FaavaeinaTala

Baltic faatiga 1944 - o le faatiga faataatitia o le 'au Soviet. Ferdinand faufau. Ivan Bagramyan

Baltic faatiga - o se taua militeli, lea na tupu i le tautoulu o le 1944 i le Baltic Setete. O le taunuuga o le taotoga, ua taua foi o le ta Valu Stalin, o le faasaolotoina o Lithuania, Lativia ma Estonia mai fitafita Siamani. I aso nei o le a tatou vaai i le talafaasolopito o lenei gaoioiga, e aofia ai lona tagata, o le mafuaaga ma taunuuga.

uiga Aoao

I tulaga o le taitai o le militeli ma faaupufai o le Tolu Reich Baltic Setete taaalo a matafaioi faapitoa. Pulea ai, e mafai e le Siamani e pulea le vaega autu o le Baltic Sami ma e fesootai ai pea ma le atunuu Scandinavian. I le faaopoopo atu, ua le itulagi Baltic a faavae tuuina tetele i Siamani. pisinisi Estonian tausaga taitasi tuuina atu le Reich Lona tolu e uiga i le 500 afe tone o oloa suauu. I le gata i lea, ua maua Siamani mai le aofaiga tele Baltic o meaai ma mea e masani tau faatoaga. Foi, e le galo o le mea moni e faapea sa fuafuaina Siamani e agai mai i le faitau aofai o le atunuu o le setete Baltic ma faaʻaināina ai ma o latou uso a tagatanuu. O lea la, i le toesea o lenei itulagi mo le avea Reich Tolu a ta ogaoga.

amata Setema 14 Baltic faatiga, 1944 ma alu ai seia 22 Novema o le tausaga lava e tasi. O lona faamoemoega o le faatoilaloina o le autau Nazi ma le faasaolotoina o Lithuania, Lativia ma Estonia. I le faaopoopo atu i Siamani, tetee i le Army Red le collaborators le lotoifale. Latou tusi autu (87000) aofia ai i le lekeono Latvian. O le mea moni, e tuuina atu le tetee lava i le 'au Soviet, latou te le mafaia. O le isi 28 afe tagata o se vaega o Latvian autau schutzmannschaft.

O le taua e aofia ai gaoioiga taua se fa: Riga, Tallinn, ma Memel Moonsund. Le aofai, sa faatuai mo le 71 aso. lautele luma e uiga i le 1000 km ma a loloto - e uiga i le 400 km. O se taunuuga o le taua vaega o 'au "North" na faatoilaloina, ma le setete Baltic tolu atoatoa faasaolotoina mai le osofaiga.

prehistory

Le faatiga tele le fua i luga o le teritori o le Baltic, sa saunia o le Army Red se isi i le taimi o le taia Lima Stalin - gaoioiga FaʻaPelarusia. I le taumafanafana o le 1944 sa mafai ona 'au Soviet faasaʻoloto oganuu ki o le vaega Baltic ma ia saunia lava ia o le faavae mo se faatiga tele. E ala i le taumafanafana tuai, solo se aofaiga tele o le laina puipui o le Nasi i le Baltic Setete. I nisi o eria o le 'au Soviet Union agai 200 km. Galuega faatino i le taumafanafana, saisai malosiaga taua o le Siamani, lea ua mafai ai ona faatoilaloina se vaega mulimuli o le Belorussian Luma oʻau "Center" ma solia e ala i sasaʻe Polani. Le tuua o le auala e Riga, sa 'au Soviet tulaga uma mo le faasaolotoina faamanuiaina o le setete Baltic.

ata o le osofaiga

Le Faamasinoga Sili Poloaiga faatonuga malosiaga Soviet (tolu Baltic luma Leningrad luma ma Baltic Fleet) sa tasked e vaevae ma solia le vaega autau "North", ua faapea ona faasaolotoina le eria Baltic. o itu Baltic osofaia Siamani i Riga ma luma Leningrad alu Tallinn. Le osofaiga sili ona taua o le a ta i le faatonuga Riga, e pei o le a taitai atu ai i le faasaolotoina o Riga - le ogatotonu aupito tele alamanuia ma faaupufai, 'au o fesootaiga o le gataifale ma le terasitila o le Baltic Setete.

Gata i lea, faatonuina Leningrad luma ma Baltic Fleet faaumatiaga vaega galue "Narva". Ina ua manumalo Tartu, sa tatau autau Luma Leningrad e alu i Tallinn ma tatala le avanoa i le matafaga i sasae o le Baltic Sami. na faatonuina Baltic Luma e lagolago ai le flank le gataifale o le malosiaga Leningrad, faapea foi ma e taofia ai le taunuu mai o reinforcements le Siamani ma lo latou sulufaiga.

