O le pyramid o le 36 koluma na faapaleina le tuugamau. O le faletua o Mavsol na te le faasaoina tupe mo le fausiaina o le tuugamau o lo'o i luga, o ona lefulefu e tatau foi ona i totonu o se fale manaia matagofie.
I aso anamua, sa talisapaia le taugata o le tuugamau i Halicarnassus. O le matagofie o le fausaga o le fausaga ma lona uiga matagofie na ofo ai le na o tagata Eleni saienitisi ma tusisolo, ae o le taitai foi o Antipater. E i ai se taua i tala faasolopito o ia o le na fautua mai o le fausaga o se tasi o mea ofoofogia o le lalolagi. I le senituri lona XV, na pa'u'ū le tuugamau i Halicarnassus ina ua mavae le isi mafui'e, ma na fa'aaogaina maa mo le fausiaina i Bodrum. O le taimi nei, pe a oo mai i le tele o le tau o le falelauasiga, latou te manatua le Tupu o Mausol, o le ua avea ma se faataitaiga o le tamaoaiga o le faamaumauina ma le tamaoaiga.
Malamalama i Faros
Moli o le ava o Alexandria i Pharos motu o se tasi o le sili ona maualuga i totonu o fale anamua, ma e toetoe lava le 400 mita le umi o lona faavae. O le muamua le moli o le ava i le talafaasolopito, i le taimi o le fausiaina o le tele o tekonolosi fa'aaogaina i lena taimi. Gagana Eleni Sostratus na fausia le poloketi e ala i le poloaiga a le pule o Ptolemy II i le 304 TLM. E. O le faiga o le lapataiga e uiga i le matautia o le ulufale atu i Alesania i tua atu o le motu o Faros i le Sami Metitirani na faia i ni vaega mo le silia i le 20 tausaga. O le moli o le ava e tatau ona lapatai mai i lalo o le sami o Pharos, lea na fausia ai.
O le fausaga e aofia ai maota tetele e tolu o le maamora, o le maualuga o le maualuga e mafai ona maua mai i le 120 i le 140 m. O le vaega mulimuli o se pusa, o le afi sa i luga. Na o mai tagata na maua le auala e maua mai ai ni mafaufauga i le la ma le fesoasoani o fa'ata na fafaga ai le faailo i le aso. I le po, na masani ona susunuina e le au moli le afi. Afai e le o le la i le ao, sa lapataia le auvaa i se koluma asu. Mo le tele o seneturi o le fausaga na manatu o le fale sili ona maualuga.
O nisi o mafuie na matua faaleagaina le matagofie o le malarama o Alexandria i Faros. O va'a, fitafita, tagata fa'atau ma tagata femalagaa'i e mana'omia le toe fa'aleleia. O tagata Arapi, o Aikupito osofa'i, na amata ona toe faaleleia ma aumaia le maualuga o le fausaga i le 30 mita. Na mae'a le galuega faufale, ma i le 1480 na fausia ai le fale puipui i luga o le nofoaga e tasi, mai i fale lava ia. O le moli o le ava i Faros na tu i le sami mo le toeitiiti 1,000 tausaga.
O le lisi o vavega o se talatuu o le talafaasolopito o le lalolagi ma aganuu
Sa talitonu saienitisi e mafai ona teuina i totonu o le Potu o Alexandria le lisi sili atu ma atoatoa o mea ofoofogia o le lalolagi - o le sili ona taua o le aoina o tusitusiga anamua. Na matua faaleagaina le faleoloa i le taimi o le afi na mafua mai i osofaiga a Alesania e Julius Caesar. Pe a ma le 500,000 tusi ma tusi tafe na faaleagaina ai le gagana afi. O se vaega tele o measina faaleaganuu ua mou atu, lea o le tele o auala na faalagolago ai le talafaasolopito o le lalolagi.
E fitu mea ofoofogia o le lalolagi o ni mea taua taua o faatufugaga anamua ma le tusiata. E le na o vaaiga matagofie, ae o le tele foi o togafitiga ma togafitiga fa'apitoa. O foafoaga ta'ito'atasi na tulaga ese, e maofa mo lona taimi. I le tulaga o vavega o fale anamua ma maota na faatuina e saienitisi sili ona lauiloa, tagata na faia, pule o le lalolagi anamua. E taua tele i le tele o fa'apogai na faia nisi suiga i le lisi, ae o lona fatu ma le igoa na tumau pea e le suia. O le lisi e tatau ona aofia ai vavega e fitu, e pei ona masani ai talu mai aso o Herodotus ma Philo o Byzantium.
