Soifua maloloinaVai

Ala ma auala o faasalalauga

soifua o se numera tele o manu ninii i le lalolagi, le vaaia e le mata o le tagata. O nisi oi latou e le tulai mai o so o se tulaga matautia, ae o isi e mafai ona mafua ai faamai eseese. O le a le ala ma auala o faasalalauga o siama, o loo i ai - o se fesili e tatau mafaufau.

Siama: o le auala ma le faiga o le faaliliuina atu. decryption tuutuuga

I totonu o lenei saienisi, epidemiology, faaaogaina o le faaupuga "siama". Lenei vaitaimi e faaalia ai le tulaga matautia o siama mai laau, manu po o tino o le tagata e faatupu faamai mai fafo eseese. E aofia ai protozoa, siama, siama, ma isi. Ua faaooina atu i faamai pipisi E. e tusa ai ma auala patino. I lalo o nei auala o le tuufaatasiga o auala patino e agai i le faatupu faamai mai fafo mai le puna i le tino aafia.

Tagata tomai faapitoa faailoa fa faasalalauga auala :

  • fecal-tuufofoga;
  • aerosol-aerogenic;
  • transmissible;
  • bloodborne.

Taitasi auala faatinoina i ni auala eseese (auala). O lenei faaupuga o loo faatatau i vaega e mautinoa ai tui o le siama i se tino aafia i tulaga patino.

uiga i le ala o faasalalauga o le faiga fecal-tuufofoga

Faamai pipisi patino e lenei faiga le faaliliuina atu, e taʻua intestinal. o loo soifua le sui sooupu causative o le tagata e ona i le faiga digestive. O le maua microorganisms siosiomaga faatasi faeces. O le faatupu faamai mai fafo fou tino ati a ni auala eseese. o auala iinei e auina atu siama intestinal:

  • vai (faaleagaina le vai pe a faaaogaina);
  • meaai (i le fuamoa, aano o manu, iʻa, susu, faaleagaina fualaau faisua, fualaau ma vine);
  • fesootaiga-aiga (e ala i le tele o mea aiga).

I le vai, o le meaola e ona o se lavea tuusao i lona feces po o eleele faaleagaina. A meaai ma mea e masani ona aafia meaai auala faasalalauga fesootai-aiga ma le aiga ina ua mavae le tagata mai le auauna atu i le puna o le siama, e paʻi atu i latou. Se matafaioi taua i le auina atu o faatupu faamai mai fafo taaalo lago. maua microorganisms Pathogenic i le vae o iniseti ma feces.

siama FAATAITAIGA ma faiga faasalalauga fecal-tuufofoga

O se tasi iloa faamai tagata - dysentery. O lenei faamaʻi, lea e faamatalaina i le manuʻa syndromes gastrointestinal ma onana aoao pipisi. Le faamai e tupu ona o dysentery tootoo auai i le genus Shigella. Ala o faasalalauga - vai, meaai ma fesootaiga-aiga.

Le taimi nei, dysentery maua i mataupu maotua. tupu siama:

  • ona o le faaaogāina o le suavai mai vaitafe, vaieli, koluma, o loo i le mama lē faamalieina ma aiaiga faapitoa;
  • le faaaogaina o meaai insufficiently faagasolo (palapala, masoa).

E sasao mafai foi - faamai vaega. e mafua faamaʻi vai e faaletonu o le suavai decentralized ma centralized. e masani ona tupu pesi Contact-aiga i le aoga faataitai ona o le solia o pulega aneti-faamai (mo se faataitaiga, ona o le lē lelei le faatinoina faiga disinfection).

ala o faasalalauga a le faiga aerosol-aerogenic

ei ai ni nai igoa lenei faiga fesiitaiga. I le lomiga faapitoa o loo i ai mea e pei o le faanaunauga, pasī, sisina. Ina ua uma ona iloiloina i latou, e mafai ona tatou iloa le auala faasalalauga aerosol-inhalatory faamatalaina i le localization o le faatupu i totoga respiratory.

e mafai ona feaveaʻi Microorganisms i le auala (auala):

  1. Airborne. ua tatala i tua le sui sooupu causative i coughing, sneezing, talanoa. Droplets o aafia vavale i le siosiomaga, ma i le ea ulufale maloloina le tino.
  2. E ala i le manavaina i totonu o le efuefu. Faatasi ai ma lenei tagata maloloina auala faasalalauga aafia ina ua uma ona taumafaina o fasimea airborne efuefu o loo i ai le siama.