Fitafita sa e amata Baltic Luma latou muamua i 5-7 Setema, ma Leningrad - 15 Setema. Ae peitai, ona o le faigata i le sauniuniga mo le faagaoioia faatiga faataatitia, e tatau ona tolopoina lona amataga mo se vaiaso. I lenei taimi, faia autau Soviet galuega rikonisasa, tietie atu i luga lima ma meaai, ma le maea inisinia le fausiaina o le auala fuafuaina.

autau a le vaega auai

I le atoa, o le faamatuu atu o le autau Soviet, auai i le faagaoioiga Baltic sa e uiga i le 1.5 miliona tagata, e sili atu nai lo le 3 miliona iunite o taavale armored, tusa ma le 17 afe fana ma mortars, ma sili atu nai lo le 2.5 miliona vaalele. na auai i le taua e 12 'au, e toetoe lava tuufaatasiga atoatoa lea o le itu e fa o le Army Red. I le gata i lea, na lagolagoina le faatiga e vaa Baltic.

A o le Siamani 'au e ala i le amataga o Setema 1944 i se vaega o' au "North" taitaiina e Ferdinandom Shornerom, e aofia ai le 3 kamupani tane ma le vaega o faatinoga "Narva". I le atoa, e na o le 730 le faitau afe o fitafita, e faitau afe o taavale armored 1,2, 7 afe fana ma mortars ma e uiga i le 400 vaalele. E manaia i le maitau i le vaega o 'au "North" lua vaega Latvians fai ma sui o le fiafia o le mea ua taʻua o "Latvian Lekeono".

sauniuniga o Siamani

O le amataga o le galuega Baltic, sa tafi o le 'au Siamani mai le itu i saute ma fetaomi atu i le sami. E ui i lea, faafetai i le bridgehead Baltic, ona ia tuuina mai le Nasi i le osofaiga flank autau Soviet. O lea la, nai lo le e tuua le atunuu Baltic, filifili le Siamani e faamautuina ai le itu iina, e ea i luga puipuiga faaopoopo ma valaau mo reinforcements.

Mo Riga taitaiga a tali vaega e aofia ai le lima vaega tane. Na talitonu o le eria olo Riga e sili e Soviet 'au. I le sa i ai foi lava ogaoga Narva puipuiga taitaiga - tolu fasi puipui a loloto o le tusa ma le 30 km. Ina ia taofia faiga ipu Baltic, Siamani faatuina se plurality o faafitauli i totonu o le Fagaloa ma mined, i le auala i lona matafaga.

Ia Aokuso, ua lafoina i le setete Baltic ni nai vaega ma se vaega tele o auala, mai le "filemu" vaega o le pito i luma ma Siamani. E toefuatai mai le taua gafatia o le vaega 'au "i Matu" o le na e faaalu Siamani se aofaiga tele o punaoa. Tau agaga "oboroniteley" O nai maualuga Baltic. sa matua pulea ma o loo tatou talitonu o le 'au o se suiga i le taua i le lumanai. Na latou faatalitali mo reinforcements i le tagata o le fitafita talavou ma talitonu i le tala e uiga i le auupega vavega.

Riga faatiga

amata i Riga faatiga Setema 14 ma iu 22 Oketopa, 1944. O le faamoemoega autu o le faagaoioiga o le tatalaina i tua mai le nofoia Riga ma Lativia. Mai le faatulagaga o le 1.3 miliona sa aofia ai fitafita Soviet i le taua (119 vaega fana, o se tasi atigi mechanized ma tane 6, 11 e faapea foi auvaa tane faamalosia 3). Sa latou tetee e 16 th ma le 18 th ma 3-1 o le Army Group "North". O faamanuiaga silisili i lenei taua taunuu i le Luma Baltic 1 lalo o le taitaiga o Ivan Bagramyan. Mai le 14 i le 27 o Setema, e faataunuuina e le Army Red le osofaiga. Aapa le matātiʻa "Sigulda", lea e faamalosia ai le Siamani ma auai malosiaga e sola i le taimi o le faagaoioiga o le Tallinn, taofia autau Soviet. Ina ua uma ona faaeteete sauniuniga 15 Oketopa, na siitia le Army Red i se mamao vave. O se taunuuga, na 'au Soviet 22 Oketopa Riga ma le tele o Lativia.