O le ofoofogia o fausaga o le lalolagi anamua, ua na o le pyramid o Cheops ua ola pea e oo mai i le aso, o isi na pauu i lalo o le osofa'iga a tagata aganuu pe na afaina i mala faalenatura. E leai se tasi na te iloa tonu le mea na foliga mai ai ono ofoofogia o le lalolagi. O ata uma lava o fua o sailiga fa'asolopito, toe fausiaina, fa'anoanoa o tagata tusitala ma tusiata. O augatupulaga taitasi e aumaia se mea na o ia i le malamalama i le uiga faaleaganuu ua taua o le "Seven Wonder of the World". O nei mea uma e iai lana lava 'upega tafa'ilagi i le Initaneti. O su'esu'ega faasaienisi fa'amalosi e tuuto atu i le su'esu'ega o vavega a tagata.
Le Matafaioi o Tala Faasolopito i le Taofiofia o Tului i Fitu Fitu o le Lalolagi
I 2,5 afe tausaga lisi tausagā o le mataaga autu o le Old excites Lalolagi le mafaufau o le suesue, tagata malaga, o tagata masani. Na toeitiiti lava mystical uma o le seneturi ua tuanai ma le ofoofogia e fitu o le lalolagi. E faateia ai e faapea o le ua tusitala anamua faaalia manao itiiti e faalautele ai le "Top 7", e sui aveesea le lisi o mataaga fou maa faamanatu.
Fai mai tagata suʻesuʻe le lalolagi anamua, e faapea lava i taimi uma le faaaloalo le Fua Faatusatusa o le ofoofogia o le lisi lauiloa. Na talitonu o le maa faamanatu anamua fausaga fitu ma deservedly aofia i totonu o a puupuu, ae lisi atoatoa. Taitasi o tagata auai o lenei talafaasolopito "solo ta" ua avea o se maota o le atunuu, o le faamoemoega o le tapuai ma le faamamaluina.
sa manatu faamaneta numera 7 i aso anamua paia, faavalevalea. Talafatu ma le ola i aso uma o le tele o tagata o le lalolagi e fesootai ma le tele o elemene i le lalolagi i le eseese o le olaga. Mo se faataitaiga, i le vaiaso - 7 aso. O le faamatalaga e mafai ona auauna atu o se faatulagaga o le faiga o le la, po o ae, e foliga mai i le lalolagi selesitila anamua Eleni. Le lavalava mafai ona vaai mata i le la, masina ma paneta lima. sa le igoa lava lea e tasi i le atua anamua (Seu, Saturn, Mars, faia uigaese, mercury).
Ofoofogia o le Lalolagi: a lomiga fou
A le mafai ona tauva ofoofogia e fitu o le lalolagi i le fuafuaga matagofie, mou atu mai luga o le lalolagi? Faavae i luga o le initoneti lisi palota o isi mea ofoofogia o le lalolagi na foafoaina, lea ua faasaoina, ma e mafai ona latou olioli ai muamua. O le gaoioiga sa faatulagaina ma faia i le amataga o le meleniuma lona tolu, o se faalapotopotoga e lē o tupe faasili. O le initiators o lenei gaoioiga fia tuuina atu nisi o mafuaaga lelei e uunaia o ia e faia le tuufaatasia eseese lisi ma seti o le tulaga aupito maualuga o le lalolagi o aia:
- na maua ofoofogia anamua masani na o le vaega o le Lalolagi Tuai, lea sa masani ai, ma faatoilalo aganuu Hellenic;
- i le lisi e leʻi maua fausaga grandiose i vaega tele o Asia, i le Lalolagi Fou ma isi nofoaga;
- na faia e faavae filifilia i le lisi i luga o le taiala faataatia, e faalagolago i luga o le manatu o le Faa-Eleni anamua e uiga i le maa faamanatu matagofie;
- "Sami" sa ofoofogia o le natura, lea o nisi taimi e silisili mamao ofoofogia ona faia e tagata mamalu.
Fuafuaina o le manumalo o le galuega faatino, sa filifili ai e faatino eseese i totonu o le maa faamanatu o le tusiata fale ma le natura. O le taunuuga foi aotele faalua: i le 2007 ma le 2011 m faasologa. Tagata o atunuu e lua selau na vaega i le suesuega i le initoneti. E tusa ma lona taunuuga na filifilia e le "fiafia" - o le vaaiga, o loo silafia e le toatele o tagata i le lalolagi. O loo tatou talanoa e uiga i le Wall Tele o Saina, o le Mahal Taj i Initia, o le fausiaina o Machu Picchu i Peru i Amerika i Saute, ma isi ofoofogia. Ae ua tali Komiti UNESCO i lenei gaoioiga faamatalaga e faapea o le palota - e le o le auala lenei e tatau ona faaaogaina e saili mo vavega, e mafai ona suia le misi mamanu i le talafaasolopito o le lalolagi anamua ma aganuu.
Similar articles
Trending Now