Faataitaiga o faamai ma inhalatory faiga aerosol-faasalalauga

O le faamaʻi masani o le natura viral. O le auala autu o faasalalauga - airborne. Ina ua maʻi e aafia ai le tamaitusi respiratory luga. Ina ua ulufale atu le siama o le organizmzdorovogo tagata, faailoga e pei o le vaivai, headaches, maso ma le tiga faatasi. tulai vevela tino. Ina ua mavae sina taimi, o le faitio gasegase o mamafa naʻuā nasal, faai tiga, tale matutu.

auala faaliliuina efuefu Airborne o fiva mūmū ese - O se siama streptococcal, punctate faamatalaina i le mageso, tiga faai ma faailoga o le onana ai. ua excreted faatupu faamai mai fafo i faamaʻi sputum onosai tagata, alou. O i latou o lava e tetee atu i vaega o le siosiomaga. faamatala le avanoa lenei o le siama e ala i le ea ma le efuefu.

ala o faasalalauga pe a auala Transmissible

Mo faiga transmissible o le faaliliuina atu o le faatupu faamai mai fafo masani fale i le toto 'au. I se maloloina tino le siama ulufale ala arthropods (fleas, utu, namu, ticks, lele). ua vaevaeina feaveaʻia i patino ma nonspecific. O le vaega muamua e aofia ai arthropods, lea e tauaveina faamai patino. Mo se faataitaiga, o le vectors patino o malaria e namu, typhus - utu. O le vaega lona lua e aofia ai lago tauaveina siama matuitui intestinal, taifoi, hepatitis A.

e mafai ona feaveaʻi faiga Transmissible:

  • anthroponoses (faatanoa ma puna o le siama ua na o se tagata);
  • Zoonoses (faatanoa ma puna o le siama o le manu);
  • anthropozoonosis (o le puna o le siama e mafai ona avea uma meaola ma tagata).

Faataitaiga o faamai transmissible i le faiga faasalalauga

O se tasi o faamai tauave-vector - malaria. E anroponoznoe faamaʻi e mafua mai i protozoa o le genus o Plasmodium. ua faaooina atu faatupu faamai mai fafo mai maʻi i tagata maloloina e namu auai i le genus Anopheles. O le tagata e ona fou avea pipisi pe a le toto foliga mai ituaiga o feusuaiga o le faatupu - gametocytes. Mo se faataitaiga, i le malaria teropika e tulai mai e uiga i se vaiaso ina ua mavae le amataga o parasitaemia ma faaauau pea i le tausaga atoa.

O le isi faataitaiga o se faamaʻi faiga transmissible o faasalalauga - o le mala. Le sui sooupu causative o Yersinia pestis (faatulagaina bacterium laau mamanuina). Le puna o le siama i le natura o le isumu, ma feaveai ai - a le aufaipisinisi laiti. O nei toto-o le susu iniseti ina ua uma ona aai faaleagaina toto i le faiga digestive amata ona uluola microbe mala. Faatupu faamai mai fafo faaputuputu ma faatumuina le lumen o le faagaau digestive. I faiga laiti mulimuli ane o manu po o le tagata faatupu faamai mai fafo puaiga utufiti ma tuuina faapea ona faaleagaina.

ala transduction faiga bloodborne fananau

faiga faasalalauga Bloodborne o uiga o le tele o faamai: siama, fungal, viral, protozoan, parasitic. Faatupu faamai mai fafo ulu atu i le tino i ni auala eseese. Mo lenei mafuaaga, o loo i ai le auala nei o le faasalalauga:

  • tūsaʻo;
  • parenteral;
  • transplantation;
  • feusuaiga.