Tallinn faatiga

na tupu Tallinn faatiga mai le 17 i le 26 o Setema 1944. O le faamoemoe o lenei taumafaiga o le faasaolotoina o Estonia ma, aemaise ai, o lona laumua - le aai o Tallinn. O le taua muamua o le sa Lona Lua ma le Lona Valu Army e faasino i le vaega o Siamani "Narva" silisili fuainumera taua. E tusa ai ma le uluaʻi fuafuaga, o le autau a le 2 sa e osofaia Army teʻi le vaega "Narva" mai le pito i tua, ma o lea ona sosoo ai ma le storming o Tallinn. o le osofaia 8 Army afai o le a alu i le 'au a Siamani i mafutaga faafouina.

Setema 17, alu 2 Army teʻi e faatino ana galuega. Sa mafai e ia ona soli i puipuiga a le fili 18-kilomita-va latalata atu i le Vaitafe o Emajõgi. Le iloaina o le matuia o le 'au Soviet, "Narva" filifili e solomuli. O le tele aso na sosoo ai i Tallinn tautino tutoatasi. O le mana pauu atu i lima o le malo Estonian lalo o le eleele na taitaia e Otto Tief. I le olo tutotonu aai sa laga fuʻa e lua - o le Estonian ma Siamani. O ni nai aso taumafai lava le malo souped e tetee atu ai le agai i luma Soviet ma le solomuli 'au Siamani.

Setema 19 amata Army 8 le osofaiga. O le aso na sosoo ai, mai le Nasi sa aai saoloto o Rakvere, lea o le itutaua a le 8 auai Army malosiaga i le itutaua a le Army 2. Setema 21 faasaolotoina le Army Red Tallinn, ma i totonu o aso e lima - uma o Estonia (sei vagana ai nisi motu).

I le taimi o le faagaoioiga o le Tallinn Baltic Fleet parachuted i le talafatai Estonian ma le motu tuaoi nisi o lona iunite. Faafetai i le 'au soofaatasi o le autau o le mafatia Reich Tolu a toʻilalo i Amerika Estonia i le na o le 10 aso. I lenei tulaga, e sili atu i le 30,000 taumafai fitafita Siamani, ae sa le mafai ona solia e ala i Riga. na ave nisi o latou pagota ma nisi faaumatia. I le taimi o le faagaoioiga o le Tallinn, e tusa ma faamatalaga Soviet, tusa ma le 30 afe o fitafita Siamani na fasiotia ma le 15 afe - o le faatoʻilaloina. I le faaopoopo atu, o le Siamani leiloa 175 ni masini mamafa.

Moonsund faagaoioiga

Setema 27, 1994 'au Soviet faalauiloa se taotoga Moonsund, o lona galuega sa e pueina Moondzunskogo atumotu ma ona faasaʻolotoina mai osofaiga. Le faagaoioiga umi seia 24 Novema o le tausaga lava e tasi. Le faamaoti le eria e ala i le puipuia Siamani le 23 o fitafita Vaevaega, ma Autau 4 puipuiga. Mai le Soviet Union i le na aafia tauiviga i vaega o le itu Leningrad ma Baltic. na faamaloloina vave le vaega autu o le motu o le atumotu. Ona o le mea moni e faapea filifilia le Army Red se leʻi mafaufauina tulaga mataua-ese mo lo latou faaoolima, e leʻi lava le taimi o le fili e saunia le puipuiga. Ina ua tuanai le taunuu le faasaolotoina o fitafita motu i le isi, toe disoriented le itutaua a le Reich Lona Tolu. Na pau lava le mea sa mafai ona taofia ai le Siamani le muamua o le 'au Soviet, o le Sõrve Penisula o le motu o Saaremaa, i le isthmus lea sa mafai e le Siamani e umia mai mo le ono vaiaso, nonoaina i lalo Soviet ai vaega fana.

Taua o Memel

O lenei sa faia taotoga Baltic 1 ma vaega o le Luma Belorussian 3 mai le 5 i le 22 Oketopa 1944. O le faamoemoega o le tauiviga o le vavae ese Army Group "North" mai Sasae Perusia. Ina ua muamua Baltic taitaiina Luma taitaiau matagofie Ivana Bagramyana Riga tuua i luga o le auala, ua feagai ma se tetee matuia fili. O se taunuuga, sa filifili loa e siitia atu le tetee i le taitaiga Memel. Latalata i le aai o Siauliai Baltic regrouped malosiaga Luma. I lalo o le fuafuaga fou o le poloaiga Soviet, sa e soli 'au Army Red le puipuiga o le vaega i sisifo ma southwestern o Siauliai ma Palanga e aapa le laina-Memel River Naman. O le ta autu paʻu i luga o le taitaiga a Memel, ma le laiti - i Kelme-Tilzit.

