FaavaeinaSaienisi

Aisea e le suesueina o laau ua taʻua o piolosi? Piolosi - o le suesuega o laau

galue vavalalata i tagata taitoatasi i le lalolagi o le natura, ma o ia lava o se vaega o ai. Ma pe afai o le olaga atoa o le tulafono o le ua le suesueina lalolagi ola paiolo, o le laau o loo i le purview o piolosi e avea o se vaega taua oi ai.

Aisea e le suesueina o laau ua taʻua o piolosi

Laau aofia ai i le lalolagi o mea e fiafia i tagata, ao lei i le faavaega o piolosi o se saienisi, talu mai aso anamua. na faasino tonu suesuega Flora i le fesili o le ola: o laau - e le o meaai, mea faufale, mea e faaaoga mo le faia o lavalava, ma vailaau (lea i so o se tulaga e le mafai ona galo) mea oona matautia. manaomia systematization le malamalama ma matauga faaputuina. Lea sa i ai se manaomia mo le faavaeina o le faasaienisi laau.

I le sailiga o se tali i le fesili pe aisea e le saienisi o laau ua taʻua o piolosi, e tatau ona tatou toe foi atu i le puao o le taimi, ona o lenei aoaoga o se tasi o le ulumatua i le lalolagi o le faasaienisi. Ua avea o se faiga manino o le malamalama piolosi (Laau Toto Saienisi) definitively maua i le taimi o le afa lona lua o xvii - uluaʻi senituri XVIII.

O le igoa o le faasaienisi, e pei foi o le toatele o isi, e afua Eleni. E sau mai le gagana Eleni "botane". O lenei upu i le tele o uiga, i le uiga o le "aai ai lafumanu", "meaai" o loo faaaogaina e le itiiti ifo nai lo soo le taua o le "laau", "vao". E aofia ai mea uma e mafai ona iloiloina e le laau: fugalaau, fungi, algae, laau, mosses ma lichens. O le upu "nerd" - maua mai "botane", o lona uiga o mea uma e fesootai i ai laau. O le afioga i le upu: piolosi - o le faasaienisi o le laau. O lea, mafaufau ai pe aisea o le faasaienisi o le laau ua taʻua piolosi, o le tali e tatau ona saili i le amataga Greek o le systematization o le malamalama o le laau o le lalolagi i le tulaga o le faasaienisi.

Le amataga mai o piolosi o se faasaienisi

Aristotle i lana galuega maoae e uiga i manu ma faasilasila a treatise faapena i luga o laau. E le o iloa pe ua maea. Ina ua faasaoina na o ni nai fragments. O lea saʻo uluaʻi tamā o piolosi o se ua manatu faasaienisi Theophrastus - tusitala o galuega autu e lua, lea na avea ma faavae o piolosi mo le isi 1500 tausaga. Ma i le lalolagi i aso nei, o le taua o le malamalama, ua faatulaga mai e Theophrastus i lana galuega, o le mafai ona faafitia. Iina o loo taoto le tali i le fesili pe aisea e le saienisi o laau ua taʻua o piolosi. le mafai ona valaau atu i ai e ese le faifilosofia Eleni.

Ae suesuega i piolosi e lē faatapulaaina i na o le ausia o atunuu i Sisifo. Saina foi, ua faia se saofaga taua, atonu sa i ai se fesuiaiga o ausia faasaienisi, iloiloina o le faagaoioiga o le Auala Silk.

piolosi History

Piolosi saienisi i faatusa i ona po nei na amata i le vaitaimi colonial o se faifaatoaga eria suesuega grasses ma laau, e tutusa i le itulagi, e faapea foi i laau e aumaia faatasi ma i latou tagata mai feoaiga mamao. Ae o se fiafia loloto i le Flora tagata amata lona talafaasolopito talu mai taimi Neolithic. e le gata taumafai tagata e iloa ai le vailaau meatotino o laau toto, tuputupu vaitau, aina, maualalo-vevela mautu pulega tau, fua ma le taua ona lelei, ae faapea foi ona faasaoina lenei malamalama.

I luma o le toe afio mai o piolosi o se faasaienisi, o tagata ua suesueina le laau mai se tulaga faasaienisi o vaaiga. O lenei faamatala e le gata i le faaaogaina salalau solo o tagata soifua talu mai aso anamua o meatotino togafitiga o laau matua i le vao. Talu mai le sa faaaogaina lautele taimi o le tausaga 'apamemea faiga o le tuputupu faatoaga.

O le tulaga fou o le atinae o le faasaienisi - o le malamalama fou

I le faaiuga o le senituri lona 16 na fausia mikerosekope, lea e fuafuaina o le amataga o tulaga faapitoa i le atinae o piolosi, ua tatalaina muamua iloa avanoa fou i le suesuega o laau toto, spores, ma e oo lava pollen. Ona faasaienisi ave se laasaga isi, o le tatalaina o le 'ie puipui i le mataupu o le toe gaosiga, metabolism, muamua tapunia i tagata.

atiina ae piolosi vavalalata le fesootaiga ma le atinae o meaola i le aoao. O se taunuuga o researches faasaienisi na vaeluaina ai le lalolagi ola atoa i le malo

  • siama;
  • pulou aitu;
  • laau;
  • manu.

suesue piolosi le malo o siama, fungi ma laau. ua avea o mea sili ona taua Atinae o piolosi o se faasaienisi. Ae i le amataga o auai ona tagata faavaeina i totonu o le laau i latou lava, ma le tele o le togalaau faasao, o aemaise taatele i le lalolagi i sisifo, na faapaiaina i le faavasegaina, igoa ma le fefaatauaiga fanau. E na o le tele o senituri mulimuli ane avea i latou ma le nofoaga autu o suesuega e sili ona taua.

laau malo

e mafai ona maua laau i soo se mea: i le laueleele (Meadows, grasslands, fanua, vaomatua, mauga), i le vai (vaituloto magalo, vaituloto ma vaitafe, vailaloa, sami ma vasa). O lona ua faatulagaina laau uma gafatia olaga e liliu malosi le la i tuufaatasi faatulagaina e chlorophyll faasao mauoa, toe faʻaaogā karaponi carbon i le okesene, lea paneta malamalama laau taʻua o le Lalolagi.

Ae paga lea, ona o mafuaaga eseese, o le tele o laau o loo i ai e le masani po o le lamatia, ma o le lisi e na o le tuputupu ae i tausaga taitasi. O le tele o sui totogi mo lo latou matagofie: o tagata ua le o mafaufau e uiga i le leaga tele na mafua ai ona le natura, blasphemously faaumatiaina laau mo le teu-ola. O lenei lili vaomatua taunuuga oona, lili vai, moe-mutia.

Ina ia puipuia ai ituaiga seāseā laau mai le faaitiitia, ua ulu atu i latou i le Tusi Red ma ua puipuia i le tulaga o tulafono. Le faasaienisi e suesue le laau e avea o se faavae o le malamalama mo le pepa aloaia. Ma o lenei o lo tatou galuega masani - e faatumauina le Flora mo tupulaga o le lumanai, ia tatou fanau ma sa mafai fanau a fanau e vaai i le matagofie tulaga ese o le laau o le lalolagi, lea e laki lava e vaai i tatou.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.