Tūsaʻo le faiga o le faaliliuina atu ua tatau ona totogi i le tui o le faatupu mai i le tino o le fetus mai le tino o se tamaitai e maitaga e ala i le placenta. Mo le auala parenteral e faamatalaina i le tauaveina o taualumaga faafomai. Mo se faataitaiga, i nisi o tulaga, o tagata ia avea ma aafia i le ofisa o nifo, pe afai e faaaoga e se fomai se meafaigaluega e lē o ni manuʻa. ua faatinoina auala e auina atu taotoga pe fesiitaiina totoga totonu. ala Mulimuli faamai fananau pipisi atu i feusuaiga.

I le gata i lea, e mafai ona faasoa auala fesootai faasalalauga. Ina siama e tupu e ala i fesootaiga tuusao ma le faatupu faamai mai fafo ma faailoa se puna i luga o le paʻu ma membranes mucous (f.t.t., scabies)

faamaʻi FAATAITAIGA ma faiga faasalalauga bloodborne

I le taimi nei faafitauli faafomai ma le soifuaga lautele o le mea moni e te le iloa le tele o tagata pe le amanaiaina le ala o faasalalauga o feusuaiga faaooina pipisi, e le o puipuia i le taimi o sootaga soo. O le mafuaaga lena e masani ona maua STD e fomai.

O se faataitaiga o se siama ma faiga faasalalauga bloodborne o le HIV. Ina ua maʻi e aafia ai le faiga e puipuia mai ai. E faasolosolo solia i lalo seia oo i le faavaega o AIDS (maua syndrome immunodeficiency). Faatupu mai - o se siama o le aiga retrovirus. Le puna o le siama galue tagata maʻi.

auala faasalalauga feusuaiga ma tūsaʻo e faavae (moni) i lenei faamai. ala faafoliga (parenteral ma taotoga) ua foi ua faatinoina malosi. Ina ua le siama e ulufale ai i totonu e ala i le solia o le paʻu po o membranes mucous ma taualumaga togafitiga ma diagnostic, fualaau faasaina pulega, faatinoga o peʻa i tuutuuga nonsterile.

pipisi nosocomial

Aemaise mataʻina ua pipisi maua-falemai (hai). E le o se faafitauli matuia. Ina ua maua e tagata pipisi nosocomial i le ulufale atu i le falemai po o le sailia o tausiga faafomai. pipisi Nosocomial faaleagaina tele i le soifua maloloina. I le gata i lea, latou faateleina le umi o togafitiga ma le nonofo ai i se faalapotopotoga faafomai, faafitauli mafuaaga, ma o nisi taimi e oo lava i taitai atu ai i le oti.

Metotia o le faaliliuina atu i le falemai eseese. Faatupu faamai mai fafo ulu atu i le tino o tagata e pei o se masani (faecal-tuufofoga, aerosol ma inhalatory) po o le faafoliga (i le taimi o taualumaga o togafitiga ma diagnostic faalafua) o lona uiga. tupu pipisi Nosocomial e le gata ona o le lē tausia o pulega faamai-aneti mama-hygienic ma, ae peitai ona o le manu mai o microorganisms e tetee atu fualaau faasaina chemotherapeutic, fualaau, ma vaega o le siosiomaga faigata.

I le faaiuga, e tatau ona matauina e mo ese faamaʻi uma e ala faapitoa (metotia) o le tuuina atu o siama. O le iloaina e uiga i le tulai mai le siama, e mafai ona taofia ai le tulai mai i gasegase faapitoa (mo se faataitaiga, e le faaaogaina oloa palapala, aloese mai feusuaiga faasamasamanoa, i se olaga maloloina ma le toe faaauauina o fualaau oona).

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.