O le faaiuga a le au Soviet avea ma se ofo atoatoa mo le Reich Lona tolu, lea ua faamoemoe e toe amata osofaiga i luga o le taitaiga Riga. I le aso muamua o le taua gau autau Soviet e ala i le puipuiga ma faalolotoina i nofoaga eseese i se mamao e 7 i le 17 kilomita. E Oketopa 6 i luga o le malae o le taua na oo mai 'au uma na saunia muamua, ma le 10 o Oketopa, vavae ese le autau Soviet le Siamani mai Sasae Perusia. O le taunuuga, i le va o le 'au e faavae Reich Tolu i Courland ma Perusia Sasae, sa ia faia se auala faaofuofu o le autau Soviet, lea e oo a lautele o le 50 kilomita. I le faatoilaloina lenei fasi fili, o le mea moni, e le mafai.

E Oketopa 22 Soviet Army faasaolotoina mai le Siamani toetoe lava o le matafaga i matu atoa o le vaitafe Neman. I Lativia, tulei le fili i le Penisula Courland ma mau le loka. Memel i luga o le taunuuga o gaoioiga a le agai i luga Army Red i le 150 km, ua tatala e sili atu 26 000 km 2 ma le silia i le 30 nuu.

isi mea na tutupu

O le toilalo o le Army Group "North", agai Ferdinandom Shornerom, sa fai lava si mamafa, e ui lava e aofia ai le tuua e 33 vaega. I ulo Courland ua leiloa Tolu Reich le afa miliona fitafita ma tagata ofisa, faapea foi ma se aofaiga tele o meafaigaluega ma auupega. vaega Courland Siamani punitia ma faamau ai i le sami, i le va Liepaja ma Tukums. Sa tuu-malaia, e pei ona e soli i sa East Perusia po o le malosi po o le tomai. Faamoemoe fesoasoani sa leai se mea. ua matuai vave le faatiga Soviet i Tutotonu Europa. O le tuua o se vaega o le masini ma sapalai, faapotopotoina oi Courland ona aveese mai i le sami, ae o le teena Siamani i sea faaiuga.

E le i faatulagaina poloaiga Soviet o ia lava o le galuega i so o se tau e faaumatia le vaega Siamani leai se fesoasoani, lea ua le mafai ona aafia ai le tulaga mulimuli o le taua o le taua. faataape Tolu Baltic Luma, ma o le muamua ma le lona lua e auina Kurland e faamaea ai le amataina. Ona o le onset o le taumalulu ma le foliga le faafanua o le Penisula Courland (taatele o faataufusi ma vaomatua) faaumatiaga o vaega fasisi, lea e aofia ai ma collaborators Gagana Lufiana, sa tuai mo se taimi umi. E faigata le tulaga i le mea moni e faapea o le malosiaga autu o le itu Baltic (e aofia ai le 'au Aoao Bagramyan) na faaliliuina atu i le laina autu. ua i ai i le aoga afa malosi tele o le tolotolo. sa oti le Nasi, ma ua oo iunite tau Soviet a leai faigata o le malosi. I le faaiuga, o le taua iu i Courland ulo na o le 15 Me, 1945.

taunuuga

O se taunuuga o le faagaoioiga o le Baltic, Lativia, na faasaolotoina Lithuania ma Estonia mai osofaiga Nazi. na faavaeina oganuu faatoilaloina le mana uma o le Soviet Union. O le Wehrmacht leiloa le faavae punaoa ma faavae faataatitia, lea o loo tu i luga o le tolu tausaga. I le fua Baltic le avanoa e faataunuu ai galuega i le fesootaiga Siamani, faapea foi e ufiufi autau eleele mai Riga ma le Fagaloa o Finelani. O le manumalo i le Baltic faagaoioiga 1944 le Baltic Sami, na mafai ai e osofaia le Soviet Army mai le flanks o le itutaua a le Reich Lona tolu, sa nonofo ai i Perusia Sasae.

E taua le matauina e mafua ai le faaleagaina matuia o le galuega Siamani i le Baltic. Mo le tolu tausaga o le pulega sa faaumatia le Nasi nisi 1.4 miliona tagata lautele ma pagota o le taua. Matuai faaleagaina le tamaoaiga o le itulagi, faoa aai ma nuu. sa e atoatoa toefuatai le Baltic faia se galuega tele.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.