Arts & FaafiafiagaTusi

Bhakti I Initia

O Bhakti e pei o se tapuaiga fa'alotu talu mai aso anamua, ae mai le vaitau o le 14th-15 seneturi. ae matauina a faateleina maai i lona lauiloa, o le foliga mai o se aniva o failauga talenia, o nisi o vaega fou i le aoaoga. E mautinoa lava, isalama, Sufism i faapitoa, ua tuuina mai e nisi uunaʻi ai i le toe faaolaolaina o manatu lautele, aemaise lava faalelotu. Ae na i ai se matafaioi ma le atinaeina o le aai, o le faateleina o le faitau aofai o le taulaga, tele stimulated le faavaeina o le setete Mosalemi, vaega pito i luga o le alii feudal na taulai atu i le ola e le taulaga. City mālō, artisans, faioloa, ma paupers, e foliga mai e manaomia se filosofia, ua faasaolotoina mai i le sauniga aʻiaʻi ma Talitonuga faa Hindu, ma isalama, ma faatuatusi i vaega uma o le faitau aofai o tagata. O lenei tulaga manaomia mafua nisi vevesi i le aai, o le tulai mai o se aofaiga o Mosalemi, lotu Hindu, ma lotu, lotogatasi i lona elemene dogmatic o Talitonuga faa Hindu ma isalama, lea e masani ona taitaia le fouvalega e faasaga i le alii ma le mullahs. O lenei manaoga na atagia i foliga mai i Initia o failauga eseese o le bhakti.

Ramananda (tuai XIV -. O le amataga o le senituri XV) folafola atu le manaomia o le faafaigofieina o le le faavaea ma le faavaivaia o tulafono faavasega ai tagata. O lana galuega talai, na amata i Saute, ona faaauau lea i Varanasi. Na te le'i fatuina se a'oga tele o tagata mulimuli, ae o se tasi o ona soo, o le Muslim Kabbir (seneturi lona XV), na atiina ae lenei aoaoga ma saofaga i lona salalau. O le faia soo ma le viia o le suafa o le Atua, o soo se tasi o ona igoa, e tusa ai ma Kabir, o le auala e sili ona sa'o ma na o le pau lava le auala e iloa ai le Atua ma mafuta faatasi ma ia. O le tausia o tulafono fa'avae ma le Hindu ma faiga fa'a-Muslim e le afaina. O le faaauauina pea o aoaoga a Cabrera Nanak (1469-1539) na lauga i le Punjab. O ona soo, o Sikh (soo), na faapotopoto i se nuu e le gata o lona ulu (guru), ae o lana lava tusitusiga paia (Adi Granth), na tusia faapitoa mo lenei alafapeta (gurmukhn), ma lona laumua (Amritsar).

Na a'oa'o e le Sikhism e tasi lava le Atua, e leai sona igoa ma ona foliga. I le lalolagi o loo i ai pea se tauivi masani i le va o se malamalama ma se amataga pogisa. O le tauiviga lava lea e tasi i le agaga o le tagata. Na iloa e le Sikhism ia Hindu manatu o karma (o le taui ma sui muamua) ma le Samsara (toe faafouina o agaga), ae na teenaina ai le tino o le tino ma folafola atu e le gata i le tutusa o mea uma i luma o le Atua, ae faapea foi le tutusa tutusa i le lalolagi. E tatau i le Sikh ona taitaia se olaga fa'apitoa, fa'apisinisi, tausia tagata o le aiga ma le manuia o tagata lautele, puipuia lo latou faatuatua ma le nu'u ma auupega o latou lima. faateleina le natura faatemokalasi o Sikhism ina ua mavae le Govind Guru Nanak sefulu (1675- 1708) soloia le guru Institute tuu i luga le mana i le nuu (Khalsa) tau masani tofia e uma Sikhs Singh ( "leona") ma suia le nuu atoa fusi faavae taua le ulumatua.

O isi faatonuga a le bhakti e le tutusa le tulaga. I Gujarat i le seneturi XV. O le failauga Narasimha Mehta sa lauiloa, i Kashmir - Lalla. I Bengal ma Orissa, na lauga ai Chaitanya (1486-1535). Na ia talanoa e uiga i le alofa ma le tuuto i le Atua, e uiga i le tutusa o tagata uma i ona luma, na ia taliaina i totonu o lona nuu tagata uma - tagata Hindu ma le au Mutalemia, brahmanas ma le le mafaamatalaina. I Maharashtra, na amata ai le aoga bhakti i Pandharpur. O le itumalo o Jianeshwar ma Namdev (XIII-XIV seneturi), Eknath ma Tukaram (XV-XVI seneturi), Ramdas (XVII senituri). I le eria o Mathura, o le ashram (fale) o Valla-bhacharya, lea na auai i se tasi o fatuga o solo i Hindi-Sur Das (XV-XVI seneturi), sa lauiloa. O le tagata mulimuli o le bhakti o le tusisolo sili lea o le Hindi Tulsi Das (1532-1624), o le na faaliliuina le solo anamua "Ramayana" i lenei gagana. I Mithil, o se tasi tusisolo mata'ina, o Vidyapati Thakur (seneturi 15), o le ua manatu o se tagata lauiloa o Mithilian ma Bengali tusitusiga, sa faia. I Rajastana, o le soo o Kabir o se failauga iloga o Tamau (1544-1603). O le faavae o solo i Rajasthan o le pogisa Krishna o Mirabai (seneturi 16). Fa'atasi ai ma va'aia o le bhakti, o lo'o i ai foi se mea e sili atu ona le tumau. O le vaega mulimuli o lo'o fa'atusalia mai e le galuega a le tusisolo o Tulsi Das, o le e le'i tetee i tulaga fa'apitoa o le caste, e pei o le tele o isi failauga o le bhakti.

O le fa'asinomaga o le Hindu ma le Muslim na fa'aalia mai e le gata i galuega a tusisolo-bhaktas. Na alu foi o ia i le tusiata - fale ata, ata vali (ataata), musika, siva. Matafaioi tele i le XIV-XVI seneturi. I lenei faagasologa, o sultanates laiti na vavae ese mai Delhi (o setete o Bengal, Jaunpur, Gujarat, Malwa), o le vaega o le elemeni o le eletise e laiti ifo nai lo le laumua o Northern India, ma o le mea na tu ai le pule e latalata i luga o le au Hindu. I le 16th-17th seneturi, i lalo o le Moguls, e oo lava i faamasinoga o padishahs, o le aganu'u Hindu na maua ai tulaga malolosi.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.